Izvjesno je da će digitalizacija televizije u Bosni i Hercegovini biti
dodatno opterećenje za najsiromašniji sloj građana. No, još uvijek se ne zna
koliko će ovaj proces ukupno koštati poreske obveznike u našoj zemlji.

Digitalizacija u Hrvatskoj sprovedena je tako što je država snosila cjelokupni trošak digitalizacije. Član Agencije za elektroničke medije Hrvatske Damir Hajduk kaže da je država finasirala prijemnike u iznosu od oko 50 odsto.

„To su bili prijemnici MPEG2, koji su bili duplo jeftiniji MPEG4 u to doba, pa su tako korisnici morali odvojiti samo 10 eura za nabavku prijemnika, a Vlada je organizirala pomoć za najugroženije građane, tako što su kupili 100 odsto vrijednosti prijemnika i podijelili ih najugroženijima“, rekao je Hajduk.

Za izgradnju mreže potrošeno je oko 40 miliona evra. Hajduk je govorio o iskustvima susjedne Hrvatske u vezi sa procesom digitalizacije.

Kad je riječ o elektronskom otpadu u procesu digitalizacije, Hajduk smatra da se e-otpad neće povećati, odnosno da digitalna tehnologija ima nešto manje opsege zračenja, no postoji mogućnost da se poveća broj televizora koji će završiti na otpadu, jer će ljudi kupovati nove aparate.

O iskustvima Slovenije u procesu digitalizacije govorio je zamjenik direktora Agencije za poštu i elektronske komunikacije Slovenije Miha Krišelj. Digitalizaciju su u ovoj zemlji finansirale televizijske stanice, odnosno javni servis koji je dobio pravo da instalira prvi multipleks, što je, kako kaže Krišelj, i urađeno.

Prema njegovim riječima država je dala oko pola miliona evra za subvencioniranje simulkasting perioda, a socijalne kategorije takođe su imale pomoć države.

Što se tiče starih aparata ljudi će ih mijenjati, smatra Krišelj, zato što niko više ne želi da ima stari televizor. Smatra da to direktno nema toliko veze sa digitalizacijom.

„Oni koji imaju dosta dobre klasične televizore nabaviće seto boksove, a televizor će promijeniti kada mu istekne životni vijek - rekao je.

Helena Mandić je istakla da postoje različiti načini finansiranja digitalizacije, te da to zavisi od toga koliko je država ekonomski jaka i koliko se posveti rješavanju tih pitanja.

„To je nešto što bi trebalo da se plaća iz državnog budžeta, a ukoliko država nema dovoljno sredstava u budžetu, onda se pribjegava drugim načinima. Tu prije svega mislim na pomoć Evropske komisije, koja je spremna da pomogne u procesu digitalizacije“,  kazala je Mandić.