Organizacija za digitalna prava u novom izvještaju navodi da Meta utišava palestinske i propalestinske glasove.

foto: Pixabay

Kontinuirana cenzura sadržaja vezanih za Palestinu u vrijeme rata, koju vrši kompanija Meta, sistemski je problem kojim se kompanija mora odmah pozabaviti, piše u novom izvještaju Access Now, organizacije fokusirane na digitalna građanska prava.

Izvještaj, kako je navedeno na stranici Access Now, ulazi u to kako kompanija utišava glasove Palestinaca i onih koji se zalažu za njihova prava na Facebooku i Instagramu.

Otkako je Hamas napao Izrael 7. oktobra 2023., a izraelske snage uzvratile bombardovanjem Gaze, palestinski i propalestinski glasovi su cenzurisani i potisnuti na platformama Mete, piše Access Now. Dodaje se da je ovaj najnoviji val cenzure dodan na dugu historiju Metine sistemske cenzure sadržaja vezanih za Palestinu.

Iako je, kako piše u izvještaju, kompanija izjavila da njihova namjera nije nikada bila da „potisnu određenu zajednicu ili tačku gledišta“, dokumentacija AccessNow, kako se naglašava, ukazuje na suprotan zaključak.

„Ovaj obrazac cenzure nije nikakva greška“, navedeno je iz organizacije.

„U ovom izvještaju pokazujemo kako Meta sistemski utišava glasove i Palestinaca i onih koji se zalažu za prava Palestinaca. Udubljujemo se u korijene ove cenzure, naglašavajući kako kompanija mora preispitati svoja pravila za diskriminatorne sadržaje i sadržaje koji krše prava i poduzeti mjere kako bi izbjegla saučesništvo u navodnim ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu“, navedeno je u izvještaju organizacije.

Podsjećaju da su Palestinci i ljudi koji dijele propalestinske poruke ubrzo nakon što je Izrael počeo bombardovati Gazu u oktobru počeli izvještavati da se njihov sadržaj cenzuriše i potiskuje na platformama društvenih mreža, uključujući Facebook i Instagram. Platforme su, piše  Access Now, suspendovale ili ograničile naloge palestinskih novinara i aktivista kako u Gazi tako i izvan nje i proizvoljno su izbrisale značajnu količinu sadržaja, uključujući dokumentaciju o zločinima i kršenju ljudskih prava.

Primjeri ove online cenzure, dodaje se u izvještaju, pokazuju da je ona rasprostranjena, sistematična i globalna.

Access Now navodi primjer da je Human Rights Watch, organizacija koja zagovara ljudska prava, dokumentovala 1.049 slučajeva „mirnog sadržaja“ koji izražava podršku Palestini i koji potiče iz više od 60 zemalja svijeta, a koji je uklonjen između oktobra i novembra 2023.

U međuvremenu, dodaje se u izvještaju, Palestinska opservatorija za kršenje digitalnih prava (7or) je dokumentovala 1.043 slučaja cenzure između 7. oktobra 2023. i 9. februara 2024., uključujući Facebook i Instagram.

Metina cenzura palestinskih glasova i sadržaja vezanih za Palestinu nije ništa novo, piše Access Now. Posljednjih godina pak postaje sve izraženija sa, kako se navodi u izvještaju, dobro dokumentovanim obrascem sistemske cenzure, algoritamske pristrasnosti i diskriminatornog moderiranja sadržaja.

U izvještaju se podsjeća da je tokom protesta 2021. u Sheikh Jarrahu, naselju nastanjenom Palestincima u istočnom Jerusalemu, sadržaj društvenih mreža koji je izražavao podršku palestinskim pravima obrisan, uklonjen i zabranjen, dok su korisnici koji dijele takav sadržaj suspendovani ili onemogućeni da komentarišu ili emituju uživo. Meta je tada kazala da je u pitanju „tehnički problem“.

Access Now navodi da njihova najnovija dokumentacija pokazuje da se nalozi palestinskih novinara i aktivista rutinski suspenduju ili ograničavaju, a sadržaj se samovoljno uklanja.

„Ova sistematska cenzura je posebno rasprostranjena u vremenima krize - nusproizvod netransparentnih i diskriminatornih pravila moderiranja sadržaja, nametnutih na način koji nesrazmjerno utiče na historijsko potlačene i marginalizovane zajednice“, piše u izvještaju.

Kompletan izvještaj sa infografikama dostupan je na ovom linku.

Izvor: Access Now

___