Problemi financijske isplativosti izraženiji su za lokalne medije zbog orijentacije oglašivača prema medijskim kućama sa širim dosegom publike, ali i zbog manjka javnih fondova, rezultati su uporedne analize o potrebama lokalnih online medija u Srbiji i Hrvatskoj koje su zajedno provele Slavko Ćuruvija fondacija iz Beograda i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu iz Zagreba.

 

Ispitanici u oko 64 posto web stranica u Srbiji i 57 posto njih u Hrvatskoj izjavili su kako su novinari ili medijska kuća u kojoj rade bili žrtve nekog oblika prijetnji po njihovu sigurnost. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da 51 posto ispitanih medija u Srbiji i 48 posto u Hrvatskoj tvrdi da su bili izloženi pritisku i prijetnjama lokalnih zvaničnika.

 

Najčešće, prijetnje stižu putem društvenih mreža, a novinari ih primaju ozbiljnije ukoliko sadrže lične informacije, kao što su adresa ili broj telefona novinara. Fizičkom napadu bilo je izloženo 14 posto novinara na web portalima u Hrvatskoj, i 10 posto u Srbiji, pokazalo je istraživanje.

 

Razni oblici hakerskih napada desili su se kod oko 46 posto web stranica u Srbiji, a slična je situacija i u Hrvatskoj sa 43 posto napadnutih stranica. Samo jedan takav napad u Srbiji je prijavljen policiji, ali nikada nije razriješen. S druge strane, u Hrvatskoj je prijavljeno pet slučajeva napada, ali mediji nisu dobili nikakvu povratnu informaciju od policijskih službenika. 

 

 

U Hrvatskoj, glavni urednici portala imaju u prosjeku 24,6 godina ukupnog novinarskog iskustva, dok u Srbiji rade znatno neiskusniji urednici koji se novinarstvom u prosjeku bave 15 godina. Za urednike sedam portala u Hrvatskoj i pet u Srbiji prvo novinarsko iskustvo bilo je upravo pozicija urednika na internet portalima, ali je istraživanje pokazalo da je, i pored ove činjenice, potreba za treninzima namijenjenim urednicima slabo kotirana.

 

Portali u Hrvatskoj imaju u prosjeku 2,43 stalno zaposlena novinara, odnosno urednika. U Srbiji je taj broj 3,13 zaposlenih po internet portalu, što uključuje stalne zaposlenike, stalne freelnacere i volontere. Zanimljivo je i da 29 posto ispitanih portala u Hrvatskoj funkcioniše sa samo jednim uposlenikom. U Srbiji 20 posto ispitanih medija funkcioniše na taj način – pored glavnog urednika, ne postoji drugi urednik ili novinar u redakciji.

 

Među stalnim uposlenicima redakcija, 49 posto novinara i urednika ima manje od 30 godina, dok ih je 48 posto starijih od 45 godina. Slična je situacija i u Srbiji gdje je 40 posto zaposlenih u redakcijama mlađe od 30 godina, a 48 posto novinara i urednika je starije od 45 godina.

 

Među najvećim problemima koji se tiču uposlenika ističu se potreba za besplatnim treninzima ili mentorstvom, nedostatak adekvatnog radnog osoblja i nemogućnost da se uposlenici odgovarajuće plate za njihov rad. Dvije trećine ispitanih medija, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, redovno isplaćuje svoje stalne uposlenike, dok ostali ne mogu odgovoriti na takve zahtjeve.

 

 

Istraživanje je pokazalo da online mediji u Hrvatskoj ostvaruju značajnije financijske rezultate nego njihove kolege u Srbiji. Na pitanje da li su u prošloj godini ostvarili profit, pozitivno je odgovorilo 58 posto ispitanih medija u Hrvatskoj i samo 36 posto u Srbiji. Karakteristično za medije u Srbiji je da ih većina ima jedan dominantan izvor financiranja koji doprinosi ukupnom budžetu sa više od 50 posto udjela. Među takvim medijima najviše je onih koji primarno ovise o javnim fondovima. U Hrvatskoj, u medijima sa jednim dominantnim izvorom financiranja, novac dolazi od komercijalnih izvora, primarno iz oglašavanja.

 

 

Sve ispitane web stranice u istraživanju imaju svoju Facebook stranicu. Druga najpopularnija mreža je Twitter, a slijede YouTube, Instagram i Google+. 

 

Facebook stranice lokalnih online medija u Srbiji u prosjeku imaju 9.145 lajkova, a dnevno se na tim stranicama objavljuje u prosjeku 6,54 postova. Prosječan broj lajkova Facebook stranica u Hrvatskoj je 11.848, sa prosječnim brojem od 10,5 postova u toku dana. Istraživanje je pokazalo i znatno višu stopu plaćenih sadržaja na društvenim mrežama u Hrvatskoj.

 

Navika korištenja linkova u tekstovima rijetka je pojava u online medijima u Hrvatskoj i Srbiji, koji ih često uopće ne koriste ili imaju samo jedan link po članku koji najčešće vodi do originalne stranice u slučaju preuzimanja sadržaja. Istraživanje je pokazalo i da manje od polovine web stranica u Srbiji i Hrvatskoj imaju dostupnu i mobilnu aplikaciju.