Štampa u BiH od svojih početaka ima bliske veze sa književnošću, a mnogi pisci i pjesnici objavljivali su svoje radove u novinama.
Okupacija Bosne i Hercegovine nakon Berlinskog kongresa, objavljena je u Bosansko-hercegovačkim novinama 14.novembra 1878.
Nikako mi udovoljiti: pivo mi je ili toplo ili prohladno, kafa jal' gorka jal' preslatka, jelo bljutavo ili presoljeno...
Kažu pisanje je kao pletenje: morate imati nit, jak početak, dobar kraj, između lijepu pletnju, no i ukrase stavite na mjesto.
U posjednjoj godini Prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je postojalo na desetine novina od kojih su mnoge štampane u Sarajevu.
Sa one strane tog istog zida, nema ni puške ni pendreka. Ni Bog u Jeruzalemu, očigledno, nije istih prava sa ove i one strane zida.
Potreba za specifičnom društvenom funkcijom koju su obavljali i još u izvjesnoj mjeri obavljaju štampani mediji nije i neće nestati.
Najčešće su se vraćali u omiljenu kafanu, “dopisničku bazu”, nedovršenom gemištu ili partiji šaha i društvu neobičnog sastava.
Dok je do 1992. godine kao medij dominirala štampa, rat je promijenio tu strukturu pa radio i televizija dolaze u prvi plan.
Svom „zadatku štampa može odgovoriti samo ako bude, nadahnuta načelima pravde i istine, zastupala najveća dobra čovječanstva“.