Iako digitalno doba u medijima nameće novi ritam, potrebno je podsjetiti javnost na značaj istraživačkog novinarstva.

Antikorupcijska mreža ACCOUNT i ove je godine dodijelila nagrade za izvještavanje o korupciji, a kao i kod Nagrade EU za istraživačko novinarstvo, iz godine u godinu prijava je sve više, što je pokazatelj da kvalitetnih istraživačkih radova ima.

„Istraživačko novinarstvo zahtijeva novac a taj resurs većina medija nema, osim zahvaljujući donatorima i zahvaljujući nekolicini entuzijasta koji objavljuju na blogovima“, rekao je glavni urednik banjalučkog portala Buka, Elvir Padalović, tokom diskusije u Sarajevu koja je prethodila dodjeli nagrada za izvještavanje o korupciji.

„Novac je jedan od najvažnijih resursa istraživačkog novinarstva, a bojim se da ga je ovdje sve manje i manje i postaje kao arapska pustinja“, kaže on i dodaje kako je, iz iskustva redakcije u kojoj radi, mala zainteresovanost novinara da se bave istraživačkim novinarstvom kao i da nema velikog interesovanja kod čitatelja za istraživačke priče jer „ne žele da se opterete“.

Strani donatori finansiraju istraživačko novinarstvo

„Jedan izvor finansiranja će vrlo brzo nestati, to su donatori, koji većinom finansiraju, hajmo biti realni pa reći – većinom finansiraju ovakve istraživačke stvari. Šta će se desiti ako ta javnost ne bude zainteresovana za ono što mi radimo. Na koji način da ta javnost počne finansirati ovakve priče“, upitao je Padalović.

Siniša Vukelić, glavni urednik poslovnog online magazine Capital.ba, rekao je da se istraživačko novinarstvo nikada neće isplatiti i to je tako svugdje u svijetu.

“Mi ne možemo spuštati kriterije da bismo bili prijemčivi svima, pogotovo na ovako malom tržištu kakvo je u BiH”, rekao je Vukelić. “Neisplativo je, ne možete živjeti od tržišta, od posjećenosti…”

Naročito je teško baviti se istraživačkim novinarstvom u komercijalnim medijima poput online portala. Berislav Jurič, glavni i odgovorni urednik mostarskog Bljesak.info kaže kako je istraživačko novinarstvo srž profesije.

“Novinarstvo više nije novinarstvo kako ga znamo, jer novi mediji nam nameću novi ritam. Vijest danas ima jako kratak rok trajanja, ljudi ne žele čitati kilometarske članke, žele znati pet činjenica o nečemu i to je to”, kaže on, ali i dodaje kako je istraživačko novinarstvo srž profesije. “Mi se po pozivu trebamo baviti istraživačkim novinarstvom”.

Javni interes

Selvedin Avdić, glavni i odgovorni urednik online magazina Žurnal, podsjetio je da su osnovni korektivi vlasti nakon rata u BiH bili mediji i nevladine organizacije koji su uspjeli spriječiti mnoge štetne procese u ovoj zemlji, ali da su mediji i nevladine organizacije na udaru vlasti.

“Nizom vrlo pametnih poteza vlast je prvo ukaljala medije, ubijedila je javnost da medijima ne treba da se vjeruje, a nakon toga su to uradili vrlo otvoreno, i politički i ekonomski lobiji preuzeli su vodeće medije u ovoj zemlji. Nakon toga slijedio je udar na drugi korektiv vlasti, a to su nevladine organizacije. Trenutno traje kampanja u kojoj se pokušava srušiti ugled svih nevladinih orgaizacija a postoji i praksa da političke stranke osnivaju vlastite nevladine organizacije. Kao rezultat imamo to da ne postoji javno mnijenje u BiH”, rekao je Avdić.

“Radimo ovo jer smatramo da postoji javni interes”, dodao je on.