“Možda nikada i nigdje, kao prilikom izbora, novinarstvo i novinari nisu toliko izloženi kušnji kako sačuvati zakone svoje profesije”, napisao je novinar i publicist Drago Hedl u tekstu objavljenom u Priručniku za novinare, pred prve poslijeratne izbore održane u Bosni i Hercegovini (BiH) u septembru 1996. godine.  

 

Priručnik za praćenje prvih izbora organizovanih u miru u saradnji sa Institutom za ratno i mirnodobsko izvještavanje (IWPR) i Media plan Institutom je izdao Mediacentar Sarajevo. Priručnik kroz deset tekstova objašnjava temelje profesionalnog i fer izvještavanja medija tokom izbora, te ima i sve važne priloge poput Pravila i propisa Privremene izborne komisije, njihove članove, Standarde profesionalnog ponašanja za medije i novinare, onovne podatke o političkim partijama koje učestvuju na izborima, kontakte, ali i rezultate popisa iz 1991. godine. 

 

Predizborna kampanja pred Opšte izbore zakazane za 2. oktobar počinje danas, a Pravilnikom o medijskom predstavljanju političkih subjekata u razdoblju od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora Centralna izborna komisija BiH bliže uređuje primjenu odredaba Poglavlja 16. „Mediji u izbornoj kampanji“ Izbornog zakona BiH.

 

„Tehničkim“ izmjenama koje se tiču „integriteta izbornog procesa“, koje je u julu ove godine donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, reguliše se korištenje elektronskih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji. Definiše se i šta je govor mržnje kao i zloupotreba javnih fondova i resursa u predizbornoj kampanji.

 

Propisane su i novčane kazne u iznosu do 30.000 konvertibilnih maraka za kršenje Izbornog zakona BiH koje su time utrostručene u odnosu na dosadašnje.

 

I u Priručniku koji je Mediacentar Sarajevo objavio pred prve poslijeratne izbore u BiH 1996. godine govori se o obavezama i pravima novinara i redakcija od raspisivanja izbora, praćenja predizborne kampanje do dana održavanja izbora i brojanja glasova, ali i o tome koliko je profesionalno i etičko novinarstvo važno naročito u vrijeme predizbornih kampanja.

 

 

  

“Kao što novinaru početniku kojeg urednici uvijek prvo pošalju na tržnicu da bi zanat počeo peći izvještavajući o cijenama povrća, treba nužno naglasiti da ne piše samo o cijenama nečega što osobno najviše voli, već i onoga što mu manje prija, pisanje (i komentiranje) o izborima mora poštovati isto temeljno načelo. I ne samo to, ocjena kvalitete nekog voća ne smije biti podložna subjektivnosti vlastita ukusa”, napisao je Drago Hedl u tekstu “Novinarstvo i politika – Stvarno i moguće”.

 

On daje presjek bliske prošlosti i objašnjava na kakav način ona utiče na novinare i njihov rad i dodaje kako je sve to nužno sagledati kako bi se lakše odgovorilo na pitanje šta je to još, osim profesionalnosti i poštivanja temeljnih načela novinarskog zanata, etike, kodeksa, nužno da bi se ostalo nezavisnim i kritičkim. 

 

“To je čini nam se nužnost političkog distanciranja od svih ponuda licitarskog šarenila izbornog izobilja”, napisao je Hedl i dodao kako možda nikada i nigdje, kao prilikom izbora, novinarstvo i novinari nisu toliko izloženi kušnji kako sačuvati zakone svoje profesije. 

 

U priručniku je moguće pronaći i kako su se pred parlamentarne izbore 1996. godine predstavljale političke partije, neke od njih poput Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske Demokratske Stranke (SDS) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji će učestvovati i na izborima koji će biti održani 2. oktobra ove godine.  

 

Prije 26 godina SDS se predstavlja kao desničarska nacional patriotska stranka, SDA kao demokratska stranka Bošnjaka pripadnika muslimanskog kulturno-povjesnog kruga i drugih građana koji prihvataju njihov Program. Zanimljivo je da Savez nezavisnih socijaldemokrata u svom programu 1996. godine navodi da su joj glavni ciljevi sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma kao preduslova za ostvarivanje parlamentarne demokratije, tržišne privrede i društva socijalne pravde. 

 

U tekstu Šta je to javno novinarstvo Lisa Austin, koja je tada bila šef istraživanja na Projektu Javnost i štampa na Univerzitetu u Njujorku, napominje da javno novinarstvo pokušava doprijeti do korijena moći kolektivnog donošenja odluka i teži otkriti kako taj proces funkcioniše. 

 

“Novinske priče, koje su rezultat toga, koriste u svrhe slične onima koje imaju članci što objašnajvaju poruke političkih reklama. Ali za razliku od razotkrivanja unutarnjih poruka koje pokazuju kako politički profesionalci vješto uspijevaju usmjeriti mišljenje javnosti, te priče ilustruju kako ljudi određuju svoj vlastiti interes”, napisala je ona.

 

Zaboravite politiku, radite svoj posao, poručuje u tekstu Jan Urban bivši čehoslovački disident. Podsjeća kako se u BiH još ne znaju granice niti broj stanovinika, te da o insutitucijama i zakonskim okvirima ne treba ni govoriti.

 

“Pored namjeravane i stvarne djelatnosti nekih medija (osobito u Tuzli i Sarajevu) novinari se identificiraju i dijele po svojoj nacionalnoj pripadnosti. Mediji su pritom suočeni sa više tema poznatih i u drugim postkonfliktim i postkomunističkim područjima. U mnogim sličnim društvima, državne vlasti nisu naviknute na učestvovanje u javnosti i građansku demokraciju te reaguju sa izvjesnom histerijom”, objašnjava kako izgleda medijska scena pred prve poslijeratne izbore. 

 

Priručnik iz 1996. sadrži i propise koji se odnose na obaveze vlada u odnosim sa medijima u BiH. Njima je predviđeno da će vlade omogućiti novinarima da uživaju punu slobodu kretanja i nesmetano objavljivanje njihovih profesionalnih aktivnosti širom BiH, te da će akreditacije biti identične u oba entiteta.

 

Privremena izborna komisija je utvrdila da će poštivanje Standarda profesionalnog ponašanja za medije i novinare, koje je pripremio OSCE, biti esencijalno za provođenje slobodnih i fer izbora u BiH. Standardi se, kako je napisano, baziraju na Ustavu kako je izloženo u Aneksu 4. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te međunarodnim konvencijama i dokumentima.

 

Njima je, između ostalog, predviđeno da novinari i mediji moraju održati najviše profesionalne i etičke standarde, da će u svakom trenutku braniti slobodu informacija i praviti jasnu razliku između činjeničnog izvještavanja i uredničkog komentara, te da će obezbijediti da informacije o kojima izvještavaju budu činjenično tačne, kompletne, fer, ravnopravne i nepristrasne.

 

U drugom priručniku o medijskom izvještavanju o izborima, autora Nenada Pejića, koji je Mediacentar Sarajevo objavio pred lokalne izbore 2020. godine, navodi se da bi mediji strogo morali da poštuju četiri osnovna principa: govoriti istinu, biti odgovorni, neovisni i nepristrasni, te moralni.

 

 

U vodiču za medije pod nazivom Izbori: Velika šansa i još veća zamka navodi se i da su kvalitetna priprema i treninzi unutar redakcija prije izbora preduslov poštivanja profesionalnih principa. “Najčešći protivnici profesionalnog novinarstva su političke strukture, a njihovi najbolji branitelji su javnost i profesija. Novinari i urednici moraju znati da je njihova uloga u izbornom procesu ključna. Njihov profesionalni rad podržava demokraciju, sve drugo gura društvo dalje od nje”, navodi autor. 

 

Svrha izbora nije izabrati vladu, dodaje on, nego izabrati vladu koja je sposobna da rješava probleme koje država ima.

 

“Balans je neophodan, ali ne i po svaku cijenu. Odbijanje druge strane da iznese svoj stav ne treba spriječiti objavljivanje informacije. Vijesti i dnevno-političke emisije u jednom multietničkom društvu ne smiju imati 'boju' jedne etničke grupe, one bi morale plasirati informacije za sve članove društva neovisno kojoj grupi pripadaju. Kada se prihvati služiti samo jednoj etničkoj grupi, tada se služi – prošlosti”, objašnjava Pejić.

 

U priručniku upozorava da medij niti kritikuje niti podržava ijednog kandidata na izborima nego omogući i kandidatu i njegovom oponentu da izrazi svoj stav u formi ili “okruglog stola”, “licem u lice” ili “stav po stav”. Također, kako navodi, medij u opoziciji nije više profesionalan ako je jednako tako jednostran kao kontrolisani medij samo u korist opozicije.

 

U ovom priručniku kao prilog su rezultati Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine.