Transparentno vlasništvo za online medije i zabrana lažnih informacija za kandidate

Foto: OHR

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt juče je nametnuo izmjene Izbornog zakona u BiH, a promjene koje je uveo se odnose i na medije, tačnije na Poglavlje 16 Izbornog zakona koji određuje obaveze medija, prvenstveno elektronskih, tokom praćenja izborne kampanje.

Naznačajnija izmjena tiče se obaveze online medija koji namjeravaju da izvještavaju o izbornoj kampanji da osiguraju javne i transparentne informacije o svom vlasništvu i pridržavaju se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.

U izmjenama se također zabranjuje političkim subjektima da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformirati birače, a u slučaju povrede ove odredbe ovlaštena je Centralna izborna komisija BiH (CIK) da provede postupak.

Postavlja se pitanje na koji način će se ove odredbe provoditi i kakve će biti sankcije ukoliko se one ne poštuju.

Nove definicije i preuranjena kampanja

U izmjenama, u Poglavlju 1 Izbornog zakona, a u kojem se nalaze definicije ključnih termina, uvedena je i preciznija definicija izborne kampanje, ali i nova definicija preuranjene kampanje:

„Izborna kampanja“ su radnje i postupci u periodu koji počinje 30 dana prije dana održavanja izbora i završava se nastupanjem početka perioda od dvadeset četiri (24) sata prije otvaranja biračkih mjesta, tokom kojeg politički subjekt na zakonom utvrđen način upoznaje birače i javnost sa svojim programima i kandidatima za predstojeće izbore.

„Preuranjena kampanja“ је svaki oblik radnji iz kampanje koje preduzimaju politički subjekti u periodu od raspisivanja izbora do perioda zvaničnog početka izborne kampanje.

U izmjenama, koje se tiču Poglavlja 7 – Pravila ponašanja u izbornoj kampanji – se naglašava da u ''periodu preuranjene izborne kampanje zabranjeno је vođenje izborne kampanje u elektronskim, onlajn i štampanim medijima i putem društvenih mreža ili bilo koji oblik javnog oglašavanja kampanje''.

Ovim se jasno zabranjuje preuranjena kampanja i u online medijima i na društvenim mrežama.

Poglavlje 16 i obaveze online medija

Poglavlje 16 Izbornog zakona “Mediji u izbornoj kampanji” sada nosi naziv “Mediji u izbornom procesu”.

Ova izmjena naziva ukazuje da se poglavlje ne odnosi samo na rad medija u izbornoj kampanji, već i na čitav izborni proces. Iako se ne daje definicija izbornog procesa, jasno je da se odnosi na mnogo širi period a koji uključuje i raspisivanje izbora i utvrđivanje izbornih rezultata.

U prvom članu Poglavlja 16 Izbornog zakona dodaje se značajna nova odredba - 16.1(2) - koja se odnosi na online medije:

“Online mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona”.

Ovo znači da će online mediji koji budu izvještavali o izbornoj kampanji biti dužni pridržavati se i principa namijenjenih elektronskim medijima iz člana 16.2, a koji se odnose na principe uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.

U izmjenama nisu precizirani šta javne i transparentne informacije o vlasništvu podrazumijevanju i kako su ih mediji dužni osigurati. Ova obaveza nije nametnuta drugim vrstama medija, iako se određeni podaci o vlasništvu mogu naći kroz sudske registre i spisak korisnika dozvola Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).

Lažne informacije koje šire kandidati i kandidatkinje

Pored nove obaveze koja se nameće online medijima, značajna nova odredba je ona koja se tiče ''lažnih informacija'', iako se ne navodi šta one podrazumijevaju.

U Članu 16.17.a dodati su novi članovi koji glase:

(1) Političkim subjektima je zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformirati birače.

(2) U slučaju povrede odredbi iz stava (1) ovog člana, Centralna izborna komisija BiH je ovlaštena da provede postupak.

Ovdje se postavlja pitanje provedbe ove odredbe, na koji način, kojim kapacitetima i resursima će se utvrđivati lažne informacije.

Dodatna obaveza za političke subjekte (16.17.b) je i to da će u toku izborne kampanje uložiti maksimalne napore da svojim kandidatkinjama i kandidatima na izborima osiguraju jednaku zastupljenost za prezentiranje njihovog političkog programa i programa njihovih političkih subjekata kako putem javnih tako i putem privatnih elektronskih medija.

Ovim se obavezuju politički subjekti da i sami osiguravaju jednaku zastupljenost svojih kandidata i kandidatkinja, kako bi se izbjegavalo favoriziranje samo pojedinih, ali i poticalo njihovo učešće u programima medija. 

Elektronski mediji i informiranje o aktivnostima zvaničnika

Izmjene koje je nametnuo Schmidt djelomično se odnose i na rad elektronskih medija, iako u ovom dijelu nije bilo većih promjena. Jasnije se preciziraju određeni termini, ali i naglašavaju mogućnosti prijave RAK-u.

U članu 16.2. umjesto ranijeg ''da će elektronski mediji pratit predizborne aktivnosti i pridržavati se principa uravnoteženosti, poštenja i nepristranosti'' sada stoji:

(1) Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.

(2) Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom (1) ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na daljnje postupanје.“

Ovim se naglašava da nisu svi elektronski mediji dužni pratiti predizborne aktivnosti, ali ako to čine moraju se pridržavati navedenih principa. Ti su osnovni principi izmijenjeni i sada uključuju i jednak pristup i pravičnost. Jasno se i naglašava kome se mogu podnijeti prijave za kršenje ovih odredbi.

Izmjene dodatno preciziraju i dio koji se odnosi na tzv. ''funkcionerske kampanje'', odnosno izvještavanje o zvaničnicima koji su ujedino i kandidati na izborima.

U stavu tri Člana 16 uveden je novi dio rečenice ''bez direktnog ili indirektnog navođenja'', a u cilju dodatnog sprečavanja nefer promovisanja zvaničnika koji su kandidati na izborima. Član 16.3(3) sada glasi:

''Informiranje o redovnim aktivnostima zvaničnika na svim nivoima vlasti dozvoljeno je u okviru informativnih programa elektronskih medija, bez direktnog ili indirektnog navođenja njihove kandidature na izborima i stranačke pripadnosti, kad god se radi o aktivnostima koje proizilaze iz zakonom utvrđenog djelokruga organa kojima pripadaju''.

I ovdje se dodaje novi stav  - 16.3(4) - i opet naglašava da se prijave mogu podnijeti RAK-u.

Promjene se navode i u Članu 16.4. te pored principa “uravnoteženosti”, elektronski mediji sada treba da imaju “jednaki pristup” u informativnim emisijama, pogotovo u emisijama aktuelnih vijesti, zatim u intervjuima, te u raspravama o aktuelnim političkim temama, poput okruglih stolova.  U istom članu, iza riječi: „poput okruglih stolova“, dodaje se i „drugih debatnih emisija“, čime se proširuju vrste emisija u kojima je neophodno da se elektronski mediji pridržavaju ovih principa.

Političko oglašavanje

U članu 16.12, koji se tiče političkog oglašavanja, dodaju se dva nova stava (šest i sedam), a koji su većinom preuzeti iz Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata, koji detaljnije objašnjava Poglavlje 16 i koji je već bio na snazi. Jedina novina jeste obaveze da su elektronski mediji dužni nedvosmisleno naznačiti da je riječ o plaćenom političkom oglašavanju, iako nije navedeno na koji način. Novi stavovi glase:

“(6) Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti.

(7) Cijena i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biće jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima“.

Najviše izmjena u Poglavlju 16 Izbornog zakona je doneseno u članu 16.13., u uslovima pod kojima elektronski medij može odbiti emitovanje političkog oglašavanja, a i ove izmjene su preuzete iz Pravilniku o medijskom predstavljanju političkih subjekata.

Elektronski mediji mogu odbiti emitovanje političkog oglašavanje ukoliko se:

- uključuje bilo kakav vid diskriminacije ili predrasuda na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla, kao i svaki drugi sadržaj koji ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje njegovih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi“.

- oglašavanjem ponižava, zastrašuje ili podstiče na mržnju, nasilje ili diskriminaciju protiv lica ili grupe na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla ili na osnovu bilo koje druge okolnosti koja ima za svrhu ili posljedicu da bilо kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje njegovih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi;

- uključuje učešće djece;

-  suprotnosti s bilo kojim propisima Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

Dodaju se i novi članovi iz Pravilnika o predstavljanju političkih subjekata kojim se navodi da elektronski mediji mogu podnijeti prijavu RAK-u za političko oglašavanje koje krši ovaj zakon, ali da i politički subjekt čiji oglas је odbijen ima pravo podnijeti prijavu regulatoru.

Ono što je novost u dijelu oko plaćenog političkog oglašavanja jeste da u slučaju da elektronski mediji emituju plaćeno političko oglašavanje suprotno ovim odredbama, svako zainteresovano lice ima pravo podnijeti prijavu RAK-u, a da odluke o žalbama političkih subjekata i građana regulator mora donijeti po hitnom postupku i dostaviti na znanje CIK-u. Nije navedeno šta se podrazumijeva pod hitnim postupkom.

Zabranjena izborna kampanja

U Članu 16.14 stav tri ostaje obaveza da je zabranjeno vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata, u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje.

Ono što je novo jeste da se dodatno naglašava da se ova odredba primjenjueu i na privatne elektronske medije, online medije, društvene mreže ili bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja (16.14a).

Pojašnjava se (član 16.14b) da politički subjekti mogu u toku izborne kampanje voditi kampanju i putem interneta, u skladu s odredbama ovog zakona.

Ovim se zvanično uvodi izborna kampanja putem interneta ali naglašava da mora biti u skladu sa Izbornim zakonom.

Rezultati ispitivanje javnog mnijenja

Izmjenama se mijenja i jedan manji dio oko obaveze medija u vezi sa objavljivanjem rezultata ispitivanja javnog mnijenja u članu 16.5.

Ovim izmjenama rezultati telefonskog anketiranja ili uličnih anketa provedenih među biračima tokom cijelog izbornog perioda, a ne samo u periodu kampanje, neće biti prezentirani kao siguran i autentičan stav određene društvene grupe, što je medij, koji provodi anketiranje i objavljuje rezultate, dužan posebno naglasiti.

Ovo znači da svi mediji koji rade ovakve ankete neće ih prikazati kao siguran stav određene društvene grupe. 

Nadležni organi

Dodatno se preciziraju i dijelovi Poglavlja 16 oko nadležnih organa.

U članu 16.16. jasno se naglaša da je u slučaju kršenja odredbi iz Poglavlja 16 od strane elektronskih medija nadležan RAK, a CIK u slučaju kršenja odredbi od strane političkih subjekata.

U članu 16.17. se naglašava da politički subjekti svoje primjedbe na sadržaje ne samo štampanih već i online medija u vezi sa praćenjem izborne kampanje upućuju Vijeću za štampu i online medije u BiH a što je već i bilo navedeno u Pravilniku o predstavljanju političkih subjekata. Ovdje nije i dalje navedeno da žalbe mogu upućivati i građani.

Izvor: Odluka

___