Udruženi srednjoškolci i omladinske inicijative u BiH se suprotstavljaju mržnji online.  

foto/video, montaža: TV1, Oslobođenje

Oni na društvenim mrežama imaju dva miliona pregleda. Oni su mačke i oni duže mogu pod vodom, nego pod mržnjom. Njihov vitalni nacionalni interes su godišnji odmor i kvalitetno obrazovanje, mirno spavaju jer nikog ne mrze, svaki korak im je bitan kada grade mir, a razlike su manje, što su bliže drugačijima. To su samo neke od parola koje „mačka“, odnosno projekt CAT, promoviše na društvenim mrežama.

Da je borba protiv govora mržnje stvar izbora, pokazuje Citizens Against Terrorism (CAT) projekt koji je nastao kao potreba za kreiranjem kontranarativa. Emir Karamujić, koordinator CAT projekta objašnjava da im je cilj „da proizvode pozitivne narative“.

„Bosna i Hercegovina ima mnogo pozitivnih priča. Naš je zadatak da ispričamo te priče“, kaže Emir, „da stvorimo neki balans između fašističkih i nacionalističkih i ekstremističkih narativa i da držimo balans, i da stavimo u medijsko svjetlo i svjetlo društvenih mreža pozitivne priče“.

Iz CAT-a preporučuju da svaki govor mržnje prijavite službama za pomoć društvenih mreža, a ovo uputstvo može pomoći s pojašnjenjem kako to uraditi na Facebooku.

Zajedništvom protiv hejta

U Asocijaciji srednjoškoalca u BiH protiv govora mržnje u online prostoru bore se u OFFline zoni i to organizovanjem omladinskih kampova gdje, kako kažu, stvaraju zajedništvo.

„Kada se mladi upoznaju i sruše predrasude o drugim nacionalnostima, onda naravno da neće doći kući i preko svog naloga, onako snažni, napisati neke komentare bazirane upravo na nacionalnoj osnovi“, priča Ana Mirecki, članica Asocijacije srednjoškoalca u Bosni i Hercegovini. 

U organizaciji „Bravo“, iako se bavi međunarodnom saradnjom, formirali su tim mladih ljudi koji se bori protiv govora mržnje u OFF i ON line zoni, gdje kroz edukacije uče mlade ljude „kako i na koji način da prepoznaju lažne vijesti i kako da prijave komentare govora mržnje“.

Suprotstavljeni mržnji, mimo svih

Jure Zubčić je Zadranin koji je sprejom na fasadi zgrade ispravio grafit 'Ubi Srbina' u „Ljubi Srbina“. Objašnjava zašto ne mrziti i zbog čega je odlučio suprostaviti se nacionalistima. Ideja je došla, kaže, kao automatska reakcija na uočeni grafit.

„Vidio sam grafit i znao da to ne mogu, niti želim tolerisati u svom okruženju. Prvo je bila ideja cijelog ga ofarbati, ali htio sam postići cilj – da natjeram inicijalnog autora da sve to prebriše, odnosno ofarba“, kaže Zubčević koji je za vrlo kratko vrijeme postao heroj društvenih mreža i medija koji su ga prepoznali kao osobu koja predvodi borbu protiv govora mržnje.

Sinoć smo prepravili grafit. Danas će ljudi ići tuda na miau ili na izbore. Zdravije je čitati poruke ljubavi :) #mosabavlju pic.twitter.com/T0sFDZSYCw

— Jure Zubčić (@jurezubcic) December 9, 2018

Zubčević ipak ne želi preuzeti zasluge samo za sebe i kaže da je ideja za reakciju došla jer je ranije vidio da je Kuća za ljudska prava prepravljala takve grafite, te dodaje da „u prilog mi je išla i nepismenost ksenofobnog autora“.

Takva njegova reakcija izazivala je nove – i pozitivne i negativne. Prvih je, kaže, bilo više što mu daje nadu da govor mržnje nije nepobjediv.

„One reakcije koje su bile negativne su bile sakrivene iza nekih lažnih profila i pseudonima. To mi dosta govori. Govori mi da živimo u društvu gdje su nam političke elite okupirale javni prostor u kojem dozvoljavaju razne netrpeljivosti jer na tome grade svoje karijere, a s druge strane da je većina ljudi ipak ispravna, ali se ne miješa u svakodnevnu politiku jer su svjesni da je demokratija kod nas na niskim nivoima i da njihova egzistencija može biti ugrožena ako ne misle kao političke elite. To je tragedija ovih naših prostora. Ali me svakako veseli da su upravo obični ljudi bili spremni reći pohvale na taj mali prepravak. U online prostoru se jako teško boriti protiv govora mržnje“. Jure je svojevremeno dobio i prijetnje s profila pod psedonimom, a njegova upornost je rezultirala presudom tom čovjeku. Uspjeh je, tvrdi, ukinuti anonimnost na internetu. Upravo je online prostor veliki izazov jer služi kao poligon za govor mržnje, posebno na etnonacionalnoj osnovi.

Svijetao primjer mlade osobe koja se bori protiv govora mržnje je i Boris Lovrić, potporučnik Oružanih snaga BiH. Živi u Kiseljaku, a široj javnosti postao je poznat kada se usudio javno osuditi govor mržnje i to usmjeren protiv svoje države. Objava je lajkana čak 5.000 puta. Iako je pristao dati izjavu za Media.ba i TV1, Ministarstvo odbrane BiH nije dalo odobrenje uz kratko obrazloženje da „zahtjevu ne može biti udovoljeno“.

Mržnja kao dnevna zadaća

Ko su žrtve a ko proizvodi govor mržnje teško je odlučiti, kaže direktorica Savjeta za štampu u BiH Ljiljana Zurovac. Napominje da su oni koji objavljuju takve komentare velikim brojem iz dijaspore i susjednih zemalja i da „ima i plaćenih, organiziranovanih grupa kojima je to dnevna zadaća, da izazovu salvu negativnih komentara“ koji će izazvati govor mržnje.

„Žrtve su svi, ko god pročita bez obzira da li je njemu upućeno ili ne jer to je zagađivački. Kada čitate takve komentare, naravno da si emotivno zagađen, mentalno zagađen, i da u tebi, htio ne htio, izaziva određenu emotivnu reakciju koja graniči sa bijesom“, kaže Zurovac.

Ne lajkati takve komentare prvi je korak u borbi protiv govora mržnje u online prostoru, a izuzetno je važno da se mladi ljudi uključe u borbu protiv govora mržnje u online prostoru.

„Da prijavljuju kao govor mržnje. Mogu se boriti tako da komentiraju suprotno. Da upozoravaju da je to govor mržnje i da to nije sloboda govora. I da to ugrožava slobodu i slobodni opstanak u BiH“. 

Granica između govora mržnje i slobode govora često je upitna, ali govor mržnje počinje onda kada vrijeđa i omalovažava druge. A trebalo bi da završi kaznom zatvora.

Mediacentar Sarajevo organizuje omladinske kampove na kojima mladi uče kako prepoznati problematične medijske sadržaje i reagovati na njih. Dva kampa su već organizovana na Vlašiću i Jahorini, a u narednom periodu predviđena su još dva kampa na kojima će mladi učiti o različitim temama među kojima su i govor mržnje, lažne vijesti i dezinformacije.

___