Prednosti i nedostaci korištenja alata umjetne inteligencije u novinarstvu.

foto: Canva

Dok se u svijetu uveliko razgovara o razvoju, ali i prednostima i nedostacima (generativne) umjetne inteligencije (artificial intelligence AI) u redakcijama, te se vrše ispitivanja o njenoj upotrebi, u Bosni i Hercegovini novinari i novinarke sramežljivo i sa oprezom govore o tome.

Većina novinara s kojima smo razgovarali o GenAI navode ili da do sada nisu koristili njene alate ili su nakon testiranja odlučili da ih ne koriste jer sumnjaju u istinitost informacija koje pruža. Etika je jedan od razloga zbog kojeg novinari odbijaju koristiti ove alate u svom radu.

Oni novinari koji su isprobali GenAI alate, poput veoma popularnog Chat GPT-a (Generative Pretrained Transformer), koji je pet dana od dana pokretanja - 30. novembra 2022. - stekao milion korisnika, kažu da je to alat koji će pomoći njihovom radu, ali da je potreban oprez i dupla provjera prilikom upotrebe. Ovom “robotu za razgovor” važno je dati jasne upute kako bi povratna informacija bila zadovoljavajuća i iskoristiva, kažu sagovornici Mediacentra Sarajevo.

Svjetsko udruženje novina i novinskih izdavača (WAN-IFRA) je u aprilu i maju ove godine ispitalo koliko novinari, urednici i medijski profesionalci koriste alate GenAI, a od 101 učesnika iz cijelog svijeta, polovina redakcija je izjavila da već radi s GenAI alatima. Petina ispitanika ima smjernice o tome kada i kako ga koristiti. A primarni razlog upotrebe ovog alata je zbog njegove sposobnosti da sažme informacije ili da pojednostavi istraživanje i pretragu.

Šta je umjetna inteligencija (AI)

Umjetna inteligencija, prema riječima Farisa Hambe, data inženjera u kompaniji Symphony, predstavlja simulaciju digitalnog uređaja, obično računara, koji oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, kreativnosti i slično.

“Jedno od područja unutar umjetne inteligencije su veliki jezički modeli (LLM), koji omogućuju simuliranje komunikacije i korištenja jezika. Do sada, najznačajnije rezultate u ovom području postigao je alat OpenAI-a po imenu ChatGPT”, kaže Hambo.

Viši asistent Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci na Katedri za novinarstvo i komunikologiju Borislav Vukojević na Instagramu postavlja rezultate testiranja AI aplikacija, te objašnjava njihove prednosti i nedostatke. 

Profil boro_gpt je pokrenuo u junu ove godine, a iako bi imao, kako govori za Mediacentar Sarajevo, mnogo veći domet da je odabrao engleski jezik, svjesno je htio da se okrene domaćoj publici, jer smatra da im može biti od koristi.

Najviše sadržaja je posvećeno AI aplikacijama za kreiranje vizuelnih elemenata jer da njih može koristiti najveći dio publike.

“Nađe se tu i poneki reels, neki tutorial, ali su najčešći carousel sadržaji”, govori on.

Javnost je zainteresovana za AI, a iznenađen je količinom pitanja i komentara koje svakodnevno dobija.

“Najviše je onih koji mi kažu da prate kanal jer im pomaže u poslu, a da ne moraju sami sve da testiraju. Takvi komentari mi najviše znače”, ističe.

Korisni GenAI alati za novinare

Ipak, ne dobiva upite medijske zajednice o tome kako koristiti GenAI alate, iako, kako naglašava Vukojević, ChatGPT mediji mogu koristiti višestruko.

“Za generisanje ideja, za pomoć pri pisanju članaka koji nisu vezani za terenski rad, za lektorisanje i prevođenje, za repurposing formata, za generisanje slika putem DALL-E sistema, za transkripciju intervjua, za pomoć prilikom tumačenja slika i slično. Za šta se ChatGPT ne treba koristiti? Za pisanje originalnih tekstova bez uticaja novinara”, kaže on.

Pitali smo ChatGPT o njegovom uticaju na novinarstvo

“ChatGPT u novinarstvu može imati nekoliko aspekata i potencijalnih uticaja na novinarski posao“, napisao je ChatGPT u odgovoru na pitanje autorice članka. Alat je napisao da je nekoliko ključnih tačaka koje se tiču važnosti i etičkih aspekata njegovog korištenja u novinarstvu navodeći bržu i efikasniju proizvodnju sadržaja i dodajući da ChatGPT i slični AI modeli mogu pomoći novinarima da brže generišu članke, izvještaje i druge vrste medijskog sadržaja. Dalje je istakao da AI može pomoći u kreiranju interaktivnih sadržaja i novih formata koji angažuju čitaoce na novi način.

Između ostalog, ChatGPT je napisao da korištenje AI za generisanje vijesti podrazumijeva potrebu za pažljivim nadzorom kako bi se osigurala tačnost i autentičnost informacija, te da loša primjena AI može dovesti do širenja dezinformacija i lažnih vijesti.

Prema ovom alatu navodi se da automatizacija generisanja sadržaja može dovesti do smanjenja potrebe za novinarima i potencijalnog gubitka radnih mjesta, kao i da korištenje AI za generisanje sadržaja može postaviti pitanja o autorskim pravima, posebno ako se koristi autorski medijski sadržaj za obuku AI modela.

Najkorisniji AI alati za kreatore sadržaja i medije, prema preporuci Vukojevića su Opus Clip, Submagic, Adobe Podcast i ChatGPT.

“To su alati za takozvani ‘repurpose’ sadržaja, da se od postojećeg formata prave drugi (najčešće za društvene medije)”, pojašnjava on.

Preporuka Hambe o najkorisnijim alatima umjetne inteligencije za novinare su: Grammarly (za ispravljanje gramatičkih grešaka), Krips (za generisanje transkripta), ChatGPT (višenamjenski jezički model) i QuillBot (alat za parafraziranje).

“AI alati mogu unaprijediti novinarski posao pružanjem pristupa izuzetno bogatom rječniku i vokabularu. Također, olakšava kreiranje sažetka dugog razgovora ili članka. Drugim riječima, AI se može koristiti u obratnom smjeru - kao sredstvo za obogaćivanje postojećeg teksta”, ističe Hambo.

Međutim, kako dodaje, AI može zaostati zbog nedostatka kritičkog razmišljanja i svijesti, odnosno svijesti o postojanju, koju, kako je naglasio, samo ljudi posjeduju.

On dodaje da bi novinari trebali obratiti pažnju na činjenicu da su svi AI alati, uključujući i ChatGPT, “naučeni” na određenom skupu podataka koji ne mora uvijek biti potpuno tačan, precizan ili čak politički korektan.

“Jedan očigledan primjer je mogućnost da korisnici nauče AI alat da bude nekorektan, što nije poželjno u novinarstvu. Zaključak je da je važno koristiti AI za traženje savjeta i mišljenja, ali svakako ponovno provjeriti valjanost, tačnost i političku korektnost generisanih sadržaja. Također, posebna pažnja treba biti posvećena kvaliteti uputa koje se šalju AI-u”, kaže Hambo.

Ukoliko se novinari odluče da koriste AI alate, važno je da nauče kako postaviti precizne i pravilne promptove i primijeniti ih prilikom korištenja AI alata, kaže Hambo. Također, kako je dodao, bitno je da nauče kako provjeriti ispravnost rješenja koje je AI generisao.

“Važno je i da razumiju stvarne sposobnosti AI alata koji se koristi, prihvatiti te sposobnosti i pristupiti im s tim razumijevanjem, uz svijest o limitacijama koje svaki AI ima”, kaže on.

AI u novinarstvu

Novinar Balkanske Istraživačke Regionalne Mreže i dopisnik iz Bosne i Hercegovine za Balkan Insight Azem Kurtić koristi ChatGPT na dnevnoj osnovi u svom poslu.

Budući da, kako govori za Mediacentar Sarajevo, radi na engleskom jeziku, često mora prevoditi komplikovane fraze ili stručni jezik, poput pravnog ili medicinskog, a u tom slučaju, dodaje on, ChatGPT je jedna od najboljih opcija za brzo i pouzdano prevođenje teksta.

“U drugu ruku, koristan je za pravljenje transkritpa, jer je model već tako dobro istreniran, pogotovo plaćena verzija, da je jako pouzdan u tim poslovima. Ali, double check svega je neophodan, čak i kada AI završi svoj posao”, napominje Kurtić.  

On podcrtava da AI ne koristi da bi obavio posao za njega, već da bi ubrzao obavljanje svog posla.

Prije početka korištenja, kako objašnjava, na svoj profil na ChatGPT-u je dodao 30-ak članaka na bosanskom i engleskom jeziku koje je prije napisao, kako bi model “trenirao” na osnovu njegovih navika i stila pisanja.

“Ono što je jako dobro kod ovih modela je da mnogo ‘brzo uče’ zbog količine podataka koji se svakodnevno unose. Ono što je zamka je da ne znamo na osnovu kojih podataka su modeli učili, pa postoji mogućnost plasiranja neistinitih informacija ukoliko se oslonimo samo na ChatGPT”, kaže on. 

ChatGPT novinarski posao može unaprijediti zbog brzine plasiranja sadržaja, a ponekad i preciznosti, dodaje Kurtić. Navodi primjer južnoafričkog istraživačkog i news medija Daily Maverick kojem AI pravi sažetke njihovih tekstova kako bi podigli čitanost, jer su primijetili da im publika uglavnom čita samo naslove i sažetke. No, to je uvijek uz kontrolu urednika prije objave, naglašava Kurtić. 

Problem prilikom korištenja ChatGPT-a u novinarskom poslu, kaže Kurtić, može nastati tako što, ovisno o uputama koje mu date, ovaj alat nekada zna izbaciti tekst koji u sebi sadrži informacije koje se nisu nalazile u originalnom članku. Iz tog razloga, ponovio je, dupla provjera je ključna.

“Neke redakcije koriste ChatGPT za osmišljavanje naslova za tekstove, budući da od naslova u velikoj mjeri ovisi i čitanost članka. Ali ne traže jedan naslov, već pet verzija istoga. Nekada model ponudi dobru varijantu koja je prihvatljiva, dok se najčešće ti ponuđeni naslovi koriste za daljnji brainstorming”, govori.

Također, dodaje da ChatGPT nije jedini AI alat koji koristi.

“Sonix.ai radi transkripte iz zvuka na 38 jezika, sa 98 posto pouzdanosti ukoliko je dobra kvaliteta snimka. Mnogo alata za vizualizaciju podataka za osnovu ima neku vrstu AI modela, a kao data i multimedijalni novinar, često ih koristim. Adobe.Podcast je odličan za ‘peglanje’ zvuka na engleskom jeziku. U suštini, možemo da pravimo čuda sa jako ograničenim resursima, sa čime se danas suočava velika većina redakcija”, naglasio je.

Razumije strah od AI tehnologije, ali kaže da je umjetna inteligencija već daleko u svakodnevnoj upotrebi - od Google Mapsa pa do supermarketa - samo što toga nismo svjesni.

“Kako je AI penetrirao u sve druge profesije i zanimanja, mislim da je neminovno da penetrira i u novinarstvo”, naglasio je Kurtić. 

Jedna od onih koji koriste ChatGPT je i projektna menadžerica na portalu Capital.ba Bojana Trninić. Do sada je ovaj alat koristila za generisanje velike količine podataka i informacija, koje, kako govori, u sekundama obradi a za koje bi njoj trebalo dan ili dva. Često ga koristi za prevod na engleski jezik, te u nedostatku inspiracije za ideje i prijedloge.

Trninić dodaje da je ChatGPT dobar i za kreiranje sadržaja za društvene mreže i u kombinaciji sa drugim programima, na primjer Canvom, automatizuje radnje i ubrzava procese i ono što je njoj najbitnije - štedi vrijeme.

Posljednja verzija – ChatGPT-4, koja se plaća i na koju je nedavno prešla, omogućava joj da radi i mini istraživanja o bilo kojoj temi koja joj je bitna, navodeći linkove i izvore u realnom vremenu.

“Na kraju krajeva, ovo je alat kao i svaki drugi, naša je stvar koliko ga odgovorno koristimo. Jer neće nas uništiti umjetna inteligencija, nego prirodna glupost”, izjavila je Trninić za Mediacentar Sarajevo.

Besplatna verzija ChatGPT-a je, kako kaže Trninić, lošija u odnosu na ono šta plaćena verzija nudi.

“Prva ključna promjena je njegova multimodalnost, što znači da sada razumije slike. Možete ga pitati da opiše sadržaj slike i koristiti ga za razne aplikacije, uključujući generisanje koda za web stranice na osnovu skica. Možete tražiti da vam napravi prijedloge za grafička rješenja koja želite, da kreira fotografiju koju želite, otprilike skoro sve što vam na pamet padne, ova verzija može u nekom obliku da vam pomogne, odgovori”, navodi Trninić.

Koristiti ChatGPT u novinarstvu ima svoje dobre i loše strane, kaže Trninić. Prvo, kako dodaje, dobar je alat za brzu dostupnost informacija, a može obavljati i “dosadne zadatke”, kao što su provjera pravopisa i gramatike ili čak generisanje osnovnih izvještaja, što olakšava svakodnevni rad.

“ChatGPT je takođe super za istraživanje i brainstorming. Možete s njim ‘razgovarati’ i dobiti ideje za priče ili proučavati različite uglove istraživanja. To može podstaći novinarsku kreativnost i produktivnost. Takođe, pomaže s postavljanjem pitanja za intervjue s izvorima i daje vam korisne smjernice o tome kako postaviti bolja pitanja”, naglasila je ona.

Ipak, naglašava i mane ovog alata. “Prvo, ne možete potpuno vjerovati modelu jer može dati netačne informacije. Zato je bitno da provjerite sve što dobijete od njega. Ali ozbiljni novinari to rade sa svakom pričom i informacijom koju dobiju od svog izvora, te se samo tako trebaju odnositi i prema GPT-u”, mišljenja je ona.

Jedna od mana je i to što alat ne razumije uvijek kontekst, pa odgovori ili informacije koje plasira mogu biti zbunjujuće u nekim situacijama. No, kako ga duže koristi, kako kaže, sve je manje ovakvih grešaka.

“Ono što je najbitnije je da ChatGPT ne može zamijeniti kritičko razmišljanje i analizu koju jedino mogu uraditi pravi novinar ili novinarka. Isto tako, postavlja se pitanje o etičnosti i odgovornosti jer može širiti dezinformacije”, naglasila je.

Upotreba AI je korisna i u poslu grafičkog dizajnera, kaže Said Selmanović, motion gfx designer u redakciji TRT-a Balkan. On napominje da je dosta jednostavnije i brže doći do željenog rezultata i da je za neke korake dovoljno samo opisati željeni rezultat.

“Koliko god da olakšava naš posao, tako postoji i opasnost od zloupotrebe. Nestručne osobe mogu postići realističniju sliku nekog događaja koji se nije ni dogodio i tako proizvesti lažnu vijest”, govori Selmanović za Mediacentar.

On ChatGPT koristi svakodnevno, kako za poslovne svrhe, tako i privatno.

“Puno je lakše doći do odgovora i do neke informacije. Ne moraš provoditi sate tražeći odgovor po raznim sajtovima, forumima i slično. Ukoliko je potrebno da generiše neke podatke na osnovu uzorka, da izbjegnete neki dosadni posao tipkanja do besvijesti, ChatGPT će to uraditi u nekoliko sekundi”, naglasio je.

Da li je korištenje AI stvar etike?

Kada se govori o upotrebi AI u novinarstvu, često se navodi da je njegovo korištenje stvar etike. Britanski izvještaj “Generisanje promjena” iz septembra 2023. pokazao je da je 60 posto ispitanika iskazalo zabrinutost zbog etičkih implikacija umjetne inteligencije na kvalitet sadržaja, tačnost i transparentnost.

Azem Kurtić kaže da je suština da se novinari pri upotrebi Al moraju držati profesionalnih i etičkih standarda.

“Sve dok se držimo njih kao pijan plota, male su šanse da će AI da nam napravi problem. Jako je važno za novinare i da nauče prepoznavati AI generiran sadržaj, koji je u posljednjih godinu i po često nalazio put do medija. Pogotovo moramo biti oprezni kada su u pitanju veliki svjetski događaji podložni manipulacijima, poput rata u Ukrajini, eskalacije sukoba u Gazi, ili kako smo mogli vidjeti u slučaju zemljotresa u Turskoj početkom godine, kada je mnogo takvih fotografija kružilo internetom”, ističe on. 

Bojana Trninić kaže da postoji zabrinutost zbog ovisnosti o AI-u i potencijalnih etičkih pitanja na koje nas upozoravaju mnogi stručnjaci koji kritikuju ovaj model. 

“Ja ChatGPT posmatram kao koristan alat, i kao takav ga koristim s velikom pažnjom i uvijek imam na umu da je novinarstvo više od generisanja teksta, važnost ljudskog novinarstva, posebno u razumijevanju dubokih složenosti i odgovornosti prema čitateljima”, istakla je ona.

Borislav Vukojević kaže da AI u novinarstvu, kao i u drugim oblastima, treba da se koristi kao asistent uz vodstvo čovjeka, a ne kao samostalna tehnologija.

“AI omogućava novinarima da budu brži i produktivniji, tako da ga treba koristiti za pomoć na postojećim, ljudski generisanim sadržajima. Apsolutno ne treba koristiti mogućnost da GPT samostalno generiše tekst. Takođe, potrebno je raditi na edukaciji novinara o vještini pisanja promptova”, istakao je.

Trninić takođe smatra da je obuka u AI jako bitan faktor, s obzirom na to da je u pitanju jako dinamično polje zbog čega moramo biti spremni za promjene i pratiti šta se dešava u ovoj oblasti.

“Tačnost informacija je od suštinskog značaja. AI može brzo pružiti podatke, ali mi moramo provjeriti i potvrditi njihovu tačnost iz pouzdanih izvora”, kaže ona.

Brige o AI i potreba za regulacijom

Neke velike medijske kuće, poput CNN-a i The New York Timesa, blokirale su pristup GPTBotu da skenira njihove platforme u potrazi za sadržajem kako bi zaštitili svoj sadržaj zbog zaštite autorskih prava. Strahuju da će kompanije poput Open AI-a (koja je razvila ChatGPT) dodatno upropastiti sektor vijesti. Takođe, u Evropi se razgovara o regulisanju upotrebe AI u medijima, te se razmatra prvi zakon o AI-u za koji je cilj da se postigne dogovor do kraja ove godine. Novim pravilima utvrđuju se obaveze za dobavljače i korisnike ovisno o nivou rizika koji umjetna inteligencija predstavlja.

Brige u vezi sa korištenjem AI su, prema mišljenju Hambe, potpuno opravdane jer proizlaze iz stvarnih problema.

“Važno je shvatiti da svi podaci koje prenesemo AI-u ostaju u trajnom vlasništvu kompanija koje su ih razvile. Korištenjem ovakvih alata, postoji značajan rizik od otkrivanja izuzetno osjetljivih i povjerljivih poslovnih informacija, kao što su podaci o budućim projektima, rješenja programiranja, pristupne informacije, brojevi ličnih karata, JMBG i slično”, naglasio je.

Kurtić kaže da razumije želju za zaštitom autorskih prava, pogotovo jer za New York Times, kako navodi primjer, korisnici plaćaju pristup. On smatra da je legitimno da žele zaštititi svoj proizvod, no postoji i druga strana priče, kako govori.

“Ukoliko svoje baze na primjer zatvori New York Times, koji važi za pouzdan medij, onda će ti modeli učiti iz baza koje nekada nemaju rigoroznu rutinu provjere činjenica, pa se desi da AI model nauči pogrešne stvari. Jer AI model ne može da odredi laž od istine, može samo da uči na osnovu ponuđenih informacija”, smatra Kurtić. 

Njegovo mišljenje je da zakoni treba da postoje kako se stvari ne bi zloupotrijebile, ali se plaši da ćemo, kako napominje, ući u fazu prekomjerne regulacije samo zbog toga što “oni koji kreiraju zakone baš i ne razumiju šta je AI”. 

Potrebno je razdvojiti dva načina korištenja GenAI tehnologije, kaže Borislav Vukojević. Jedan je baziran na kreiranju sadržaja za zabavu, a drugi se bazira za ozbiljne poslovne namjene.

“U prvom slučaju, regulacija ne znači ništa, dok je u drugom od presudnog značaja. GenAI se ne može zaustaviti, kao što svojevremeno Web nije mogao. Vidimo dokle smo došli zato što internet nikad nije regulisan: ima mnogo prednosti, ali i mnogo zloupotreba”, zaključio je Vukojević.

Opravdane su zabrinutosti koje su iznijele velike medijske kuće u vezi zaštite autorskih prava, smatra Trninić.

“Po mom mišljenju, regulacija AI-a u medijskoj industriji može igrati ključnu ulogu u očuvanju integriteta novinarstva i osiguranju autorskih prava, ali ipak treba balansirati regulaciju kako ne bi ograničila podsticanje inovacija”, kaže ona.

Takođe, kako je dodala, radi nejasnih pravila oko privatnosti, kao i u drugim aplikacijama, ona ne ostavlja lične podatke ni svoje ni organizacije u kojoj radi te to preporučuje i drugima.

Novinari koji ne koriste ChatGPT

Moralna i etička dilema da li je to ispravno je razlog zašto novinar Buke Slađan Tomić ne koristi ChatGPT. U nekoj eksperimentalnoj fazi je, objašnjava Tomić, koristio ovaj alat i to najčešće ljeti kada mu je nedostajalo tema za novinarske tekstove, pa je od AI tražio da mu kaže šta bi moglo biti zanimljivo. 

Njegovo mišljenje je da novinar ni u kojem slučaju ne smije 100 posto vjerovati onim podacima koje prikupi AI i da ti podaci služe samo kao priprema.

“Novinar ne bi smio kopirati sadržaj koji proizvede AI jer je to neetično i vjerovatno je ‘posuđeno’ od drugog autora, pa bi moglo doći i do kršenja autorskih prava”, rekao je Tomić. 

Prednost u korištenju AI u novinarstvu prema mišljenju Tomića može biti u tome što se sati pretraživanja po internetu mogu svesti na deset sekundi. Međutim, dodaje da je problem što AI ne zna vrednovati izvore pa će u jednom odgovoru dati dio iz naučnog rada što je vrlo korisno ali i dio sa neke stranice lažnih vijesti.

“Kada sam AI pitao ko je Slađan Tomić, dobio sam odgovor: kontroverzni i nagrađivani novinar iz Sarajeva. To prvo možda jesam, nagrađivani nisam. Dakle, ne znam kako je došao do te informacije. Možda jer sam zaista u srednjoj školi dobio nagradu, ali za pisanje poezije”, kaže on. 

Chat GPT bi novinarima mogao pomoći prilikom pretraživanja pojedinih nejasnoća, ali samo kada bi on bio unaprijeđen, kaže Tomić.

Da je potreban dodatni razvoj ChatGPT-a kako bi u većoj mjeri bio koristan urednicima i novinarima u njihovom poslu, smatra i Nataša Vasić, urednica deska na portalu Klix.ba.

Umjetnu inteligenciju ona najviše koristi za fotografije s obzirom na to da se na jednostavan način može doći do, kako kaže, odličnih ilustrativnih rješenja za tekstove na portalima. Vasić ističe da ChatGPT može biti koristan u lifestyle i magazin rubrikama za pisanje tekstova, dok to nije slučaj kod dnevnog novinarstva.

„Ono gdje mi je ChatGPT efikasan svaki dan jeste kao 'enciklopedija' prilikom pisanja backgrounda vijesti, i to isključivo tražim informacije koje su mi već poznate, ali mi treba veće i preciznije podsjećanje. U praksi to izgleda kao zamjena za Google u nekim slučajevima“, govori ona.

„Dostupna besplatna verzija ChatGPT-a ne može biti korisna prilikom pisanja aktuelnih vijesti jer su posljednje informacije stare nekoliko godina, stoga ga je kao zamjenu za Google moguće koristiti samo za podsjećanja na starije događaje“, dodala je.

Smatra da bi novinari i urednici trebalo da se raduju usavršavanju umjetne inteligencije. „Što ona bude naprednija, nama će biti jednostavniji rad, a zamijeniti nas sasvim sigurno ne može jer smo mi ti koji dajemo informacije umjetnoj inteligenciji i svima drugima“, naglasila je Vasić.

Redakcija portala eTrafika.net, kao i urednica Vanja Stokić, za sada ne koriste ovaj GenAI alat.

„Iskreno, mi nismo ni razmatrali opciju da koristimo ChatGPT za bilo koji dio našeg posla. Možda se u nekom trenutku predomislimo, ne isključujem tu opciju, ali za sada ne. Jednostavno nemamo povjerenja u to da program odradi kreativni proces umjesto ljudi“, govori Stokić.

Kaže da iako „čovjek nadzire proces“, ona trenutno ima jako veliki otpor prema tome.

Kolege iz drugih medija, hvale se, kako navodi Stokić, da koriste ChatGPT za pisanje saopštenja, najava i „tehničkih“ tekstova, a ona se pita kako neko može biti siguran da nema još milion istih ili jako sličnih tekstova, da se sve ne radi po šablonu, a da se samo informacije mijenjaju. Pita se i kako znati da su informacije tačne.

„Možda je ovaj moj stav odupiranje promjenama i kočenje modernizacije, ali jednostavno nemam povjerenja u program. Sigurnija sam kad ljudi kojima vjerujem i koji su obučeni to da rade, sami odrade posao“, naglasila je Stokić.

Ukoliko se novinari odluče koristiti AI tehnologiju, treba da budu transparentni prema čitateljima, bilo da je u pitanju infografika koju su kreirali za tekst, fotografija, dio teksta ili nešto drugo, jer ćemo na taj način, kako je zaključila Bojana Trninić, nastaviti graditi povjerenje. 

___