BiH se nalazi u kategoriji problematičnih zemalja.

foto: RSF

Bosna i Hercegovina (BiH) se prema Svjetskom indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) za 2023. godinu nalazi na 64. od 180 mjesta, što je napredak za tri mjesta za razliku od prošlogodišnje liste kada je zauzimala 67. mjesto.

Svjetski indeks slobode medija svake godine sastavlja RSF i procjenjuje medijsko okruženje u 180 zemalja i teritorija. Objavljuje se na Svjetski dan slobode medija koji se obilježava 3. maja.

Norveška je prema ovogodišnjem Svjetskom indeksu medijskih sloboda prva na listi, i to mjesto zauzima sedmu godinu zaredom. Posljednja tri mjesta zauzimaju azijske zemlje: Vijetnam (178.), Kina, koja je opisana kao zemlja koja najviše zatvara novinare na svijetu i jedna od najvećih izvoznika propagandnog sadržaja, nalazi se na 179., dok je na posljednjem, 180. mjestu, i to bez velikog iznenađenja kako piše RSF, Sjeverna Koreja.

Ocjena ovogodišnjeg medijskog okruženja je da je situacija “veoma ozbiljna” u 31 zemlji, “teška” u 42, “problematična” u 55, a “dobra” ili “zadovoljavajuća” u 52 zemlje. 

BiH se nalazi u kategoriji zemalja koje su označene kao problematične.

Prema Indeksu RSF-a, mediji u BiH djeluju u relativno povoljnom pravnom, ali u izuzetno nepovoljnom političkom i ekonomskom ambijentu. Novinari i novinarke se ne osjećaju sigurno dok obavljaju svoj posao. A navodi se i da postoje velike razlike u slobodi medija i kvaliteti novinarstva širom zemlje.

Zemlja ima veoma fragmentirano medijsko tržište sa oko 40 televizijskih stanica, 150 radija, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, skoro 200 časopisa i drugih periodičnih publikacija, te oko 600 web redakcija. Ipak, kako naglašava RSF, paradoksalno je to što toliki broj medija ne podrazumijeva pravi pluralizam informacija i mišljenja. Prema Indeksu RSF-a, televizije N1 i Al Jazeera Balkans spadaju u najvažnije medije, dok istraživačko novinarstvo osiguravaju online redakcije kao što su CIN, Istraga, Žurnal i Inforadar.

Iako je cjelokupno političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike u zemlji zbog različitih političkih struktura entiteta u BiH. Rad medija je u boljem stanju u glavnom gradu BiH Sarajevu nego u entitetu Republika Srpska (RS), te u zapadnom dijelu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Političari u zemlji redovno napadaju novinare i vrše uticaj na javne medije i regulatorna tijela.

Iako je pravni okvir za rad medija u velikoj mjeri u skladu sa međunarodnim standardima, proces kreiranja politike je u zastoju posljednjih godina uprkos potrebi izmjene postojećih i donošenja novih zakona. Novinari uglavnom rade u okruženju u kojem nema cenzure, ali mnogi faktori podstiču autocenzuru. Pristup informacijama je u principu otvoren za sve novinare, bez diskriminacije. Na snazi su zakonske odredbe o zaštiti izvora i etički kodeks.

Ekonomsko okruženje je teško za novinare zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bh. mediji pate od podjela po etničkim linijama unutar zemlje u kombinaciji sa konkurencijom medija iz susjednih zemalja koji pripadaju istom jezičnom području. Zbog teškog ekonomskog položaja, te ovisnosti o političkim i ekonomskim centrima moći, veliki broj medija izbjegava kritičko izvještavanje.

Bh. društvo, koje, kako piše RSF, ima postkonfliktnu prirodu, trpi mnoge podjele i ostaje rastrgano između onih koji promovišu pomirenje i saradnju i onih koji se zalažu za konflikte i podjele. Snažna društvena sklonost etničkom i vjerskom identitetu zasjenjuje pitanja individualnih sloboda, uključujući i slobodu medija. U medijima je položaj žena teži od položaja muškaraca.

Novinari su najčešće izloženi verbalnim prijetnjama i napadima, kao i povremenim fizičkim napadima. Novinari se uglavnom ne osjećaju dovoljno zaštićeno dok obavljaju svoj posao i ne vjeruju policiji da će ih zaštititi. Postoje različite inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara usmjerene na unapređenje zakonodavstva i rada tužilaštva.

I Udruženje “BH novinari” je u istraživanju “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2022.”, koje su predstavili u martu ove godine, naveli da su novinari i mediji u BiH tokom 2022. godine bili izloženi čestim političkim pritiscima te da je broj političkih pritisaka i verbalnih prijetnji novinarima povećan za 40 posto u odnosu na godinu ranije. Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja “BH novinari”, zabilježila je ukupno 79 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda. A zabilježili su i znatan porast govora mržnje prema novinarima i novinarkama, posebno u online prostoru.

Američki State Department je takođe u izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH naveo da su u 2022. godini nastavljena zastrašivanja, politički pritisci, prijetnje i uznemiravanje novinara i novinarki i medija u BiH. Naveli su da je problem i odsustvo transparentnosti o vlasništvu medija, te da u medijskom izvještavanju dominiraju nacionalistička retorika i etnička i politička pristrasnost.

Izvor: RSF

___