O kontroli medija, utjecaju vlasti na novinarske slobode, govorio je za N1 Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

foto: N1 televizija

Često izjavljujete da novinarstvo smatrate pozivom, a ne poslom.

"Novinarstvo je prije svega zanat, ali kad kažem tako, pretpostavljam da je to i poziv. To ne znači da je bolje od drugih zanimanja, ali zahtijeva određeni angažman koji prelazi radno vrijeme, bilo kakvu financijsku ili drugu satisfakciju. Ako ste zaista novinar ne možete ostati gluhi na ono što se događa izvan radnog vremena. Novinar ste 24 sata na dan, a ne od devet do pet".

Kakva je situacija u hrvatskom novinarstvu po pitanju primanja novinara?

"Financijska situacija u Hrvatskoj je inače loša i sigurno da ni u novinarstvu nije dobra, no postoji i druga stvar. Sve više novinara ostaje bez posla, a ne samo da imaju male plaće. Postoji niz drugih uvjeta koji utječu na to. Postoje oni koji imaju prilično dobre plaće i to je uglavnom urednička elita koja se nažalost uglavnom pretvorila u desnu ruku menadžmenta, što nije dobro".

Imamo li mi u Hrvatskoj pravih novinarskih zvijezda?

"Hrvatska nije veliko tržište i zvijezdom može postati netko tko drugdje to ne bi mogao biti. Što zapravo znači biti zvijezda? Kod nas je sve postala estrada. I politika je postala estrada. Zvijezde su uglavnom novinari koji rade na televiziji, to je i logično. Drugdje zvijezde nisu izvještači iz parlamenta nego istraživački novinari koji imaju svoje emisije, iznose novosti, bave se dugotrajnim tememama, nišama kojima se drugi malo bave, ljudi koji rade reportaže, reportaža je kod nas umrla kao žanr".

Vi ste poznati kao istaživački novinar. Što istraživački novinar radi? Koliko daleko smije ići? Koje su regule kojih bi se morao držati?

"Školski, tri elementa čine istraživačku priču: mora donijeti nešto novo, nešto skriveno od javnosti ili nešto do čega se nije moglo doći. Drugo je da priča bude od šire važnosti i treća stvar da postoji novinarski rad. Postoji situacija gdje novinar dobije neki dokument, koji je vjerodostojan i vrlo je važan za državu i on se objavi. To je odlično i korisno, ali nije istraživački rad jer novinar nije ništa istražio. To nije istraživački rad".

Je li rezultat "Afere Konzultantica" istraživačko novinarstvo ili obračun podzemlja da se nekome dostavljaju dokumenti?

"Da bi se to znalo moralo bi se kompletno istražiti cijeli slučaj. Uvijek je važno je li objavljeno istinito. Dalje treba ići vidjeti je li još netko uključen, kakvi su međusobni odnosi... Ako je to istina nije se moglo dogoditi da netko drugi nije znao. Novinari imaju izvore i među kriminalcima. Dobijete li informaciju bitno je otkriti je li ona točna. Mora se provjeriti kontekst jer je inače moguće da ste za nekoga odradili posao".

Kada ste postali predsjednikom HND-a rekli ste da je scena kaotična, struka degradirana. Koji je glavni problem?

"Uh, ima ih mnogo. Stojim iza toga što sam rekao. Imam puno iskustva. Od početka nezavisne Hrvatske imamo poprilično konfuznu situaciju. Imali smo rat, kriminalnu privatizaciju u kojoj su bili i mediji. Mediji nisu neovisni zbog direktnog utjecaja, osim toga imate i velikih privatnih medija koji nisu core biznis vlasnika. Vidjeli smo što se događalo i što se događa s EPH-om. Mi realno ne znamo tko je pravi vlasnik. Nije samo EPH u pitanju".

Rekli ste da su neophodne promjene u funkcioniranju HND-a, a s dnevnog reda ste skinuli točku gdje se tražio Vaš opoziv. Što se dogodilo?

"Pokušavam to raditi sa suradnicima, ali ne mislim da sam došao u kriminalni brlog. To je stara, konzervativna institucija organizirana po delegatskom principu i mislim da se treba reorganizirati. Promjene su bile predložene, ali su skinute sa skupštine jer nismo mogli usuglasiti sve teme. Ostavili smo to da doradimo. Zahtjev za moju smjenu... Možda nije najbolje da ja govorim o tome. Provodim ono što sam rekao. Dajem redovite izvještaje koji su uvijek prihvaćeni. Vidljivo je što smo napravili u godinu dana i napravilo smo puno. Uvijek imate nekoga tko traži nečiju ostavku. A posljednjih mjeseci imate i takvu političku situaciju u kojoj se pokušava razoriti HND".

U jednom se trenutku izdvojilo nešto što se zove HNiP. Vi i Siniša Kovačić žestoko ste se sukobili. Kakav je Vaš stav oko toga? Kako radi HRT?

"Zanimljivo da su ljudi koji su osnovali HNiP su to učinili kada je Karamarko imao čuveni intervju u Globusu u kojem je rekao da će svi moći misliti što žele, ali samo u svojim domovima i da će novinari morati podržavati takvu politiku i onda je odmah petnaestak urednika s HRT-a izašlo iz HND-a, a nisu mogli objasniti zašto. Tu su im se pridružili i neki drugi, a zanimljivo je da je HNiP čitavo vrijeme djelovao kao neka medijska policija HDZ-a i njihova sva priopćenja su politički pamfleti koji su kontra svih strukovnih standarda. Većina tih ljudi koji su jezgra HNiP-a dobili su vodeće funkcije na HRT-u koja nikad nije bio potpuno javna televizija, ali danas je najmanje javna po svim standardima i to je vidljivo iz središnjeg dnevnika, informativnog programa, načina na koji se obrađuju teme..."

Jedno od Vaših zadnjih priopćenja reklo je da je "prisavska metla" uhvatila 70 urednika, novinara, čak i pravnika. To je veliki broj, a kakav je u usporedbi s onim prije prije četiri godine kada je na vlast došao SDP?

"Time mašu oni koji sad rade smjene. Tada je bilo 40 smjena u prvih par dana, sad je gotovo dvostruko više. No nisu samo brojke u pitanju, one mogu zavaravati. Ne želim reći ni da je ono prije bilo opravdano. I tada je HND imao primjedbe, pogotovo na ponašanje glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana. No mogli ste vidjeti kako je izgledao program potekle četiri godine. Ideja gospodina Karamarka da će od hrvatske televizije konačno napraviti hrvatsku televiziju, koja ona navodno nije bila, jer je bila potpuno pod kontrolom SDP-a je netočna. Ja ne branim nikoga, ni lijeve ni desne, ali hoću reći da je iz programa bilo vidljivo da nije baš SDP imao toliki utjecaj na program. Sadašnji je program potpuno u skladu s klerikalizacijom i konzervativnim pokušajem da se te struje potpuno nametnu i da državu vrate daleko unazad. Stvari se rade sirovo, bahato, krše se čak i zakoni i nacionalni interesi. Nitko nije toliko glup da to sve proguta. Mislim da je prethodna vlast bila loša i da je na području medija napravila puno toga katastrofalnoga između ostalog i zakon o HRT-u".

Novinari i urednici nekih portala, između ostalog urednik portala Dnevno.hr nisu imali pristup HRT-u. Kako je danas?

"Ja sam bio u Otvorenom na Dan slobode medije i nisam siguran kad ću sljedeći put biti. Neki koji rade za druge redakcije, pa i Vašu, se pojavljaju na HRT-u. Moja pretpostavka je da zastupaju stavove koji odgovaraju ljudima tamo. Ne možete i glupo je napraviti službeni popis nekoga tko ne smije doći, ali se to radi prešutno. Portal Dnevno.hr radi katastrofalne profesionalne stvari. Ja sam u ime HND-a javno dva puta Radmanu poručio da bez obzira na sve, da nije u redu da se unaprijed zabrani dolazak u studije svima koji na neki način surađuju s nekim medijem. To je bezobrazno. Ako netko zaista kao pojedinac radi nešto prozutakonito naravno da ga ne zoveš u program, ali ne možeš unaprijed zabraniti ljudima da se pojavljuju. Sad imate neke druge koji se nikako ne mogu pojaviti na HRT-u".

Rekli ste da postoje mediji koji neosporno objavljuju lažne vijesti. Koji?

"Jedan je od ljudi u HNiP-u. Radilo se o Marku Markoviću i Maxportalu gdje je objavljena neistina da su tadašnji jedan od pomoćnika ministra unutarnjih poslova i još jedan visoki dužnosnik pijani bauljali oko američke ambasade i da su ih ulovili marinici. Ništa od toga nije istina. Ja sam provjerio i kod Amerikanaca i oni su demantirali. To je samo jedan primjer koji sam izabrao".

Rekli ste da Karamarku smetaju mediji koje ne kontrolira. Koga sad kontrolira?

"Evo sad kontrolira HRT na način da je novinare koji su mu išli niz dlaku, koji pišu pamflete, instalirao na HRT".

Koje još? Ili koji mu mediji smetaju?

"Ne može neke privatne medije poput Novog lista, ali sad je tamo s vlasništvom situacija još nejasna da nisam siguran. Kad političari imaju takav pristup - bahat, nervozan, napadački i kad je cijela atmosfera takva imate jako puno autocenzure. Gdje urednici cenzuriraju vlastite novinare koji rade profesionalno".

"Imate portal Direktno koji je direktno pod kontrolom HDZ-a. Bitno je da pogledate što se događa, da vidite što objavljuju, kako se ponašaju. Ne mora biti da on bude vlasnik, ali se vidi ponašanje, interpretiranje nekih vijesti. Imate onih bahatih koji izravno lažu i onih koji manipuliraju. Direktno recimo objavi cijelo priopćenje, a stavi komentatorski naslov koji uopće ne govori o onome o čemu se u priopćenju radi. I nije to jedini portal koji to radi".

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović ukinuo je financiranje neprofitnih medija. Treba li država financirati neprofitne medije i kako?

"HND je od početka bio protiv njegovog imenovanja zbog relativiziranja njegovog revizionističkog djelovanja. Niti je imao ikakvog iskustva u upravljanju velikim sustavima, politikom, medijima i kulturom. Napravio je ono što je Karamarko rekao. Prvi potez je bilo raspuštanje Povjerenstva za neprofitne medije. Postoji procedura za takve stvari, a on ju nije poštovao. Nije se napravila nikakva analiza. Krenuli su bahato i primitivno da bi se zabetonirala situacija prije nego se promijeni odnos snaga među vladajućima. I zato se ne mijenja zakon jer nema vremena i nema dovoljno glasova".

"Siromašnije države naravno da mogu u manjem obimu financirati medije. Ali i bogatije države financiraju neprofitne i medije koji inače ne mogu opstati na tržištu jer je to važno zbog pluralizma. Problematično je što se istovremeno jednima uzima, a drugima dodaje zbog njihove ideološke pozicije. Bitne su činjenice, ako vi nešto radite bez činjenica, lažete... Procedura je bitna".

Kritizirali ste HRT jer nije prenosio izlaganje Vesne Pusić u UN-u.

"Ako je neka osoba iz tvoje države kandidat za takvu visoku poziciju, bez obzira što ja mislio o njoj, neprofesionalno je ponašati se kao da ta kandidaura uopće ne postoji. Pitajte bilo kojeg novinara koji imalo drži do profesije i reći će vam da je to katastrofalno".

HRT je ukinuo i satiričku emisiju Montirani proces zbog navodnog govora mržnje...

"Govor mržnje je definiran zakonskom odredbom. Jedno je kad vas netko tuži ili vi nekoga, to se rješava na sudu. Drugo je što se kod nas upotrebljava izraz govor mržnje za nešto što to nije, ali je netolerantan govor, šteti odnosima, društvenoj klimi. Netolerantantan govor je kod nas jako čest. Montirani proces skinut je s jednim obrazloženjem bez obzira da je itko na HRT-u vidio tu emisiju. Pa je onda bilo rečeno da je govor mržnje, pa da je skup, a istovremeno nije objašnjeno koliko nešto takvo košta... Ako kažete da je ukinuto nešto jer je govor mržnje pa za par dana kažete da je nešto drugo onda stvari ne štimaju".

Rekli ste i za Indexov tekst najprije da je govor mržnje, a zatim da nije.

"Taj tekst je bio netolerantan, nije dobar za odnose u društvu. Mi smo se prvo referirali na konkretan tekst, a u nastavku rekli da je HND uvijek protiv netolerantnog govora. Mi uopće nismo rekli da je to govor mržnje. Index je napisao da smo mi rekli da je to govor mržnje, tako je to bilo opće prihvaćeno. Kad im se prijetilo mi smo rekli da se tome protivimo, a oni nisu ništa objavili. Ako pronađete rečenicu gdje kažemo da je to govor mržnje, ja odmah dajem ostavku. Mi smo rekli isto što i Vijeće za elektroničke medije - da je netolerantno, neprofesionalno, vulgarno, bezobrazno, ali da nije govor mržnje. Ni takva njihova reakcija ne doprinosi situaciji u društvu. To nije bila satira, već uvredljiv tekst.

Komentirali ste i istup Velimira Bujanca koji je ponovljen na jednom portalu gdje se praktički pozvalo na linč jednog našeg glumca koji je objavio satiričnu pjesmu. Objavila se i njegova kućna adresa i privatni podaci. Za Bujanca ste tada napisali novinar pod navodnicima. Smatrate li njega novinarom?

"Ne. Ako je novinar netko tko objavljuje uratke u medijima onda morate svakog tko to radi zvati novinarom. Ali mi ne smatramo da je Bujanec novinar jer sve što radi je propaganda i nema veze s novinarstvom. Mi smo reagirali jer je to bio poziv na linč. Ne može se na taj način reagirati i ne možete objaviti listu za odstrel. To se ne radi nikome".

Intervju je originalno objavljen u programu Televizije N1, emisiji Pressing.