Foto: Žurnal/Adi Kebo

Prošle sedmice je pao snijeg i temperatura se spustila ispod nule, pa se fokus medija više usmjerio na migrante. S televizijskih ekrana i portala zasipali su nas prizori iz kampa Vučjak, kojima je bio cilj da izazovu sažaljenje i probude humanost, s naslovima poput: Migranti tope snijeg da se napiju vode, ili Uvjeti koji nisu dostojni čovjeka. Istina, bilo je izvještaja koji su išli i u drugom smjeru, na primjer, kada su migranti napali policiju, ali generalno su dominirali ovi u kojima se izražava saosjećanje prema njima. Među fotografijama umornih i promrzlih ljudi, izdvajaju se one na kojima im vidimo bosa stopala, u papučama, iako je okolo snijeg.

Ali sve bi to bilo, manje-više, isto, osim tog kratkotrajnog povećanog interesa uzrokovanog snijegom, da se nije desilo nešto nesvakidašnje, nešto što je pažnju javnosti dodatno usmjerilo prema granici BiH i Hrvatske, pa i izbjeglicama. Desili su se nigerijski studenti.

Kako je sve počeo?

S nigerijskim studentima prvi put smo se upoznali na portalu Žurnal, i to 03.12. u članku: Hrvatska policija kidnapovala nigerijske studente i prebacila ih u BiH, u kojem je autorica Azra Omerović predstavila cijeli slučaj. Priča manje-više ide ovako: dva nigerijska studenta, Abia Uchenna Alexandro i Eboh Kenneth Chinedu, zajedno sa još nekoliko kolega i sa urednim vizama, doputovali su 12.11. u Pulu da bi sudjelovali na međusveučilišnom prvenstvu iz stonog tenisa. Takmičenje je trajalo nekoliko dana, nakon čega su doputovali u Zagreb odakle su imali let nazad kući, preko poveznice u Istanbulu. Međutim, dan prije odlaska, 17.11., dok su hodali Zagrebom, uhvatila ih je policija i privela u policijsku stanicu u kojoj ih je držala nekoliko sati. Nisu se obazirali na njihove tvrdnje o tome ko su i šta rade u Hrvatskoj, nego su ih prebacili u šumu blizu Velike Kladuše. Tamo ih je čekao kombi, već ispunjen drugim ljudima, koji ih je onda dovezao u Bosnu i Hercegovinu. Sve detalje ovog puta možete pogledati u videu koji također donosi Magazin Žurnal.

Demant hrvatskog MUP-a

Odmah po objavljivanju ovog teksta, hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova je sve demantovalo: Žestoka reakcija MUP-a: Odlučno odbacuju izjave da pojedince osuđuju zbog boje kože, a cijelo saopštenje se može pročitati u tekstu. Ukratko, oštro niječu da su imali ikakve veze sa deportovanjem Nigerijaca, i ističu slučaj njihovog kolege koji je u prethodnih nekoliko dana pokušao da ilegalno pređe u Sloveniju. Navode i da ovo ne bi bio prvi slučaj u kojem se sportska natjecanja koriste za ilegalne migracije. U odgovoru na saopštenje na Žurnalu se pojavljuju još dva članka.

U prvom: Policajac je izvadio pištolj i rekao da će me upucati ako ne potpišem, studenti dodatno govore o nasilju hrvatske policije kojem su bili izloženi. Jedan otkriva i da mu je bilo  pozlilo u policiji te su morali pozvati doktora, a više se može vidjeti u Žurnalovom videu. U njemu saznajemo i da je policajac obavijestio studente da idu u Bosnu, na šta mu je jedan odgovorio da nikada nije bio tamo niti je želio da ide. U drugom od 05.12.: Hrvatska policija ne može objasniti kako su nigerijski studenti prebačeni u BiH, autorica Omerović se bavi analizom demanata ovog slučaja od strane hrvatskog MUP-a. Navodi da je nelogično da hrvatska policija ne može objasniti kako su Nigerijci dospjeli u BiH, iako tvrde da kontrolišu svaki centimetar graničnog prijelaza. Cijeli slučaj zaključuje sljedećim: ”Ako ste student a niste bijelac, ako imate legalne dokumente - pasoš, vizu, povratne avionske karte i ako sasvim legalno uđete u Hrvatsku, može vam desiti da sasvim ilegalno završite u Bosni i Hercegovini! Kada optužite hrvatsku policiju da vas je zbog rasizma zamijenila za migrante i prokrijumčarila u drugu državu, vrlo brzo postat ćete lažovi koji su htjeli iskoristiti legalne vize da traže azil ili idu u druge zemlje EU.”

Twitter očitovanja

Na osnovu Žurnalovog pisanja o ovom slučaju, objavljeni su članci u The Guardianu, autora Lorenza Tonde, koji inače izvještava o migrantskoj krizi. Inače, u cijelu priču, nakon Žurnala, uključili se i drugi bh. mediji, prenoseći ono što je objavljeno u već spomenutim člancima. Vrijedi samo spomenuti brojna Twitter reagovanja na ovaj slučaj jer ukazuju na veliku popularnost koju je ova tema imala. U rubrici ”Sedmica u oku tviteraša”, portala Analiziraj, najviše izdvojenih tvitova se bavilo upravo njom. Tako npr. novinar Almir Panjeta tvita: ”U Hrvatskoj djecu plaše da će doć' policija i poslat' ih u Bosnu ako ne budu slušala”, dok režiser Dino Mustafić piše: ”Ja sam crnac, kako ja mogu biti iz BiH”, urlao je crnac, student iz Nigerije, (…) Oni su mu govorili: ”Idi u Bosnu, ti si otamo!” Dokumentarni dijalog koji slikovito govori o odnosu susjeda koji su EU prema BiH”.

Većina ovih tvitova su duhoviti i efektni, a dosta ih precizno oslikava ”stanje na terenu”. Međutim, ne možemo ne primijetiti da njihova brojnost i u ovom slučaju, kao i svim ostalim koji se tiču Hrvatske i BiH, pokazuje labilnost naših međususjedskih odnosa. Bilo šta da se desi na tom planu, biva popraćeno lavinom žestokih Twitter komentara.

Hrvatski mediji uzvraćaju udarac

Veliki broj hr. medija prenio je gore navedeno saopštenje hr. MUP-a, a i na HRT-u se donosi saopštenje glasnogovornice tog ministarstva koja tvrdi kako oni ne posjeduju informacije kako su se studenti našli u BiH. Neke medijske kuće, kao npr. Al Jazeera Balkans, ponudile su prilično neutralne i profesionalne priloge. U emisiji Novi Dan, na N1, gostovao je odvjetnik Anto Nobilo koji je mišljenja da se desilo upravo ono što su nigerijski studenti i tvrdili, tj. da ih je policija deportovala jer bi ”Nigerijci bili najgluplji migranti na svijetu da su svojevoljno otišli u BiH”.

Pojavili su se i članci koji su nastojali istražiti cijelu stvar supostavljanjem obje verzije, i one hrvatskih policajaca i one nigerijskih studenata. Tako se npr. u Jutarnjem listu daje ”Velika rekonstrukcija slučaja i nalaze 4 rupe u priči”. Jednu od njih predstavlja neslaganje između tvrdnji vlasnika hostela u kojem su Nigerijci boravili i onoga što su oni naveli. Naime, vlasnik tvrdi da su se studenti uredno odjavili 18.11, iako oni tvrde da ih je policija privela dan prije, 17.11. Osim toga, navodno su bili veoma loši u takmičenju iz stonog tenisa pa postoji sumnja da su i bili takmičari.

Neki komercijalni portali u potpunosti drže stranu hr. policije i donose naslove kakvi su: ”Nigerijci nisu imali ni rekete i izgubili su svaki meč. Žele azil”, a prema navodima načelnika Uprave za granicu, Zoran Ničena, istraživala se mogućnost njihovog kontakta s krijumčarima ljudima.

Gordan Duhaček u tekstu objavljenom na Indexu analizira rupe u priči i tvrdi da i policija i Nigerijci nešto skrivaju. Navodi nedosljednosti u priči nigerijskih studenata, ali ističe da je, kako ne postoje dokazi koji tvrde suprotno, vjerovatno istinit dio o tome kako ih je policija protjerala. Smatra da je u u svakom slučaju bolje da hrvatsku javnost obmanjuju nigerijski studenti nego hrvatska policija.

Razrješenje misterije

U trenutku pisanja ovog teksta sudbina nigerijskih studenata još je neizvjesna. Iako se govorilo o mogućnosti da ih se odavde vrati u Hrvatsku, oni, kako nam opet javlja Žurnal, to ne žele jer se boje hrvatske policije. Ono što možemo zaključiti jeste da o ovom slučaju do sada postoje tri verzije.

Prva je da su nigerijski studenti doista 100% nevini i da se sve odigralo onako kako tvrde. Druga je ona hrvatskog MUP-a, koliko god teško bilo u nju povjerovati. Treća je ona koja gaji sumnju u prethodne dvije i podrazumijeva da ni studenti ni MUP ne govore istinu. Međutim, to da li se radi o nekoj teoriji zavjere studenata ili je pak cijela stvar pokušaj medijskog spina od strane hrvatskog MUP-a, a studenti su nevine žrtve, u konačnici nije toliko ni bitno.

Najbitnije je što smo svi veoma lako povjerovali (ili mogli povjerovati) da se to stvarno desilo. Čak i ako nije. Jer i do sada smo svjedočili neljudskom ponašanju hrvatskih graničara i policije prema migrantima. Pretučeni ljudi su postali uobičajena stvar, a ne tako davno je jedna sedmogodišnja djevojčica, Medina, izgubila život kad je udario voz nakon što su njenu porodicu potjerali nazad prema BiH.

U neku ruke je ovo, koliko god bizarno bilo, slučaj u kojem se odlično zrcali naš odnos prema migrantima. Da se razumijemo, nema razloga da su hrvatski policajci/graničari ”imanentno zli” i da i bosanskohercegovački ne bi bili isti da ih je zapalo da čuvaju bedeme EU. Ovo samo pokazuje sav apsurd do kojeg može dovesti naš odnos prema Drugima i drugačijem. Jer da su umjesto Nigerijaca kojim slučajem bili ”pravi migranti”, oni svjetlije puti i prave nacionalnosti, to ne bi bila VIJEST jer smo na to već oguglali. I trebalo je da se desi takva jedna nevjerovatna pogreška, tj. da se za dva nigerijska studenta pomisli da su migranti jer ”svi su oni isti”, bez obzira na kontinent i zemlju iz koje dolaze, izgled ili boju kože, da se uvidi sva iracionalnost i sva nelogičnost nehumanog odnosa prema njima. Jer to su ljudi prema kojima postoji dobro utvrđeni miks predrasuda i koji nemaju ljudskih prava, ljudi koji se smatraju za ”nižu vrstu” i gotovo su dehumanizirani.

A i ovaj će se slučaj vjerovatno, kao i svi prethodno, brzo zaboravili, ali će i dalje ostati bosi migranti, usred zime, na granici EU.

___