Povodom desetogodišnjice od stupanja na snagu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja u Srbiji, Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šarić istakao je kako su, u uslovima gotovo po pravilu loše primjene reformskih zakona, građani uspjeli da pretvore u efikasan mehanizam za kontrolu vlasti od strane javnosti jedan anonimni zakon, kojeg su mnogi, posebno oni iz vlasti doživljavali kao "kozmetički".

''Iako je neosporna činjenica da se ovim zakonom služe i mediji i novinari i subjekti nevladinog sektora i političke stranke i drugi uključujući čak i organe vlasti, za ceo desetogodišnji period je karakteristično da ubedljivo najviše zahteva za pristup informacijama na svim nivoima, kao i žalbi povereniku podnose upravo građani, daleko više nego svi drugi zajedno'', istakao je Šabić, uz objašnjenje da su značajan doprinos afirmaciji zakona dali pojedinci ali i grupe i mediji orjentisani na istraživačko novinarstvo, kao i nevladine organizacije čije su aktivnosti fokusirane na transparentnost u radu vlasti i u raspolaganju javnim sredstvima. Šabić je naveo i da je broj žalbi koje Povjerenik po osnovu slobode pristupa informacijama godišnje prima, udesetorostručen u proteklih deset godina. 

Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja u Srbiji postoji od 2.11. 2004. godine, a zvanično je stupio na snagu osam dana kasnije, 13.11. 2004. godine.

Izvor: NUNS, Poverenik.rs