Na Sudu BiH održano je ročište u predmetu koji Tužilaštvo BiH vodi protiv Fatmira Alispahića, urednika portal Antimigrant.ba.

foto: YouTube/Fatmir Alispahić

Fatmir Alispahić, urednik portala Antimigrant.ba, negirao je krivicu za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, za koje ga po članu 145a iz Krivičnog zakona BiH tereti Tužilaštvo BiH. Alispahić je odbio ponudu da prizna krivicu i plati kaznu od 1.000KM i prihvati godinu zatvora uslovno, pa se u narednom periodu očekuje početak suđenja.

“Idem dokazivati svoju nevinost. Idem dokazivati da se uopšte nije radilo ni o kakvoj mržnji, pogotovo je nonsens da je u pitanju vjerska, nacionalna ili rasna mržnja prema migrantima što se ne može pokriti ovim dijelom Zakona već se radilo o mom insistiranju na legalizmu u procesu migracija. Moje insistiranje da država goni trgovce ljudima i promigrantsku mafiju koja se sakriva iza humanitarnog identiteta da bi prikrili taj kriminal. Humanitarni identitet je ukraden za sakrivanje trgovaca ljudima. Tražio sam sigurnost za građane”, obrazlaže Alispahić za Mediacentar svoju tvrdnju da nije kriv.

U potvrđenoj optužnici Tužilaštva BiH Alispahić se tereti da je  u više navrata, putem web stranice Antimigrant.ba, IP domene 19************ kojoj je bio administrativni kontakt i urednik sadržaja, kao i putem e-mail adrese, tokom 2019. i 2020. godine, u namjeri da izazove i raspiri nacionalnu i vjersku mržnju prema migrantskoj populaciji i narodima koji žive u Bosni i Hercegovini, kontinuirano javno objavljivao tekstove i video zapise koji obiluju izjavama koje potiču i šire mržnju kako prema migrantima, tako i između konstitutivnih naroda, a što je protivno i odredbama Zakona o zabrani diskriminacije kao i odredbama Kodeksa za štampu i online medije BiH.

Jedan od spornih tekstova je i onaj u kojem vrlo jasno poziva Bošnjake da počnu napadati migrante. U tom tekstu migrante naziva agresivnom hordom koja će se sukobiti sa Bošnjacima, “a što će poslužiti kao alibi za s&h secesionizam.”

Iako je iz ovog članka vidljiv jasan poziv na napad na migrante, Alispahić tvrdi da je pozivao na samoorganizovanje i odbranu imovine i lične sigurnosti a ne na napade bez razloga.  

“Te horde migranata treba mlatiti svim sredstvima, treba ih tjerati poput bijesnih kerova, treba im staviti do znanja da među nama neće živjeti – jer ćemo ih mlatiti, tjerati, progoniti – sve dok ne nestanu sa naše zemlje”, pisao je Alispahić ali sada tvrdi da to nije bio poziv na nasilje i da je to moguće tako shvatiti kod zlonamjernog tumačenja i izvlačenja iz konteksta.

U telefonskom razgovoru za Media.ba kaže kako poziva institucije da migrantima obezbijede humane uslove odnosno „socijalnu i zdravstvenu zaštitu do povratka u njihove zemlje“ kao i da je „2019. tražio da se migranti zatvore u logore, to se danas može nazivati prihvatnim centrima, ali da im se ograniči kretanje i da budu registrirani”.

“Na navedeni način optuženi je izazvao uznemirenje kod većeg broja osoba, predstavnika nevladinog sektora, članova Mreže za izgradnju mira, Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini i drugih osoba koje su imale mogućnost pročitati sadržaj navedenih poruka objavljenih na navedenom portalu, što je prouzrokovalo i reakciju Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine”, navedeno je u ranijem saopštenju Tužilaštva BiH, odakle su najavili da će pozvati devet svjedoka i iznijeti desetine dokaza.

Sudska praksa u sankcionisanju govora mržnje

Sud BiH u proteklih mjesec dana potvrdio je dvije optužnice zbog širenja govora mržnje, ali je broj osuđujućih presuda obeshrabrujući. U periodu od 2015. do 2021. godine (zaključno sa 30.6.2021. godine), Sud BiH je imao dvije pravosnažne presude po članu 145a Krivičnog zakona BiH – Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.  

„S1 3 K 020812 16 K - Milan Mandić i drugi. Prvostepenom presudom od 24.5.2017. godine optuženi su oslobođeni krivice. Drugostepenom presudom Kž 2 od 15.11.2017. godine, potvrđena je prvostepena presuda“, kazali su iz Suda BiH za Media.ba.

Jedina osuđujuća presuda zbog ovog krivičnog djela u proteklih šest godina izrečena je Danelu Rajkoviću. On je u prvostepenom postupku osuđen na godinu zatvora. Njemu je Sud izrekao i mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja. Presuda je postala pravosnažna 31.3.2020. godine.

Društvene mreže i online mediji u BiH kontaminirani su govorom mržnje. Iako to krivično nije eksplicitno tretirano u sva četiri krivična zakona, ono se može dokazati u slučajevima kada je mržnja zasnovana na rasnoj, vjerskoj i entičkoj osnovi.

___