Prve novine u Bosni i Hercegovini počele su izlaziti potkraj osmanske vladavine, a izdavaštvo i novinarstvo nastavljeno je i tokom vlasti Austro-Ugarske.

Arhiv Infobiro

Bosanska Vila

Prvi broj lista Bosanska Vila izašao je 16. decembra 1885. godine. Bio je to list za književnost, kulturu i društvene teme i kao takav se održao do 1914. godine. Autor Todor Kruševac je opisuje kao novinu koja je progovarala narodnim jezikom i opirala se svakoj prilici službeno nametnutoj ideji o nacionalnom bosanstvu.

Za izdavača i prvog urednika lista prijavio se Zemaljskoj vladi Božidar Nikašinović, a s njim su u izdavanju novine radili i Nikola Kašiković i Stevo Kaluđerčić, te Zagrepčanin Nikola Šumonja.

Koncesija koja je data listu mogla je biti ukinuta u bilo koje vrijeme, a list je trebalo slati na preventivnu cenzuru.

Bosanska vila je štampana u štampariji Špindlera i Lešnera, a imala je 16 stranica. Na naslovnici prvog lista bio je Savo Kosanović, mitropolit kome je pridana važnost zbog ostavke na mjesto mitropolita prije na nekoliko mjeseci, a nakon sukobljavanja sa vlastima.

Glasnik Zemaljskog muzeja

Dokumenti o pokretanju Glasnika nisu pronađeni, ali se 1887. godine spominje potreba za osnovanjem stručnog lista u kojem bi se naučno diskutovali razni pronalasci u zemlji i koji bi služio za upoznavanje šire javnosti sa muzejskim novostima.

Prva sveska Glasnika pojavila se u martu 1889. godine. Slijedeći misao o zadacima Muzeja, pobrojana su područja koja je Glasnik obrađivao, među kojima su geografija, historija, arheologija, spomenici umjetnosti, povelje, pečati i spomenici narodnog i književnog jezika, prirodne nauke i historija narodne književnosti.

Za Glasnik su pisali mnogi profesori univerziteta i srednjih škola, a list je stekao lijep glas za vrijeme prvog perioda vladavine Austro-ugarske.

Kasnije kritike na rad Zemaljskog muzeja i Glasnika su bile da se njihov rad sveo na područja koja su odgovarala vlastima i njenim interesima. Na primjer, kako Kruševac navodi, vršena su istraživanja iz neolitskog doba, a slovenskoj prošlosti, srednjovjekovnoj Bosni i turskoj vladavini nije posvećivana pažnja.

Trebević

Bio je to prvi nezavisni list u Bosni i Hercegovini za austrijskog vremena, koji je nekoliko godina nakon okupacije Austro-Ugarske u Sarajevu pokrenuo Pavle Jovanović. Izašla su dva broja tog lista, nakon čega je po naređenju vlasti izdavanje obustavljeno.

Pavle Jovanović, zemunski profesor koji se školovao u Cirihu i predavao u Sarajevu, 1881. godine je tražio od vlasti dozvolu za izdavanje petnaestodnevnog časopisa poučno-zabavnog sadržaja koji će se izdavati na bh. zemaljskom jeziku, u oba pisma, čemu će on biti izdavač i urednik.

Školski vjesnik

Pokrenut kao prvi pedagoški list u Bosni i Hercegovini, Školski vjesnik pojavio se u januaru 1894. godine i bio je stručni list Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Kao što i sam prvi broj objašnjava, cilj mu je bio doprinos razvoju školstva, ali i ujedinjenje svih nastavnika i prijatelja škole.

Nada

Nada je bio književni i zabavno-poučni časopis koji se pojavio 1895. godine. Imao je veliki politički značaj i na tome je angažovana kolektivno Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu koja je bila izdavač, a njen visoki činovnik Kosta Herman urednik.

Časopis se pojavljivao redovno tokom devet godina, dva puta mjesečno. Mnogi poznati pisci su pisali za Nadu i održavali je na zavidnoj visini. Prestao je da izlazi nakon smrti Benjamina Kallaya, ministra finansija Austro-Ugarske i upravitelja nad Bosnom i Hercegovinom.

Iako je Herman nastupao kao zvanični urednik Nade, najveći dio redakcijskih poslova završavao je pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević, kojeg je Zemaljska vlada za BiH smatrala za, kako citira autor Todor Kruševac, vanrednu pomoćnu silu u Nadi, neobično marljivu i ambicioznu, i kao jednog od najboljih mladih jugoslovenih pjesnika.

Prosvjeta - Srpski narodni kalendar

Srpsko posvjetno društvo Prosvjeta osnovano je 1902. godine a tri godine kasnije pojavio se časopis Prosvjeta – Srpski narodni kalendar. Prvi broj iz štampe je izašao 1905. godine, a urednik je bio književnik Svetozar Ćorović.

Sadržaj prvog godišta Prosvjetinog kalendara uglavnom su činili članci sa historijskim temama. Promjene su vidljive početkom 1914. godine kada se na prvim stranicama pojavljuju fotografije kraljevske porodice Karađorđevića, a i sadržajno je veći broj tekstova o kraljevskoj porodici.

Posljednji broj Kalendara Prosvjete izašao je 1947. godine, a uredio ga je redakcijski odbor Glavnog odbora Prosvjete. Sadržajno su dominantni tekstovi sa temama iz narodnooslobodilačke borbe, te nekoliko priloga iz zdravstva, poljoprivrede i stočarstva.

U posljednjem broju bili su tekstovi autora: Branko Ćopić, Todor Kruševac, Rodoljub Čolaković, Isak Samokovlija, Đorđe Pejanović.

Kalendar Gajret

Koncem 1905. godine donesena je odluka o pokretanju Kalendara Gajret, a istoimeno društvo za pomaganje muslimana učenika srednjih i osnovnih škola u Bosni i Hercegovini i Austro-ugarskoj monarhiji osnovano je dvije godine ranije.

Kalendar je sadržajno donosio članke iz oblasti historije, vjere i tradicije, a u svakom broju štampan je i godišnji kalendar sa vjerskim praznicima. Kalendar Gajret nije imao redovna godišnja izdanja, a posljednji broj objavljen je 1941.godine.
 

Napredak - Hrvatski narodni kalendar

Hrvatsko kulturno društvo Napredak 1907. godine izdaje prvi broj Kalendara, čiji je sadržaj veoma sličan sadržajima drugih kalendara, prvenstveno Kalendara Prosvjete i Gajreta, gdje sadržaj čine prilozi iz oblasti historije, vjere i tradicije i u svakom broju štampan je godišnji kalendar sa vjerskim praznicima.

U prvom broju nalazili su se prilozi koji se odnose na historiju Bosne i Hercegovine. Tekstovi poput „Krunisanje Stjepana Tomaševića“ ili „Bosanski grb nekad i sad“ upućuju na širu perspektivu uređivačke politike bar u samom početku izdavanja Kalendara. Kalendar je izlazio sve do 1945. godine kada je i ugašen.

Prije 150 godina odštampana je prva novina u Bosni i Hercegovini – 7. aprila 1866. godine u Sarajevu se pojavio prvi broj Bosanskog Vjestnika. Povodom tog značajnog jubileja, Mediacentar će objaviti desetine tekstova o novinarstvu i štampi u BiH. Obilježavanje jubileja podržao EUSR.