Uvodničar i moderator posljednje sesije konferencije Medijske transformacije, a koja nosi naziv "Nova publika novih medija" jeste Slobodanka Dekić iz Mediacentra Sarajevo. Ona je u uvodnoj riječi najavila je ono o čemi će današnji govornici usmjeriti svoja izlaganja.

Naglasila je kako se nije važno samo dotaći digitalizacije, već i razvoja tehnologija i njihovog uticaja na publiku, te pitanja kako je došlo do promjene u odnosu medija i publike.

„Danas se čini da svako može da proizvodi vijesti, pa se taj odnos promijenio u linearnoj formi. Ovdje se nameće i pojam 'građansko društvo' i problematika u kojoj se novinari smatraju zamjenjivim s obzirom da danas svi mogu napraviti i plasirati informaciju."

U nastavku izlaganja pozvala se na uticaj novih medija, konkretno u slučaju revolucije u Iranu, kada je ova vijest obišla cijeli svijet.

Mirko Petrić, sociolog i viši predavač na Sveučilištu u Zadru, govorio je o dvije vrste publike dobijene digitalizacijom kulture i društva, sa posebnim osvrtom na stanje u Hrvatskoj.

Prema njegovim riječima, osim tehnološke i kulturne, veoma bitna je i socijalna komponenta. Međutim, ne postoji dovoljno kvalitetnih istraživanja i studija koja bi više o tome govorile, a i kada ih ima, nisu povezane sa Svijetom novinarske prakse.

Petrić ukazuje na nedostatak socijalnog - društvenog aspekta i navodi da država i javni sektor nisu dovoljno aktivni na polju razvoja medijske pismenosti i pomoći ljudima u savladavanju novih tehnologija. Kako kaže, više niko ne brine za odgoj publike, ali ni novinara.

Postoje dvije vrste publike u smislu korištenja novih tehnologija. S jedne strane nalazi se opća publika koja je slabo obrazovana i segmentirana, dok su s druge strane pripadnici civilnog društva koji postaju aktivni akteri i bez problema koriste nove tehnologije.

Za kraj, Petrić je rekao da je tehnologija i digitalizacija globalna, ali da je svako društvo specifično i da u skladu s tim treba pristupiti uvođenju i upotrebi novih tehnologija.

Direktorica agencije GFK BiH, Elma Pašić govorila tome šta digitalizacija i novi mediji donose na tržištu. Kako sistem mreža mijenja naš život i potrošače. Komunikacija je digitalizirana što mijenja i samu informaciju, brzinu pristupa istim što olakšava svakodnevnicu.

1.5 miliona korisnika interneta (sa 95 % sigurnosti), a od toga 70% njih koristi Facebook. Provedena je anketa među građanima BiH o tome šta naviše koriste na internetu, a rezultati pkazuju da su to društvene mreže.

Reklamiranje na internetu pokazalo se kao kanal putem kojih se dolazi do potencijalnih potrošača usluga, a najviše upravo putem društvenih mreža.

On line tracking je nešto što mora pratiti nove medije. Radi se o mjeračima medija koji u ovom obliku ne postoje u BiH, jer se radi o preskupoj investiciji.

U svom izlaganju Kate Coyer direktorica Centra za proučavanje medija i komunikacije iz mađarske, osvrnula se na bitno pitanje koje se postavlja u ovom smislu: „Šta zapravo imamo od informacija koje dobivamo, a koje su putem novih medija mnogobrojne.“

Zamjena tradicionalnih za nove medije jeste to što još uvijek ne znamo šta ti novi mediji zaista donose, a to je s jedne strane pozitivna, a s druge negativna pojava.

Efekti koje ovi mediji nude leže u tome da u svakom trenutku recipijenti mogu doći do informacija i komunicirati putem socijalnih mreža - to je pozitivna strana svega. A s druge strane moć medija ogleda se upravo u tome što se na svakom koraku može, na neki način i uticati na ljude, marketinškim i političkim propagandama.

Socijalna grupa pokazuje svoju moć kada napravimo presjek i vidimo koje od stvari na internetu su najpopularnije, najposjećenije

Čitav ovaj proces podsjeća nas na to se na ovaj način pretvaramo iz pasivnih u aktivne 'posmatrače', ali i posmatrače kojima se nudi pregršt novih mogućnosti koje olakšavaju korištenje medija.

Marko Rakar, konsultant za komunikacije, je istakao da nijedna nova tehnologija nije ubila onu prethodnu - ni radio novine, ni televizija radio - te navodi da će isto biti i sa korištenjem novih tehnologija i interneta. Ipak, evidentna je npr. manja cirkulacija i pad čitanosti štampanih medija.

Prema njegovim riječima, televizija kakvu danas poznajemo neće postojati u budućnosti. Publika se okreće novim resursima, jer su mogućnosti izbora mnogo veće. Publika nije prestala gledati televiziju, oni su se samo prebacili na nešto drugo. Umjesto malog broja kanala koji su nekada bili na raspolaganju, danas je čak moguće gledati i mnogo kanala istovremeno, dok internet ima beskonačno veliki prostor.

Rakar je pokazao i rezultate istraživanja po kome se radio najviše sluša ujutro (u kupaonici, u autu), a televiziju naveče (navika na vijesti). Internet preuzima primat u drugim terminima.

Istraživanja u SAD-u već dugo vremena pokazuju da bi amerikanci radije da ostanu bez televizora, dok su nova istraživanja u Hrvatskoj po prvi put pokazala isti trend - u korist interneta.