Ideja “otuđenosti” podrazumijeva nešto što može biti povezano ali nije, i to svojim izborom. Postoji i problem negativnosti koja je implicitna u otuđenosti, no promatrati je samo na ovaj način značilo bi previše pojednostaviti stvari. Povezanost je možda konceptualno manje komplikovana, ali je jednako složena u praksi. Otuđenost i povezanost mogu se razumjeti kao kontinuum koji je suštinska osobina umreženih društava i novih medijskih sistema 21. vijeka. 

 

 

Javni mediji bi trebali biti povezani. To se podrazumijeva pod pojmom “javni” u njihovom imenu i, u većini slučajeva, pravno zahtijeva njihovim mandatom. Istovremeno, nedostatak povezanosti važan je u nekoliko aspekata od suštinskog značaja za cilj jednog servisa od javnog interesa. Ovdje je važno pitanje nezavisnosti medija budući da politike i aktivnosti često podrivaju ovaj aspekt.

 

Određene vlade, obično u dogovoru sa kapitalistima, žele kontrolisati javne medije. U praksi, ovo se odnosi na državne medije. Izabrati „otuđenost“ od takvih utjecaja neophodno je, iako često teško izvedivo.

 

U drugim dimenzijama ovog pitanja, otuđenost ipak zaslužuje negativnu konotaciju. To je posebno slučaj kada javni medijski servisi odbijaju odgovornost, držeći principe javnog učešća na teoretskom nivou, ili kada ne uspijevaju osigurati relevantnost svojih sadržaja i usluga.

 

To se dešava kada se menadžerske pozicije dodjeljuju kao nagrade po stranačkoj liniji onima koji deklarativno govore o ulozi građanstva, civilnog društva i inkluzivnosti, ali se u stvarnosti ponašaju na način koji to sve negira.

 

U takvim slučajevima, povezanost predstavlja veliki izazov i, čak i u idealnim uslovima demokratskog društva, može je biti vraški teško postići.

 

Odgovornost može pružiti priliku za ometanje, kontrolu i ograničavanje i, iako je učešće javnosti jedan od ciljeva, mnogi pojedinci se osjećaju kao da ih niko ne čuje niti uzima ozbiljno, te ostaju odvojeni od ovih organizacija.

 

Sve navedeno od značaja je u uslovima ubrzanog razvoja umreženih društava koja suštinski zavise od mrežnih komunikacijskih sistema. Kao što je tokom završne sesije RIPE@2016 primijetio Peter Lund, vođa radne grupe za javne medijske servise i društvene medije, “u umreženim društvima, medijski teren je izravnan”.

 

Kao rezultat, javni medijski servisi se obično manje cijene i slabije koriste, posebno među mlađom populacijom.

 

Steve Paulussen je na konferenciji predvodio radnu grupu za javne medijske servise i novinarstvo, koja se složila da je povjerenje teško zaraditi, a lako izgubiti i da ovo često nije krivica novinara nego vodstva koje radi vlastitog interesa šteti javnom integritetu.

 

Ono oko čega se složilo svih šest radnih grupa je da, kako navodi Philip Savage iz radne grupe za publiku i učešće, postoji velika potreba za dubinskom teorijom javnog interesa u medijima, koja bi za osnov i fokus imala korisnike. To je povezano sa važnošću razvoja bogatijeg koncepta posredničke uloge javnih medijskih servisa.

 

Proizvodnja sadržaja i dalje je važna, ali teško da će biti dovoljna za javne servise u umreženim društvima, budući da su distribucija, pristup, odabir i čak zagovaranje, njihove važne funkcije, što je naglasio Manuel Puppis u zaključcima radne grupe za mandate javnih servisa. 

 

U zaključnim primjedbama radne grupe fokusirane na moć i politike, grupa koju je predvodio John Jackson složila se da, iako javni medijski servisi moraju surađivati sa mnogim akterima i biti odgovorni, od vitalnog je značaja da se štite suštinske vrijednosti uloge javnog servisa u medijaciji.

 

Javni medijski servisi bi učinili veliku štetu predajom neovisnosti potrebne za definisanje njihovih ključnih uloga i operacionalizacije svojih osnovnih funkcija.

 

Govoreći o ovoj pojavi u praksi, grupa koju je predvodio Jo Bardoel izražava mišljenje da će javni medijski servisi ostati krucijalnim dijelom nastajućeg okruženja ukoliko ostanu vjerni svojim temeljnim vrijednostima, nezamjenjivim uslovom za društvenu legitimnost.

 

No, ovo može biti izgubljeno ukoliko resursi za finansiranje nastavka pružanja usluga javnih servisa budu nedovoljni, ili ako struktura umreženih komunikacija bude kontrolisana od strane komercijalnih industrija do te mjere da se dopusti gušenje javnih servisa zbog interesa profita. 

 

 

Finalni zaključci konferencije biće objavljeni u publikaciji RIPE@2017 Reader. Kompletna Reader serija, koja se objavljuje od 2003., dostupna je za besplatno preuzimanje u PDF formatu na web sajtu Nordicoma. Ovaj serijal pruža bogatu istoriju akademskog istraživanja i promišljanja na polju razvoja javnih medijskih servisa u ranom 21. stoljeću.