Na konferenciji „Pravosuđe u BiH – Stanje i perspektive“ predstavljeni rezultati istraživanja transparentnosti pravosuđa.

foto: TI BiH

Većina sudova ne objavljuje informacije o presudama, informacije o predmetima tužilaštava su uglavnom daleko od očiju javnosti, dok polovina pravosudnih institucija ignoriše upite medija i građana, rezultati su istraživanja transparentnosti pravosuđa objavljenih u toku konferencije „Pravosuđe u BiH – Stanje i perspektive“ koja je održana danas u Sarajevu.

Učesnici konferencije, koju su organizovali Transparency International u BiH (TI BiH) u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom BiH (BIRN BiH) uz podršku Evropske unije (EU), su se osvrnuli na izmjene i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) kojim vlast nastoji oslabiti mehanizme za osiguranje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija. Jedan od zaključaka konferencije je da se iskoristi dalja procedura da se prijedlog zakona doradi i unaprijedi.

Ukoliko se ta prilika sada propusti, pitanje je, navodi TI BiH, koliko će vremena biti potrebno da se usvoji novi zakon koji adekvatno rješava ove identifikovane probleme, te je sa konferencije upućena poruka da je neophodno djelovati hitno kako ne bismo došli u situaciju da se, zbog neadekvatne formulacije, mehanizmi predviđeni za jačanje odgovornosti zloupotrijebe upravo za njeno izbjegavanje.

Na konferenciji je predstavljena i online platforma „Indeks Pravosuđa“ koja sadrži podatke o transparentnosti 74 suda i 20 tužilaštava po kojima je vidljiv zabrinjavajući stepen javnosti rada bosanskohercegovačkog pravosuđa.

TI BiH navodi da 55 posto sudova uopšte ne objavljuje informacije o prvostepenim presudama koje donose, a 90 posto njih ne objavljuje nikakve informacije o krivičnim predmetima na svojim internet stranicama, što nesumnjivo podriva nizak stepen povjerenja javnosti u rad pravosuđa.

Loše stanje u pravosuđu po pitanju javnosti u radu ilustruju nalazi da je 54 posto sudova i tužilaštava u BiH prekršilo zakonski rok za odgovaranje na zahtjev za slobodan pristup informacijama dok je čak polovina pravosudnih institucija ignorisala medijske upite o statusu predmeta kojim se bave.

Najgore rezultate u transparentnosti, prema nalazima istraživanja, bilježe kantonalna tužilaštva u Sarajevu i HNK čiji indeks transparentnosti iznosi 35, te općinski sudovi u Žepču (28), Mostaru (24) i Čitluku (23) i Osnovni sud u Srebrenici sa ocjenom 26. Sa druge strane, Osnovni sud u Tesliću bilježi najviši stepen transparentnosti sa indeksom 82 dok su među najtransparentnijim institucijama Sud BiH sa indeksom 81 te Tužilaštvo Brčko distrikta BiH koji, kao i kantonalna tužilaštva SBK i Posavskog kantona bilježe ocjenu 75.

Platforma „Indeks Pravosuđa“ je nastala u sklopu projekta “Jačanje mreža organizacija civilnog društva u cilju unapređenja odgovornosti – SANCUS” uz finansijsku podršku EU, i ocjenjuje dostupnost informacija na stranicama institucija kao i otvorenost prema građanima, medijima i organizacijama civilnog društva po pitanju dostupnosti informacija.

Platforma takođe nudi i informacije o predmetima korupcije i organizovanog kriminala, disciplinskim postupcima kao i ostale informacije o radu pravosuđa u BiH a omogućava i građanima da sami kreiraju zahtjev za pristup informacijama koji mogu uputiti bilo kojoj pravosudnoj instituciji na teritoriji BiH.

Izvor: TI BiH