Projekcijom dokumentarnog filma „Patka“ u produkciji Mediacentra Sarajevo i predstavljanjem nalaza izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“, autorica Gorane Mlinarević i Nidžare Ahmetašević,  posjetioci i posjetiteljke u Centru za kulturu u Jelićevoj imali su priliku čuti o razlikama između stvarne i medijske slike o migrantima u BiH. Događaj je organizirala Fondacija Heinrich Boell, koja je ujedno podržala i izradu izvještaja, dok su produkciju dokumentarnog filma omogućili Civil Rights Defenders. 

 

Nidžara Ahmetašević istakla je da su nalazi istraživanja koje je intenzivno rađeno od septembra do kraja decembra 2018, ali su u njemu i podaci koji se odnose na cijelu godinu, porazni i pokazuju zanemarivanje nekih od osnovnih prava koje imaju izbjeglice i migranti poput slobode kretanja, prava na human i dostojanstven život, prava na adekvatnu medicinsku zaštitu, školovanje i prava na integraciju. Ahmetašević je rekla da izvještaj pokazuje slike s terena koje smo rjeđe sretali u medijima od naslova i sadržaja koji su ukazivali na negativne strane prisustva izbjeglica i migranata u BiH. „Malo se govori o tome kako žive ljudi u kampovima u BiH i zašto su došli ovdje, a više se daje prostora za manipulacije i priče o problemima, koji su često prenapuhani. Tako priče o ljudima i njihovim životima ostaju negdje u prikrajku i građani i građanke imaju često sliku da su izbjeglice i migranti drugo ime za problem.“

 

Amir Purić, urednik Facebook stranice „Izbjeglice u Velikoj Kladuši“ govorio je o utjecaju medijskog izvještavanja o migrantskoj krizi na percepciju javnosti u sredinama u kojima borave migranti i izbjeglice, poput Velike Kladuše. Purić je istakao da je u sredinama poput Velike Kladuše, kroz koje je prošlo na hiljade migranata izbjeglica u posljednjih godinu dana, primjetno kako je javnost promijenila stavove prema ovoj populaciji i to na gore. Za to su, smatra on, dijelom odgovorni mediji, ali još više državna vlast odnosno izostanak njene pravovremene reakcije. 

 

 

 

Izvještaji sa dominantno negativnim odnosom prema migrantima u BiH, prenošenje neprovjerenih informacija i njihovo dijeljenje putem društvenih mreža, podizanje tenzija i širenje  straha među građanima stvorilo je atmosferu u kojoj su glasniji i vidljiviji bili oni mediji koji su neetički i neprofesionalno obavljali svoj zadatak. O ovome je govorila Tijana Cvetićanin s portala Raskrinkavanje.ba:„Zadatak novinara  je da istražuju teme i dublje od onoga što su trenutno vidjeli svojim očima. Kontekst je važan i ne smijemo ga kao novinari zaboravljati, zato što širi pristup nekoj temi omogućava kvalitetan i fer odnos prema onima o kojima izvještavamo. S druge strane, to je i obaveza novinara prema onima za koje rade - prema javnosti - da ih ne potcjenjuju nudeći im ograničene, senzacionalističke i izvještaje koji će u njima izazvati strah." 

 

"Dokumentarni film „Patka“ govori o neprofesionalnom medijskom izbještavanju, o huškanju, panici i neprovjerenim informacijama koje su mnogi mediji objavljivali. Važno je da ukažemo na greške novinara, ne kako bismo ih osudili, nego kako bismo iz njih svi zajedno nešto naučili. Također je, zbog beskonačnosti mogućnosti u internet prostoru, važno naučiti javnost da znaju prepoznati razliku između profesionalnog medija, kvalitetno urađenog novinarskog zadatka i potpuno izmišljene, neprovjerene i nefer prezentovane informacije.“, pojasnila je Elvira Jukić-Mujkić, autorica dokumentarnog filma i urednica Media.ba u Mediacentru Sarajevo.

 

 

 

Tokom 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 23.000 ljudi koji su su bili prisiljeni napustiti svoje domove i krenuti na put s nadom da će doći do mjesta gdje će moći nastaviti svoj život. Iako se više od 1.500 ljudi prijavilo za azil u BiH, tek oko sedam posto je uspjelo proći zamršene, često nejasne, procedure i zaista pokrenuti proces dobijanja azila u našoj zemlji.

 

 

 

 

.