Vijesti o popisu nisu išle dalje od procenata o nacionalnosti, pismenosti i starosti stanovništva, a nema tumačenja podataka.

foto: ilustracija/pixabay

Bosna i Hercegovina ima 39.164 osoba s teškoćama u odijevanju i održavanju lične higijene. I nema niti jednu srednju školu za djecu s teškoćama u razvoju.

Ovako se mogu tumačiti neki od rezultata popisa bh. stanovništva iz 2013. godine, objavljeni dan prije isteka roka za objavu koji je prijetio poništenjem procesa vrijednog 50 miliona konvertibilnih maraka. Prvi poslijeratni popis u BiH organizovan je u oktobru 2013. godine i bio je predmetom političkih manipulacija i prije i poslije provođenja. Zbog neslaganja sa metodologijom obrade podataka, Republika Srpska nije priznala objavljene podatke i priprema vlastite rezultate.

Najvažniji rezultati popisa koje je Agencija za statistiku BiH javno predstavila na dan objave 30. juna, novinari dnevnih novina i online portala su prenijeli bez pogovora i puno pitanja. Novinski tekstovi nisu išli dalje od prenošenja zvaničnih procenata o većinskim nacionalnostima, religijama, pismenosti i starosti stanovništva i ponekog uzvičnika u naslovu. Ali istraživačkim novinarima, koje zanimaju dubinske analize ostalih pokazatelja, objavljeni podaci mogli bi zadati glavobolje, a čitaoce dovesti u zabludu.

U zemlji u kojoj su statistika i njeno tumačenje prepušteni javnosti, oblačenje se može smatrati teškoćom, a inkluzivno obrazovanje je na samom vrhu svih međunarodnih top lista.  

Od 30. juna na web stranici Agencije za statistiku BiH dostupni su samo „sirovi“ i nepotpuni podaci u nepreglednim tabelama iz kojih je često teško naslutiti šta tačno znače i zašto su nam potrebni. Kliknete li na link na stranicu, vidjećete da će sažeci informacija te dijagrami i grafikoni koji bi trebali olakšati razumijevanje statističkih podataka biti dostupni „uskoro“. Međutim, „uskoro“ za Agenciju znači – do kraja godine.

U objavljenim rezultatima navedeno je da su pitanja o osobama s poteškoćama uključena u popis s ciljem da se prikupe osnovni podaci o osobama s invaliditetom. Međutim, popisna pitanja su formulisana tako da ne tretiraju invaliditet, nego kao „vrstu poteškoće“ klasifikuju hod, pamćenje, komunikaciju, odijevanje i održavanje lične higijene.

Neke zemlje izbjegavaju postavljati direktna pitanja o postojanju invalidnosti i odgovore o teškoćama u svakodnevnom životu traže od svojih stanovnika neovisno o zvaničnim institucionalnim potvrdama.

Banjalučka novinarka i aktivistica Ana Kotur smatra da su u slučaju BiH pitanja neprecizno formulisana, a dobijeni podaci dvosmisleni.

„Ovih šest pitanja vezano za vrstu poteškoće ni na koji način ne zadovoljavaju potrebe popisa i zvanične statistike osoba sa invaliditetom u BiH, i tendenciozno idu u širinu i komplikuju ionako već prilično složenu situaciju u pogledu statistike osoba sa invaliditetom“, kaže ona za Media.ba.

Tako su na pitanje o hodu ili penjanju uz stepenice, građani BiH mogli odgovoriti odabirom jednog od  ponuđene skale odgovora: "nema poteškoća", "ima, manje", "ima, veće" i "potpuna nesposobnost".

Upitana kako će javnost bez dodatnih objašnjenja moći interpretirati "manje i veće poteškoće" i šta one zapravo znače, Agencija za statistiku BiH odgovorila je da ona prikuplja, obrađuje i objavljuje statističke podatke, a na korisnicima statističkih podataka je da ih koriste za svoje potrebe.

„U novinarskom poslu, mislim da podaci neće biti upotrebljivi ništa više nego nezvanične statistike i da će u kontekstu profesionalnog izvještavanja o ovoj populaciji stvoriti još veći problem“, kaže Kotur,

„Kvalifikacije 'manje ili više' duboko su relativne i ne mogu biti dio zvaničnog osvrta na invaliditet, pogotovo tamo gdje za invaliditet već koriste procenti oštećenja, kroz zvanični sistem tretiranja osoba sa invaliditetom“.

Kotur, koja je nedavno nagrađena UN-ovim priznanjem za profesionalno izvještavanje o osobama s invaliditetom, smatra da ovako dobijeni podaci sadrže tek natuknice o tome koje poteškoće osoba ima prema subjektivnoj ocjeni ispitanika, koje teško da mogu poslužiti za razvoj sistemskih rješenja.

Popisno pitanje o osobama s teškoćama tretiralo je i uzrok teškoće, kao što su porod, bolest, povreda na radu, saobraćajna nesreća ili posljedica rata, ali pregled ovih podataka još uvijek nije objavljen. Osim tih, i podaci o obrazovanju su nepotpuni i nekonzistentni.

Prema bh. zakonima, srednje škole se razvrstavaju na gimnazije, tehničke, stručne, vjerske, učiteljske i tzv. „specijalne“ odgojno-obrazovne ustanove, ali u ponuđenim odgovorima popisnice za lica nisu bile navedene za srednje škole za djecu s teškoćama u razvoju, pa tako ni dobijeni podaci ne govore o broju djece koja ih pohađaju.

Neka udruženja roditelja djece s teškoćama u razvoju na to su reagovala još prije i tokom samog popisa smatrajući ga diskriminatornim, ali Agencija za statistiku BiH nije uočila problem.

Mirsada Adembegović, savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku, u razgovoru za Media.ba je navela da se ponuđeni odogovori odnose i na redovno i na specijalno obrazovanje, pa se i u slučaju osoba koje pohađaju tzv. „specijalnu“ školu upisivao odgovarajući obrazovni stepen.

„Pravila su ista za svu djecu pa i onu koja pohađaju specijalne škole zato što i te škole imaju stepene obrazovanja kao one redovne“, odgovor je Agencije.

Portal Manjine.ba izvještavao je da su neki popisivači za djecu koja se školuju u specijalnim zavodima za obrazovanje bilježili da se ne školuju umjesto da označe odgovor „osnovna škola“. 

„Opet bih podvukla neupotrebljivost podataka i ulaska u sivu zonu statistike, koja će najveće probleme proizvesti u podizanju svijesti o sistemskoj inkluziji, te u etičkom pristupu izvještavanju o djeci sa poteškoćama u razvoju, jer će izvještaji obilovati mnoštvom polurješenja i individualnih shvatanja inkluzije, te izostankom sistemskog pristupa ovom pitanju“, dodaje Kotur.

S obzirom na brojne nepravilnosti u toku pripreme i provođenja popisa, a pogotovo u procesu obrade podataka, veliki dio javnosti ne vjeruje u ispravnost objavljenih podataka. 

„Iako postoje sumnje u tačnost rezultata, novinari će ih koristiti jer ne postoje drugi, vjerodostojniji podaci“, kaže urednik Bosnia Daily-a Rašid Krupalija.

On navodi da razlike u korištenju mogu biti među entitetskim medijima, u zavisnosti od toga kako će se riješiti pitanje spornih 200.000 popisnica u Republici Srpskoj.

Agencija za statistiku BiH najavila je da će nakon objave detaljnih podataka o svim oblastima organizovati dodatne prezentacije rezultata popisa s ciljem da obezbijedi veće razumijevanje i ispravno korištenje objavljenih podataka. Dotad, novinari trebaju biti oprezni u tumačenju šta dobijeni podaci govore.

Iako će ih novinari koristiti u svojim izvještajima, Krupalija smatra da će rezultati za kreiranje javnih politika najvjerovatnije biti neupotrebljivi.

„To je možda jedan od razloga zašto glavni finansijeri popisa, EU i Švedska, nisu komentarisali objavu rezultata“, zaključio je Krupalija.