U Rusiji je usvojeno niz zakona koji su otežali novinarski posao i slobodan protok informacija.

foto: MC Redakcija/Nejra Hasečić

Fondacija Pravda za novinare (Justice for Journalists) iz Londona koja prati napade na medijske radnike širom svijeta i finansira istrage o nasilju nad novinarima objavila je izvještaj o napadima na medijske radnike u Rusiji za period 2021-2023. u kojem je analizirano 5262 napada i prijetnji na ruske novinare.

Iz Fondacije Pravda za novinare ističu da je zabilježeno skoro 70 posto svih napada na medijske radnike u Rusiji, te da je njihova analiza obuhvatila fizičke napade, cyber i sudske prijetnje i napade, zatvorske kazne i torture u zarobljeništvu, previsoke novčane kazne, blokiranje rada ruskih novinara i redakcija, kao i onih koji rade u egzilu.

Rezultati analize su pokazali da je u periodu od 2021. do 2023. u Rusiji usvojen niz zakona koji su izuzetno otežali novinarski posao, kao i slobodan protok informacija i pristup nezavisnim izvorima ruskoj publici. Među tim zakonima je zakon koji zabranjuju lažne podatke o vojsci, tzv. “military fakes”, kao i zakon o “diskreditaciji vojske”. Ovi zakoni su, kako je navedeno, usvojeni nakon početka ruske invazije na Ukrajinu i zabranjuju širenje necenzurisanih informacija o ratu.

Pritisak na medije je, piše u izvještaju, uočen kroz proširenje zakona o stranim agentima i “zločinima protiv državne sigurnosti”, te kroz antieskremističke i anti-LGBTI zakone.

Rezultati analize su pokazali i da su, u navedenom periodu, u Rusiji blokirane glavne strane društvene mreže, kao i stotine ruskih i stranih medija, te brojne stranice sa “nepoželjnim” sadržajem. Novinari, blogeri i korisnici društvenih mreža su, kako piše u analizi, krivično gonjeni zbog priča o ratu u Ukrajini, djelovanju ruskih vlasti, i priča o vjeri i spolu.

Od 2023. vodeća društvena mreža u Rusiji je Telegram. U izvještaju piše da je ovu društvenu mrežu, do kraja 2023., koristilo gotovo polovina ruske populacije starije od 12 godina. Na Telegramu 2022. pojavila se mreža proratnih propagandnih kanala sa višemilionskom publikom.

Analizom je utvrđeno da je krajem februara 2022. došlo do blokade, gašenja stranica i pojačanog pritiska na “nepoželjne” javne i organizacije civilnog društva. Navodi se da preostali mediji koji djeluju u Rusiji rade uz oštru cenzuru i autocenzuru. “Nepoželjnim” su proglašene i najveće strane nevladine organizacije koje su specijalizirane za pružanje podrške nezavisnim medijima i civilnom društvu. Oni koji sa njima sarađuju suočavaju se i sa zatvorskim kaznama.

Vodeći nezavisni mediji koji su od velike važnosti na ruskoj medijskoj sceni su prestali sa radom ili su nastavili raditi iz inostranstva. Među njima su: Echo of Moscow, Novaya Gazeta i Dozhd TV, istraživački portali Proekt, Insider, Important Stories, kao i medijski projekti tima nedavno preminulog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog. Također, navodi se da su učestali napadi na zaposlenike nezavisnih internet portala 7x7, Sota i RusNews, te regionalnih medija Pskovskaya Guberniya, New Focus (Khakassia), Fortanga (Ingushetia), Chernovik (Dagestan) i Leaflet (Altai Republic).

Analizom je utvrđeno i da je najmanje 1500 medijskih radnika napustilo Rusiju, te da su tokom 2023. pojačani napadi na strane novinare. Blokirani su strani mediji i TV kanali poput Euronewsa, BBC Newsa i drugih. Prvi put u postsovjetskoj ruskoj historiji je, kako se navodi, jedan američki novinar Evan Gershkovich poslan u zatvor pod optužbom za špijunažu, dok je novinarka Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty Alsu Kurmasheva koja ima rusko i američko državljanstvo, optužena da se nije pridržavala mjera sa statusom “stranog agenta” u Rusiji.

Osim novinara i medijskih radnika, prijetnjama su, kako se navodi, izloženi i čitatelji, gledatelji, pretplatnici i medijski donatori. U ovoj zemlji se uvode razne kazne za širenje zabranjenih informacija, u šta spadaju skoro svi sadržaji nezavisnih medija, piše u izvještaju.

Ono što karakteriše rusko medijsko tržište je, navodi se, visok stepen monopolizacije. Najveća privatna medijska grupacija The National Media Group u vlasništvu je Yurija Kovalchuka, bliskog saradnika predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Prema Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica, Rusija se trenutno nalazi na 162. mjestu od 180 zemalja. U kratkom opisu ovog indeksa piše da su od početka ruske invazije na Ukrajinu, februara 2022., skoro svi nezavisni mediji zabranjeni, blokirani i/ili proglašeni stranim agentima ili nepoželjnim organizacijama. Ostali, kako je navedeno, podliježu vojnoj cezuri.

Osim za Rusiju, Fondacija Pravda za novinare je ove godine objavila izvještaje za Moldaviju, Kazahstan, Armeniju, Ukrajinu i druge države.

Kompletan izvještaj za Rusiju je na engleskom jeziku dostupan na ovom linku.

Izvor: Justice for Journalists