Godina od početka ruske invazije na Ukrajinu.

foto: Daria Volkova on Unsplash

Godinu nakon što je Rusija počela invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, Reporteri bez granica (RSF), uz pomoć partnera iz Ukrajine - Instituta za masovno informisanje (IMI), donose izvještaj o nasilju i zlostavljanju novinara i novinarki i medijskih kuća u Ukrajini.

Brojke koje su zabilježile ove dvije organizacije pokazuju da je ukupno 12.000 ukrajinskih i stranih novinara/ki akreditovano za praćenje rata u Ukrajini u protekloj godini. Izloženi bombardovanju i često namjernom gađanju ruskih snaga, novinari/ke svakodnevno rizikuju živote kako bi izvještavali o tome šta se dešava u toj zemlji, navodi RSF. Dodaju da, iako je situacija posebno alarmantna za novinare/ke u okupiranim područjima, svi ukrajinski mediji teško su pogođeni ratom i njegovim posljedicama.

Ubijeno osam novinara

Od osam novinara koji su stradali tokom prvih šest mjeseci rata, neki od njih su namjerno ubijeni ili ranjeni tokom pucnjave ili artiljerijskog napada. Među njima je i Frederic Leclerc-Imhoff, francuski novinar, koji je bio u kamionu i koji je bio na meti ruskih oružanih snaga. Neki novinari/ke, poput ukrajinskog fotoreportera i fiksera Maksa Levina, hladnokrvno su pogubljeni, piše u izvještaju RSF-a. Zabilježeni su i drugi slučajevi, poput još nerazjašnjenih okolnosti smrti Mantasa Kvedaraviciusa, litvanskog dokumentariste, koji je pronađen mrtav u Mariupolju.

Od 50 novinara/ki koji su bili pod artiljerijskom vatrom, najmanje 26 njih je namjerno gađano jer su novinari/ke, kako je registrovao RSF.

Povrijeđeno 19 novinara

Od 19 ranjenih ukrajinskih i stranih novinara, najmanje četiri su zadobila teške povrede. Većina su bili žrtve ruskog artiljerijskog bombardovanja ili raketnih udara, dok su neki ranjeni iz vatrenog oružja. Među njima su danski novinari Stefan Weichert i Emil Filtenborg Mikkelsen, koji su bili na meti neidentifikovanog snajperiste na sjeveroistoku zemlje.

16 TV tornjeva gađano vazdušnim napadima

Infrastruktura koja se koristi za prenošenje vijesti i informacija bila je omiljena meta ruskih snaga, piše RSF. Skoro polovina napada na televizijske tornjeve, koji su se desili širom zemlje, registrovana je u prvim danima rata - početkom marta 2022. godine. Ruske oružane snage su gađale ukrajinske TV tornjeve 16 puta u protekloj godini.

Osim TV tornjeva, ruske oružane snage često su gađale antene repetitora i svaku drugu infrastrukturu koja se koristi za prenos komunikacija, dodaje RSF. Kada su ruske snage ušle u grad Melitopolj, prekinule su emitovanje ukrajinskih TV programa tako što su preuzele kontrolu nad TV antenom. Rusi su tri puta ometali satelitski signal UA Pershiy, jednan od kanala ukrajinske javne radiodifuzne grupe Suspilne. Ruske oružane snage su takođe preuzele kontrolu nad svim provajderima interneta u okupiranim područjima, lišavajući njihove stanovnike pristupa vijestima i informacijama, naglašava RSF u izvještaju.

Sedam prijava za ratne zločine

RSF je podnio sedam tužbi za ratne zločine Međunarodnom krivičnom sudu i glavnom tužiocu Ukrajine za ukupno 44 djela nasilja i zlostavljanja u koje je uključeno više od 100 novinara i 11 radio i TV tornjeva u Ukrajini. "Ovi zločini potvrđuju da su ruske oružane snage vodile sveopšti rat na vijesti i informacije", piše RSF.

42 cyber-zločina protiv medija

Informacijski rat se vodi i online, navodi RSF, u koji su uključujeni cyber napadi, prijetnje na društvenim mrežama i napadi na stranice medija na društvenim mrežama. Najmanje 42 cyber napada su registrovana u protekloj godini. Najnoviji cyber-napad, usmjeren na web stranicu ukrajinske novinske agencije Ukrinform, pripisan je hakerima povezanim s GRU, ruskom vojnom obavještajnom agencijom, piše RSF.

Zatvoreno 217 medija

Ukupno 217 ukrajinskih medija je zatvoreno zbog problema sa snabdijevanjem, gubitkom pretplatnika i oglašivača, nedostatkom osoblja jer su zaposleni pobjegli iz zemlje ili su mobilizovani. Prema istraživanju IMI-ja, 15 posto medijskih radnika suspendovano je s posla bez plate.

750 novinara snabdjeveno zaštitnom opremom

Nakon što je RSF, uz pomoć IMI-ja i drugih lokalnih organizacija uključujući Nacionalnu uniju novinara Ukrajine (NUJU), pokrenuo Centar za slobodu medija u Lavovu 11. marta 2022. i u Kijevu dva mjeseca kasnije, prema njihovim navodima, skoro 750 novinara/ki snabdjeveno je individualnom zaštitnom opremom koja uključuje pancire, šljemove i komplete prve pomoći.

Kako bi nadoknadio nedostatak električne energije koji je rezultat ruskih udara na energetsku infrastrukturu, RSF je takođe, kako piše u izvještaju, obezbijedio generatore i drugu opremu za napajanje za 91 medijsku kuću u 14 ukrajinskih regija kako bi mogli nastaviti s radom.

Takođe, obezbijeđeni su grantovi za 28 nezavisnih ukrajinskih medija koji su teško pogođeni ratom. 

Obučeno 288 novinara

Hiljade primjeraka sigurnosnog vodiča, nakon što je preveden na ukrajinski jezik, odštampano je i distribuisano novinarima/kama. Ukupno 288 novinara je do sada prošlo obuku iz fizičke sigurnosti, psihičke sigurnosti i prve pomoći. Istraživanje IMI-ja pokazuje da oko 90 posto ukrajinskih novinara navodi da osjeća kliničke simptome stresa.

RSF je, u saradnji sa nekoliko lokalnih partnera, pružio individualnu finansijsku pomoć za 129 ukrajinskih novinara, uključujući 86 žena. Iz ove organizacije navode da planiraju nastaviti pomagati ukrajinskim novinarima i 2023. godine.

Izvor: RSF

___