Koga štiti MRT- javni ili državni interes?

Foto: Ilustracija (Facebook profil grupe "Oslobodimo MRT od kandži režima")

Sezona protesta u Makedoniji, koja je kulminirala velikim opozicijskim protestom u nedelju 17.maja, a dan poslije i velikim provladinim skupom, počela je još prošle godine. Studenti, srednjoškolci, honorarni radnici protestovali su proteklih mjeseci, a u tom nizu, početkom marta, nekoliko sedmica poslije otkrića prvih informacija od strane opozicije o nelegalnom prisluškivanju građana, počeli su i protesti ispred zgrade Makedonske radiotelevizije (MRT) u Skoplju.

Pod parolom „Oslobodimo MRT od kandži režima“, nezadovoljni građani tražili su od javnog servisa da izvještava objektivno i da ne prešućuje skandal. Prvi ljudi MRT-a, poslije početnog ignorisanja protesta, izašli su u javnost tvrdeći da oni samo poštuju zahtjev javnog tužioca koji je zabranio medijima da izvještavaju o skandalu sa tvrdnjom da je to protuzakonito.

Foto: Ilustracija (izvor Facebook profil grupe "Oslobodimo MRT od kandži režima")

Historijat MRT-a Makedonski radio (MRA), jedan od dva segmenta javnog servisa MRT-a, osnovan je 28. decembra 1944., dok je Makedonska televizija (MTV) započela s radom 14. decembar 1964. Do 1991. MRT je bila dio Jugoslovenske radiotelevizije (JRT), a od 1993. kao osnivač se javlja Sobranje Makedonije. Iste te 1993. MRT postaje članica Evropske emiterske unije (EBU).

MTV, najuticajni segment MRT-a, ima tri domaća i jedan satelitski kanal. Prvi emituje 24 sata program na makedonskom jeziku, a drugi emituje program na jezicima manjina (14,5 časova na albanskim, a ostatak na turskim, romskom, srpskom, bosanskom i vlaškom jeziku). Treći, ili Sobranijski kanal, emituje Sobranijske sjednice, a tu je i satelitski kanal.

Slična je podjela i u radiju, s tim što prvi i drugi kanal emitiraju program na makedonskom, a treći na jezicima manjina. Pored šest, već nabrojanih jezika manjine, treći radijski kanal prenosi programe i na grčkom i bugarskom. Trenutačno, kako se ističe na portalu MRT-a, u javnom servisu je uposleno 839 radnika.

Kako navodi Agencija za audio i audiovizuelne medijske usluge, u istraživanju iz 2013., udio MRT-a u ukupnoj gledanosti iznosi 9%. Radiodifuzna taksa, koja iznosi 2,5% prosječne plaće u Makedoniji, je jedan od glavnih izvora finansiranja. Dio dolazi i iz državne donacije. Iste te godine MRT ostvarila je ukupne prihode od približno 21 milion eura od kojih je 6,6 miliona eura došlo naplatom radiodifuzne takse. Realizacija naplate te godine bila je oko 52% od fakturiranih računa.

Foto: Ilustracija (izvor Facebook profil grupe „Oslobodimo MRT od kandži režima“)

Istraživanja o radu javnog servisa

Agencija za audio i audiovizuelni medijske usluge godinama unazad analizira rad javnog servisa. U istraživanju iz 2012. jedan od zaključaka je da je u određenim novinarskim prilozima nemoguće uočiti razliku da li ministri nastupaju ko predstavnici izvršne vlasti ili kao članovi vladajuće partije. Godinu prije, došli su do zaključka da tadašnja praksa rada vodi ka tome da televizija postane informativni bilten vlade. Analiza iz 2010. pokazala je da se MRT ne pridržava vodećih principa o ulozi javnog servisa.

Isto tako i analiza pripremljena od nevladine organizacije Infocentar pokazala je da postoje velika odstupanja u radu MRT-a u odnosu na zadatak zastupanja javnog interesa - profesionalno, objektivno i nepristrasno informiranje građana. „MRT uglavnom zastupa i nameće vladine stavove,“ ističe se u tom istraživanju.

Protest za oslobađanje javnog servisa

Predvođeni Stojančetom Angelovim, policijskim generalom u mirovini i predsjednikom partije vojnih veterana iz 2001. „Dostoinstvo“ (Dostojanstvo), demonstranti su se skoro svako veče okupljali ispred zgrade MRT-a. Kako je vrijeme prolazilo tako se i broj ljudi povećavao, a među demonstrante počeli su dolaziti pjevači, glumci, sportisti, penzionisani novinari. A sa brojem demonstranata, koji su najavili da će ući i osloboditi televiziju, pojačavale su se i policijske snage ispred televizije.

Foto: Ilustracija (izvor Facebook profil Stojančeta Angelovim)

Bilo je i skandala. Na kanalu 103, tokom žive radio emisije, u studij su ušli pripadnici obezbjeđenja MRT-a tražeći od voditelja da se identifikuje. Kako prenose mediji, povod za taj upad bio je voditeljev poziv Angelovu da gostuje u njegovoj emisiji.

Paralelno pored građana, i nekoliko desetina novinara iz više medija u Makedoniji tražili su promjene. Zahtijevali su da MRT poštuje javni interes i započne „informisati, a ne dezinformisati građane“. Formirali su i novinarski plenum.

Foto: Ilustracija (izvor Facebook profil grupe Ajde/Hajde)

Ispred zgrade televizije protestovale su i nevladine organizacije. MTV je u toj prigodi izvijestila da u grupi građana, pored partijskih aktivista ima i bivših uposlenika javnog servisa koji su u 2008. dogovorili štetan ugovor za televiziju. Kako ističe Sašo Ordanovski, ekspert komunikacijskih nauka, to je samo još jedna potvrda da je javni servis postao propagandna mašinerija vlasti. On u svojoj analizi ističe da „MTV u duhu tradicije najprljavije tehnike propagande (prenošenje značenja) pokušala diskreditirati cijeli skup tako što će diskreditirati jedno ili dvoje ljudi iz istog skupa. Ovo je jedno od najzastupljenija tehnika u izvještavanju MRT-a“.

I pored protesta, čelni ljudi javnog servisa su i dalje ignorisali opozicijske press konferencije o prisluškivanju tvrdeći da je zabrana javnog tužitelja glavni razlog za to. Urednički kolegij MRT-a karakterizirao je sve ove mjere kao pritisak na rad javnog servisa.

Javni ili državni interes?

Poslije dugog niza protesta, a na inicijativu kolega iz drugih redakcija, dio uredničkog tima MRT-a, predvođen glavnim i odgovornim urednikom MRT-a, Dimetom Ratajkovskim, prihvatili su poziv Udruženja novinara Makedonije (ZNM) da budu dio javne debate „Kakav javni servis je potreban Makedoniji?“. Na debati je na površinu isplivao glavni koncepcijski problem, a to je šta i koga MRT treba da štiti - javni ili državni interes? Problem je posebno velik imajući u vidu da građani Makedonije, svjesno ili nesvjesno, često poistovjećuju državu sa vladajućom strankom. Tako izbor postaje javni ili partijski interes.

Velik dio učesnika tog skupa istaknuo je da je Zakon o radiodifuziju jasan. Javni interes treba biti jedini prioritet MRT-a. S druge strane, Ratajkovski je imao stav da javni servis treba štititi državne interese. „MRT je osnovana od države i njena dužnost je da zastupa i brani interese države. Mi to radimo u ovom trenutku i planiramo da produžimo tako,“ istakao je Ratajkovski dodajući da jedino EBU ima pravo da kritikuje rad MRT-a. Glavni i odgovorni urednik informativnog programa MTV-a, Goran Petreski, rekao je da ima puno primjera kada su prethodne vladajuće partije kontrolirale rad MRT-a, postavljali direktore i urednike po svojoj želji u zavisnosti od partijske podobnosti.

Naser Selmani, predsjednik ZNM-a, istakao je da od nezavisnosti Makedonije pa do danas ni jedna vlast nije uspjela, uspostaviti pravila kako bi MRT bila neovisna. Od niza mjera koje bi se trebale preduzeti kako bi se to postiglo, glavni problem je nedostatak volje partijskih elita da kreiraju pravila sa kojima bi se MRT transformirala u stvarni javni servis.

Foto: Ilustracija (izvor Facebook profil grupe „Oslobodimo MRT od kandži režima“)

Zaključak

Zakonom o radiodifuziji, koji predstavlja etički i profesionalni okvir u kome MRT treba da djeluje, uređuju se dužnosti i prava javnog servisa. U članu 121 ističe se da „radi ostvarivanja javnog interesa MRT je dužna osigurati da programi koje proizvodi i emituje budu zaštićeni od bilo kakvog uticaja vlasti, političkih organizacija ili centara ekonomske moći“. U sljedećem članu ističe se da pri „kreiranju i emitiranju programa MRT je dužna poštovati profesionalne standarde i obezbijediti ravnopravan pristup različitim društvenim interesima“.

Da se radi o ljudima kojima je jasno šta treba raditi kako bi kreirali javni, a ne partijski servis, govore i snimljeni razgovori navodno između ministrice unutrašnjih poslova Gordane Jankuloske i Martina Protuđera, glavnog sekretara vladajuće partije. Tema je zapošljavanje novinara u javnom servisu, a dilema ispred koje stoje je da li da grade kapacitete MTV-a ili da upošljavaju partijske članove. „Mi moramo raščistiti sami sa sobom, ili ćemo jačati kapacitete ili ćemo upošljavati ljude iz partije, a najčešće to dvoje ne ide zajedno“ zaključuje ženski glas.

Imajući sve ovo do sada u vidu, istraživanja Sergeja Gurieva i Daniela Treismana, koji ističu da mediji imaju krucijalnu ulogu u održavanju i uspostavljanju nove forme nedemokratskih režima, u cjelosti pojašnjavaju zašto vlasti nisu zainteresovane za slobodne i profesionalne medije. U njihovom radu „Novi autoritarizam“ oni ističu da su se „zadnje dekade razvile nove forme diktature koje se baziraju na manipulaciji informacija umjesto nasilja“. Današnji diktatori, tvrde Guriev i Treisman, opstaju na vlasti ne kao rezultat upotrebe sile ili ideologije već zato što uspijevaju da ubijede ljude da su kompetentne. Da bi to uradili, mediji su im više nego potrebni. Ova teorija može se implementirati ne samo na Makedoniju, već i na okolna društva u Evropi, od Turske na jugu do Mađarske na sjeveru, a isto i u širom svijeta.

Od samog osnivanja MRT-a, nekada manje, a nekada više, javni servis je bio i ostao, uglavnom, Vladin servis.