Sloboda medija postaje prva i tako ključna stepenica za ulazak država kandidata u Evropsku uniju.Tako bi se mogao razumjeti stav Komesara sa proširenje EU Štefana Filea (Stefan Fule) na jednodnevnoj konferenciji „Speak up“ (Progovori) o medijima Zapadnog Balkana i Turske protekle sedmice u Briselu (Brussels).
On je, naime, rekao da je snažna demokratija preduslov pridruživanju Evropi a sloboda medija najbolji indikator te snage dodajući kako je Evropska komisija dala najviši prioritet slobodi medija zemalja kandidata jer je ugrađena u poglavlja 23 i 24 koja se prva otvaraju prilikom pregovora o pridruživanju poentirajući „To je novi pristup za koji smo se izborili“. Ko se god razumije u stanje medija na ovim prostorima jasno mu je da je evropska ljestvica podignuta metar visočije nego je horizont ovdašnjih političara i biće interesantno kako će se u budućnosti njihova žalobna mantra Briselu: „Hoćemo u Evropu“ - ogledati u ovom prostom zahtjevu koji, posmatran iz njihovog ugla, ima samo jednu manu. Mora se ispuniti.
Sloboda medija = Evropa
Pitanje slobode medija već je dio godišnjeg izvještaja kojim se mjeri napredak država kandidata za članstvo u EU. Štefan File najavio je aktivniju ulogu u preporukama zemljama kandidatima oko buduće zakonske prakse kako bi osigurali potpunu slobodu medija. Ovaj stav stiže upravo u vrijeme kada se, recimo u BiH, pokušava postojeći Zakon o slobodnom pristupu informacija ograničiti u mjeri da se gubi njegova suština i duh. Ili najava iz Brisela kako će se više posvetiti položaju javnih medijskih servisa u regionu dolazi u isto vrijeme sa pozivom predsjednika RS Milorada Dodika da se ne plaća pretplata za BH RTV.
U zaključcima konferencije u Briselu navodi se i potreba otvorenosti svih podataka o vlasništvu u medijima, nesmetane medijske konkurencije i ono što je posebno bitno za ovaj prostor potpunu transparentnost tokova javnog novca u medijima. Štefan File je procijenio da su javni servisi u regiji previše zavisni od političara dodajući da moraju biti materijalno i politički nezavisni, s transparentnim pravilima za finansiranje.
Kako će se ovo odraziti na BiH zanimljivo je pitanje. Prema poslednjim podacima gotovo polovina od 140 radio stanica u BiH su javne a jedna trećina od skoro 50 TV stanica takođe su finansirane javnim novcem. Važnost ovog pitanja nije samo u činjenici da se javnost jednom mora upitati zašto se parama svih poreskih obaveznika plaćaju tolike opštinske i kantonalne stanice koje su manje ili više politički servis partija na vlasti. Ili barem da znaju koliko se para odvaja za ovaj vid informisanja. S druge strane, dramatika se može uvećati pitanjem sudbine ogromnog broja novinara, urednika, tehničara, volontera, pomoćnih radnika koji žive od ovog novca.
Medijska zajednica na Zapadnom Balkanu je fragmentirana i podijeljena kaže File što otežava odbranu slobode javne reči. Ovo se na više načina demonstriralo i na samoj konferenciji kroz polemiku između crnogorskih dnevnika Pobjeda i Vijesti o tome šta je ko kome rekao iako je pozadina sukoba jasna. Jedni su sa obje ruke i noge za aktuelnu vlast a drugi misle da bi se poslije više od dvije decenije nešto moralo i promijeniti. Slično se moglo vidjeti i u reakciji urednika BH portala “Žurnal”, Eldina Karića koji je primjetio da u sali ima:”više onih koji ruše medijsku sliku u svojoj zemlji”.
Najkonkretnija prema partnerima u Evropi bila je generalna tajnica BH novinara Borka Rudić koja je ukazala da je detaljna analiza desetogodišnje primjene Zakona o zaštiti od klevete pokazala da sudovi u BiH više štite političare nego novinare što je u suprotnosti sa evropskom praksom zaštite prava na slobodu izražavanja. Ona je takođe konstatovala da BiH ima odlično zakonodavstvo ali lošu primjenu. I umjesto da se fokusiraju na kvalitetniju primjenu tih zakona političari pokušavaju različitim prevarama donijeti potpuno nove zakone ili promijeniti postojeće kojiima se u značajnoj mjeri ograničavaju prava novinara i medijske slobode. Borka Rudić je zatražila direktnu podršku medijima kroz IPA fondove, praksu koji postoji u nekim susjednim zemljana ali ne i u BiH.
Turci
Iako adresirana podjednako na zapadni Balkan i Tursku najveći dio konferencije ipak je bio posvećen protestima u Turskoj. Ocjenjujući reakciju vlasti u Turskoj opasnom evropski predstavnici nisu skrivali bojazan za medijsko stanje i slobodu izražavanja u ovoj zemlji. Navedeni su podaci o najmanje 60 novinara u turskim zatvoru. Odgovor turskih vlasti je da oni nisu tamo zbog novinarskih aktivnosti. Rečeno je da je u Turskoj blokirano oko 30 hiljada web portala a evropski predstavnici kritikovali su Erdoanovu vlast zbog cenzure jer je, kako je rečeno “medijima nametnula zaglušujuću tišinu”.
Vlast u Turskoj osim predstavnika EU kritikovali su i brojni turski novinari posebno naglašavajući političke pritiske. U jednom trenutku dok se skupu obraćao predstavnik “druge strane”, turskog ministarstva pravde, braneći poziciju svoje Vlade, jedan broj učesnika skupa protestno je ustao i u tom položaju ispratio svaku riječ predstavnika režima. Nekoliko njih imalo je zalijepljen flaster preko jednog oka, u znak podrške demonstrantima i protesta zbog represije u Turskoj.
Foto: T-shirt sa protesta u Turskoj
Tako se u ogromnom prostoru između naslova konferencije Speak up (Progovori) i najčesće prakse na tvrdoj zemlji, dakle, Shut up (Zaveži) okončala i ova konferencija u Briselu. Između očekivanja i realnosti.