govor mržnje

U predizbornom periodu, Regulatorna agencija za komunikacije podsjeća medije na uvijek prisutno pitanje govora mržnje i kazne koje proizlaze iz njegovog korištenja.

Gde prestaje govor mržnje a počinje ograničenje slobode izražavanja? Kada su novinari i mediji odgovorni za govor mržnje? Primeri iz evropske i sudske prakse u regionu.

Šta je sloboda, a šta odgovornost reči na internetu? Kako online mediji treba da tretiraju korisničke komentare? Kakva je praksa u Evropi i svetu?

Kako pronaći balans između slobode izražavanja u medijima i govora mržnje? Izvještaj sa okruglog stola „(Zlo)upotreba slobode izražavanja na javnoj sceni“.

Demistificiranje jezika „60 minuta“

Istraživanja novinarskih organizacija su rijetka i zato dobrodošla ako su motivirana profesionalnim razlozima. No, da li je takvo “istraživanje” NUNRS-a o jeziku mržnje u “60 minuta”?

Govor nasilja i društveno isključivanje

Isključivost društvenih normi, koja se manifestuje i u govoru mržnje, u BiH nema dostojne protivnike u javnoj sferi i demokratskoj državi jer je upravo ona institucionalizacija te isključivosti.

Alternative govoru mržnje u postjugoslovenskim medijima

Autorica smatra da se kolumne Borisa Dežulovića i medijsko pisanje sa Jugo-predznakom uopšte kristalizuju kao prvorazredna kritika govora mržnje.

Kako političke vođe doprinose obnovi jezika mržnje?

Kada nacionalistička retorika postane politička platforma, institucionalni rasizam se lako prenosi u javnost i manifestuje u narastanju jezika mržnje u javnom diskursu.

Istraživanje Mediacentra Sarajevo «Strategije isključivanja: govor mržnje u bh. javnosti» analizira govor mržnje sa aspekta medija, zakonodavstva i civilnog sektora u BiH.

Međunarodni pravni instrumenti bez razlike potenciraju snagu uloge medija u stvaranju netrpeljivosti ili nasilja među grupama.

Pages

Subscribe to RSS - govor mržnje