foto: k.u.p.e.k./hnd

Fotoreporter Hrvoje Polan preminuo je iznenada u 48. godini. Gotovo tri desetljeća Hrvoje se bavio news i dokumentarnom fotografijom. Radio je za brojne novine i agencije, od Feral Tribunea do Reutersa, a zadnjih desetak godina za Agence France Presse. Posljednjih godina bio je freelancer. Objavljivao je u svim vodećim svjetskim medijima (IHT, The Guardian, Newsweek, Time…).

Hrvoje Polan svojom je kamerom pokrivao sve ratove i socijalne konflikte na prostoru bivše Jugoslavije, Albanije, Iraka, Gaze, Zapadne obale. Fotografije su mu više puta izlagane, a jedan od radova uvršten je u kolekciju "100 najboljih slika dekade 1990-2000", koja je izložena u Museum of Modern Art (MoMA) u New Yorku.

Ostat će posebno upamćen kao fotoreporter Feral Tribunea u njegovim najboljim danima, kada je s kolegama novinarima obilazio ratna i poratna područja i svojom kamerom bilježio sva tragična događanja koja su zadesila ljude s ovih prostora. Feral Tribune tih devedesetih godina bio je nezamisliv bez njegovih sjajnih fotografija. Pripadao je kategoriji onih izvanrednih fotoreportera profesionalaca koji su u priču ulazili iz pozicije novinara te bi počesto kolegama novinarima na terenu bio od presudne važnosti, ukazujući na samu srž teme o kojoj su pisali, dok su njegove fotografije govorile same za sebe. Posljednjih godina sve više je vremena provodio u prirodi aktivno planinareći, a obožavao je Velebit čije je padine, vrleti i vrhove često obilazio i fotografirao.

Zadnji projekt u Polanovom bogatom stvaralačkom opusu je fotomonografija "Iza sedam logora – Od zločina kulture do kulture zločina", koju je izradio zajedno s Viktorom Ivančićem i Nemanjom Stjepanovićem.

"Polanova fotografija ulaza u Vojno-istražni centar Lora u Splitu, 'poligon za mučenje zatočenih Srba i Crnogoraca', uhvatit će, s leđa, slučajne dokone prolaznike: oca i dijete u majici s uzorkom šahovnice, na pozadini spomenika pred ulazom u kompleks; sugestija namjernog, projektiranog, hotimičnog zaborava s elementima prijetnje svakome tko se usudi pitati više nego što je dopušteno. O tom zaboravu, o toj prigušenoj prijetnji, kao i o dosad uglavnom neosviještenom fenomenu preplitanja nacionalne kulture i ratnog zločina", napisao je, između ostalog, i o fotografijama Hrvoja Polana u svom eseju "Spomenici razbratnosti" Viktor Ivančić.

Hrvoje je pak u jednom svom intervju za Novi list kazao kako je fotografija izrazito subjektivan medij, koliko god se govorilo da fotografija ne laže.

"To je samo nečija interpretacija situacije viđena kroz komad tehnike s bezbrojnim varijantama načina upotrebe", kazao je tada veliki fotoreporter koji je živio za pravednost i stvaranje boljeg društva od onoga koje i kakvo imamo. Na žalost, nije ga doživio, a nama je preostalo da se za takvo društvo i nadalje borimo i prisjećamo našeg Polana.

Izvor: HND

___