Udar na novinarsku profesiju i javni interes u Hrvatskoj.

foto: Nikola Šolić / HND

Danas su, tokom posljednjeg radnog dana Hrvatskog sabora, zastupnici sa 77 glasova za, 60 protiv i jednim suzdržanim usvojili izmjene i dopune Krivičnog zakona u koji su uvršteni neovlašteno otkrivanje sadržaja, odnosno Lex AP, te femicid i rodno zasnovano ubistvo ženske osobe, prenose hrvatski mediji.

Telegram.hr navodi da su se ovoj odluci Hrvatskog sabora protivili članovi opozicije, kao i novinari koji su prozivali Vladu Hrvatske da se “prvo okomila na novinare, a potom i na zviždače”.

Opozicija je, kako prenose hrvatski mediji, podržala da se femicid uvede u krivično zakonodavstvo i protivila što se o tome istovremeno glasalo sa Lex AP-om.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) je, kako piše Telegram.hr, u više navrata upozoravalo da je uvođenje ovakvog zakonskog rješenja udar na novinarsku profesiju i javni interes te otvoreni napad na zviždače.

Neposredno pred donošenje odluke Hrvatskog sabora o izmjenama Krivičnog zakona kojima se uvodi novo krivično djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja istražne ili dokazne radnje, HND je 11. marta ove godine uputio otvoreno pismo hrvatskim građanima, koje je potpisalo 18 medijskih redakcija. U pismu su ponovo upozorili da je takav zakon neprihvatljiv.

“HND upozorava građanke i građane na zabrinjavajuću činjenicu da će se našim kolegicama i kolegama moći oduzimati mobiteli, laptopi i arhiva koja se u njima nalazi, kao što će se moći presretati i njihovi e-mailovi. Moći će im se pretraživati kuće i stanovi. U sklopu izvidnih radnji tužitelj, ili policajac, može pozvati novinara na obavijesni razgovor, i to ne jednom, nego toliko puta koliko smatra da mu treba. Može pribaviti izliste njegovih telefonskih kontakata, pozivati na razgovor kolege i urednike”, piše u pismu.

Iz ovog udruženja su još u decembru prošle godine hrvatskoj vladi uputili peticiju sa više od 2.000 potpisa protiv  “zakona opasnih namjera”, odnosno uvođenja novog krivičnog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja istražne ili dokazne radnje. Tada su, pozvali premijera Hrvatske, Andreja Plenkovića, da odustane od tog prijedloga jer je “protiv novinarske profesije i interesa javnosti”.

Osim toga, u organizaciji HND-a, su 31. januara 2024. u Splitu i Zagrebu održani protesti protiv Lex AP-a. Tada je ponovo upućen zahtjev Vladi Hrvatske da povuče članak 307.a Krivičnog zakona koji govori o “neovlaštenom otkrivanju sadržaja izvidne ili dokazne radnje”, odnosno Lex AP.

Sa protesta je tada poručeno da je riječ o zakonu opasnih namjera, a iz HND-a smatraju da ovaj zakon širom otvara vrata skrivanju zloupotreba represivnog aparata i ukida javnost kao kontrolni mehanizam rada policije, Državnog odvjetništva i sudova.

“Sve osobe iz sustava istrage koje dođu do podataka o nepravilnostima, a koji su od javnog interesa, dobro će razmisliti prije nego što ih podijele s medijima. Država ih je zastrašila, tri godine zatvora nisu šala”, poručeno je sa protesta.

Hrvatski sabor je u sadašnjem sazivu danas posljednji put zasjedao, a nova zasjedanja će uslijediti nakon završetka izbora i novog saziva parlamenta u toj zemlji.

Al Jazeera Balkans prenosi da se izbori u Hrvatskoj mogu održati najranije 14. apila, a najkasnije 12. maja, a o datumu će odlučivati aktuelni predsjednik te zemljle Zoran Milanović.

Izvor: HND, Telegram.hr, AJB

___