Savjeti za dobar intervju
Savjeti za dobar intervju
1. Proučite sve o sagovorniku prije nego što stupite s njim / njom u kontakt.
2. Razmislite o njegovim pogledima na stvari. Šta bi nju / njega moglo motivisati na razgovor?
3. Pazite na zamke. Kojim pitanjem ili ličnim nastupom ćete ohladiti sagovornika?
4. Sami zakažite intervju. Izbjegnite posrednike. Gotovo nikad nećete uspjeti preko posrednika. On što možete tražiti od posrednika je da poruči osobi koju želite intervjuisati da vas pozove.
5. Kada zovete nekoga prvo recite: Dobar dan, ovdje _____iz _____ (novine ili stanice). Imate li minutu slobodno? Ovakva ljubaznost se itekako isplati.
6. Nemojte započinjati razgovor ako sagovornika niste oslobodili svih strahova.
7. Za početak mu ponudite nešto. Na primjer: “Reći ću vam šta sam do sada saznao”.
8. Ako je sagovornik odmah spreman, morate i vi biti spremni. Sagovornik može lako promijeniti mišljenje, ili ga neko može odgovoriti od intervjua.
9. Ne donosite olako sud o toj osobi. Ponašajte se prema njoj / njemu je kao da je prijatelj nekoga do koga vam je stalo.
10. Nemojte se pogrešno predstavljati ili davati obećanja koja ne možete ispuniti.
11. Nemojte biti nepošteni. Ako niste odličan lažov, teško ćete se izvući. A ako ste zaista dobar lažov, onda promijenite profesiju.
12. Ne bojte se da ćete ispasti neznalica. Dobar novinar ne mora sve znati. On/ona mora jedino znati kako da uči. Uvijek budite spremni učiti.
13. Gledajte sagovornika u oči i pokazujte zanimanje za ono što govori.
14. Da biste dobili savršene citate ili snimke, NE postavljajte pitanja. Umjesto toga upućujte zahtjeve koji će rezultirati cjelovitim mislima: “Kažite mi nešto o vašem obrazovanju...” “Zanima me vaša povezanost sa...” “Opišite vašu reakciju na...” “Kažite mi šta se desilo pet minuta prije tog događaja, zamislite tu scenu ponovno i prođimo je zajedno...”
15. Izbjegavajte u pitanjima riječi kao što su KO, ŠTA, KADA, GDJE, ZAŠTO, KAKO. One prečesto završavaju kratkim i nepotpunim odgovorom. Na primjer: “Zašto ste to uradili”. Odgovor: “Zato što sam bio ljut”. Bolje je: “Koji razlog stoji iza toga što ste...”. “Probudio sam se tako jedno jutro, toliko ljut na čitav svijet, da sam se osjećao...” Ili: “Ko vas je to naučio?”. Odgovor: “Moj otac”. Bolje je: “Kažite mi nešto o načinu na koji ste došli do tog saznanja (ne Kako)...” “Moj otac je bio najbolji kaskader južno od Rijeke Zmija. Čvrsto je odlučio da budem njegov nasljednik”.
16. Nemojte postavljati pitanja na koja se odgovara sa DA ili NE, ili pitanja koja obavezuju na izbor - tipa: “Da li...to ILI .... ILI pak...to”.
17. Kada vas sagovornik prestane da govori, sačekajte najmanje trideset sekundi u tišini. Navedite sagovornika da u toj napetoj pauzi osjetiti potrebu da prekine tišinu. Najbolji odgovori i citati doći će od samog sagovornika, a ne kao odgovor na vaša pitanja.
18. Slušajte pažljivo šta sagovornik govori. Ne brinite o sljedećem pitanju. Ako slušate, ono će doći samo od sebe.
19. Ako ne možete da smislite sljedeće pitanje, jednostavno kažite: “Hmm, interesantno. Kažite mi nešto više o tome”.
20. Ne pišite pitanja unaprijed. Ako baš morate, napišite glavne teme i ključne riječi na jednom papiru.
21. Ne prekidajte sagovomika.
22. Koristite i neverbalne gestove da biste sagovorniku pokazali odobravanje postavili pitanja.
23. Pitajte sagovornika kakav mu je bio stav prije nego što se taj neki događaj desio.
24. Pitajte ga šta je osjećao kada se to dogodilo.
25. Pitajte ga koliko je tada vjerovao u to. A koliko vjeruje sada?
26. Uvijek ostavite dovoljno trake da snimite “Ispovjest na vratima”. Dobra izjava se vrlo često dobije na samom odlasku, na vratima. Predvidite tu situaciju i spremite diktafon ili kameru.
27. Uvijek pitajte sagovornika sa kim biste još mogli razgovarati o datoj temi.
28. Pohvalite sagovornika kada ste u prilici. To će vam obezbjediti nastavak saradnje.
29. Ako možete, nazovite osobu sa kojom ste razgovarali da joj se zahvalite (ili joj pošaljite poruku).
30. Obavijestite sagovornika kada ce priča biti objavljenja ili emitovana.