ZOSPI: Često se informacije mogu dobiti jedino sudskim postupkom

ZOSPI: Često se tražene informacije mogu dobiti jedino vođenjem sudskog postupka

ZOSPI: Često se informacije mogu dobiti jedino sudskim postupkom

Međunarodni dan slobode pristupa informacijama: Predstavljeni rezultati istraživanja TI BiH.

Foto: Slađan Tomić

Javni organi češće dostavljaju informacije od javnog značaja u zakonom predviđenom roku, ali i dalje su česti slučajevi da se tražena informacija može dobiti jedino vođenjem sudskog postupka, zaključak je novog istraživanja Transparency Internationala BiH o Zakonu o slobodi pristupa informacijama za 2021. godinu. U istraživanju, čiji rezultati su predstavljeni danas povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, tek je 52 posto javnih preduzeća na vrijeme dostavilo tražene informacije o sastavu i naknadama upravljačkih organa, te o rezultatima poslovanja. Taj procent je nešto veći za ministarstva i lokalne zajednice – 59 posto njih je na vrijeme odgovorilo o iznosima dodijeljenim udruženjima građana i fondacijama.

Sudovi su na upite o tekućim i okončanim krivičnim postupcima u predmetima korupcije u zakonom propisanom roku dostavili informacije iz 15 od 34 predmeta, stoji u saopštenju Ti BiH.

Na okruglom stolu za Međunarodni dan slobode pristupa informacijama, koji se održao danas u Sarajevu, raspravljalo se i o potrebi da se donese novi Zakon o slobodi pristupa informacijama koji će, prije svega, obavezati javne organe da proaktivno objavljuju informacije o svom radu. Predstavnici organizacija civilnog društva su ponovi istakli da posljednji Prednacrt Zakona, koji se nalazio u konsultacijskim procesima, ne ispunjava međunarodne standarde i nije u skladu sa najboljim praksama.

“Ono što je danas ključna tema na ovom skupu jeste potreba da Bosna i Hercegovina na svim nivoima usvoji i donese inovirani zakonski okvir za pristup informacijama. Mi svi znamo da je prošlo već više od 20 godina otkako je BiH dobila zakone kojim se reguliše pristup informacijama. Ti zakoni su odigrali ključnu i važnu ulogu u demokratizaciji društva, u borbi protiv korupcije. Međutim, nakon dvadeset godina, u skladu sa trendovima koji se dešavaju, potrebno je ove zakone inovirati na način da se uvede obaveza proaktivnog objavljivanja infromacija od strane svih javnih institucija u BiH”, rekao je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala BiH.

Direktorica CIN-a Leila Bičakčić je rekla da je pristup informacijama otežan i da su u pojedinim slučajevima novinari CIN-a čekali čak šest godina da dođu do informacija. Napomenula je da novinari koji prate dnevna dešavanja ne mogu koristiti ZOSPI i da je i zbog toga važno da se uvede obaveza proaktivnog objavljivanja informacija.

“Građani su vlasnici informacija i u tom smislu imaju pravo da znaju i šta institucija rade, i koji novac troše, za koje svrhe troše i po kojim odlukama”, naglasila je Bičakčić.

TI BiH je na svojoj stranici objavio i 122 presude u kojima su sudovi u BiH donijeli odluke u korist TI BiH protiv organa koji su odbijali dostaviti podatke od javnog značaja. Upravni sporovi koje je TI BiH pokrenuo zbog kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama uglavnom se okončaju u okviru od 1-2 godine od dana podnošenja tužbe, s tim da je zabilježen slučaj da se na odluku čeka i po četiri godine, stoji u saopštenju.


Izvor: TI BiH

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.