Hoće li građani ostati bez interneta?

Foto: Pixabay

Višegodišnja borba na tržištu telekomunikacija u Bosni i Hercegovini kulminirala je krajem juna kada je iz Regulatorne agencije za komunikacije, RAK, saopšteno da je internet provajderu, kompaniji TRION TEL iz Banjaluke izrečena izvršna mjera zbog puštanja u rad javne elektronske komunikacione mreže i/ili dijelova te mreže na područjima utvrđenim pravosnažnim rješenjima donesenim od strane Urbanističko-građevinskog inspektora-koordinatora Grada Banja Luka, a bez pribavljene odgovarajuće Upotrebne dozvole izdate od nadležnog organa. Tri mjeseca kasnije, Vijeće RAK-a je poništilo odluku o zabrani rada tom internet provajderu, kao i odluku o kazni od 100.000 KM, a generalnom direktoru RAK-a je naloženo da ponovo odluči o visini kazne, s obzirom na to da prethodno nije uzeo u obzir olakšavajuće okolnosti koje je Vijeće Agencije u drugostepenom rješenju konstatovalo.

Takvom odlukom Vijeća RAK-a, saga koja je trajala nekoliko mjeseci dobila je i epilog, ali i novi početak. Kako je navedeno, kompanija iz Banjaluke je prekršila član 14. stav (1) Pravila 66/2012 o obavljanju djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih mreža koji navodi da se “Javna elektronska komunikacijska mreža može pustiti u rad samo nakon pribavljene upotrebne dozvole. Komisija za izdavanje upotrebne dozvole određuje se prema propisima entiteta ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, shodno području na kojem se nalazi telekomunikacijska mreža.”

Neposredno nakon prvobitne odluke RAK-a, koju je potpisao direktor agencije Draško Milinović, krenuo je „mini rat saopštenjima“. Iz TRION TEL-a je saopšteno da RAK pokušava da izbaci TRION TEL sa tržišta i to na inicijativu drugog internet provajdera – MTEL-a. U saopštenju su naveli i da se to događa u trenutku kada mediji ukazuju da MTEL na teritoriji Republike Srpske ima totalni monopol i nema konkurenciju, jer je kupio sve kablovske operatore osim TRION TEL-a, ali i da će “po istom principu podnijeti prijavu protiv MTEL-a i njegovih povezanih pravnih lica koji nemaju legalne mreže u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine”.

Iz RAK-a su reagovali nakon pomenutog saopštenja i potvrdili da su cijeli postupak pokrenuli nakon prijave iz kompanije MTEL. U kasnijem toku, Vijeće RAK-a je prvo odgodilo primjenu kazne, a konačnim rješenjem stavilo u potpunosti van snage odluku o kazni.

Operateri izvodili radove bez građevinskih dozvola

Sukobi konkurenata na tržištu komunikacija nisu ništa novo, međutim posljedice ovog sukoba mogle bi da u potpunosti destabilizuju distribuciju internet signala i to na području kompletne Bosne i Hercegovine.

Prema dostupnim podacima i zvaničnom odgovoru iz Gradske uprave Banjaluka, a koji datira iz oktobra prošle godine, ova lokalna zajednica nije izdala nijednu građevinsku dozvolu za izgradnju kablovske kanalizacije.

Iz TRION TEL-a za Media.ba kažu da su svoju telekomunikacijsku infrastrukturu gradili na način kako su u tom momentu to činili i svi ostali telekomunikacijski operatori na tom području.

“Kompanija 'TRION TEL' d.o.o. Banja Luka je preuzela sve neophodne pravne radnje kako bi legalizovala svoju telekomunikacijsku infrastrukturu, odnosno ista je pokrenula postupke legalizacije objekata linijske telekomunikacijske infrastrukture, a koji postupci su u toku. Prema zvaničnom odgovoru Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka, putem Kancelarije za građane iz oktobra prošle godine, po trenutno važećim propisima, nisu izdali niti jednu građevinsku dozvolu za izgradnju kablovske kanalizacije (Zakon o uređenju prostora i građenju RS stupio na snagu 2013. godine), pa shodno ovom odgovoru možemo zaključiti-pretpostaviti da ni ostali operateri nemaju građevinsku dozvolu za izgradnju kablovske kanalizacije na području grada Banja Luka”, naveli su u pisanom odgovoru iz te kompanije.

U proteklih nekoliko godina putem medija su operateri oglašavali svoje usluge, kao što je i uvođenje optičkog interneta. Samo u 2019. i 2020. godini na području Banjaluke, kao i drugih lokalnih zajednica, prekopavane su ulice i polagani kablovi, ali prema informacijama iz Gradske uprave, veliki dio tih poslova je rađen bez dozvole.

Odgovor iz Grada Banja Luka, novinaru Đorđu Vujatoviću, august 2021.

Na odgovore iz Gradske uprave u Banjaluci smo čekali više od dva mjeseca, ali oni potvrđuju da je Inspekcija naložila rušenje 62 trase operaterima. Inspektori su, između ostalog, naveli kako su određene trase srušene jer su izgrađene nakon stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata. Kako je pomenuti Zakon stupio na snagu 2018. godine, to praktično znači da je nemoguće legalizovati preostale trase, kao i da lokalne zajednice i dalje prećutno odobravaju praksu nelegalne gradnje kao i samog postojanja nelegalnih instalacija.

Iz Regulatorne agencije za komunikacije kažu da propisi Agencije ne dozvoljavaju puštanje u rad dijelova mreže za koje korisnik nije pribavio upotrebnu dozvolu.

“Agencija se još u martu 2017. godine obratila Gradu Banja Luka i zatražila dostavu informacije o nelegalnoj mrežnoj gradnji na teritoriji Grada, jer smo tragom novinskih članaka došli do saznanja da se vrši bespravno postavljanje javne telekomunikacione mreže na području Grada Banja Luka. Agencija je tom prilikom zamolila Grad Banjaluku da joj se dostave pravosnažna rješenja na osnovu kojih je izvršeno uklanjanje nelegalnih instalacija, međutim, to nije učinjeno jer su pravosnažna rješenja donesena tek 2019. godine”, navodi se u odgovoru RAK-a za Media.ba.

Iz Agencije napominju i da su prije nekoliko godina upoznali predstavnike svih lokalnih zajednica i nadležne inspektorate u BiH da je neophodno urediti pitanje izdavanja građevinskih upotrebnih dozvola.

“Ono što je svakako potrebno da se uradi jeste analiza kršenja u oblasti građenja i rada mreža od uspostave Agencije, kako bi se identifikovali operatori (i investitori), koji su tokom proteklih godina u BiH konstantno i učestalo kršili propise o građenju i radu javnih telekomunikacionih mreža, uzurpirali tuđu imovinu, i tako kod savjesnih operatora stvarali utisak zaštićenosti i nedodirljivosti. Prekršajni postupci Agencije upravo imaju za cilj da pokažu da pravni poredak u oblasti telekomunikacija postoji, i da se mora poštovati, bez obzira da li se radi o privatnom ili javnom vlasništvu, odnosno o domaćem ili stranom investitoru”, rečeno je u RAK-u.

Hoće li građani ostati bez interneta?

Da je kazna ostala „po slovu zakona“ kako kažu u RAK-u, korisnici TRION TEL-a bi do sada ostali bez interneta na tri mjeseca. Kako su iz te kompanije zaprijetili da će podnijeti prijave protiv MTEL-a, i da je istovjetna odluka donesena i u tom slučaju, samo na području Banjaluke stotine hiljada građana bi ostalo bez interneta.

“Mi ćemo prijavu podnijeti na osnovu relevantnih dokaza, a ne da će se morati primjeniti ista kazna. Ako postupamo na isti način po istim pravilima rješenje je jasno. U tom slučaju grad Banjaluka će ostati na tri mjeseca bez inteneta, kablovske televizije i ostalih usluga”, izjavio je Marko Šarić, pravnik u firmi TRION TEL, za Televiziju N1.

Međutim, ovo nije samo problem Banjaluke. Prema nezvaničnim informacijama, mnoge lokalne zajednice imaju problem sa neriješenim katastrom podzemnih i nadzemnih instalacija, na osnovu kojeg bi i trebalo da se izdaju dozvole.

“Kada su u pitanju druge opštine i gradovi, pretpostavljamo da je situacija ista ili vrlo slična, s tim da u tim slučajevima nemamo zvanične podatke bilo kojeg organa”, rečeno nam je i u TRION TEL-u.

Na naša pitanja koja smo poslali kompaniji MTEL prije više od dva mjeseca, još uvijek nismo dobili odgovor.

Internet kao osnovno ljudsko pravo

Skupština Ujedinjenih nacija je na sjednici 27. juna 2016. objavila niz zaključaka koji opisuju pristup internetu kao osnovno ljudsko pravo. Između ostalog se navodi i da UN nedvosmisleno osuđuje mjere namjernog sprječavanja ili ometanja pristupa internetu ili diseminacije online informacija te ih smatra kršenjem međunarodnih ljudskih prava i poziva sve države da se suzdrže i prestanu s takvim mjerama.

Kolika je važnost interneta za moderan svijet, pokazuje i da su mnoge evropske države, takođe, ovu oblast zaštitile posebnim zakonima. Praksu Finske, Estonije, Francuske, pa čak i Hrvatske, slijede i ostale zemlje. Kod nas, na žalost, još uvijek bez konkretne akcije po ovom pitanju.

“Generalno, kad se ograničava pristup internetu, to može predstavljati kršenje ljudskog prava iako kod nas u Ustavima to nije navedeno kao ljudsko pravo, ali može da se podvede pod slobodu izražavanja, pa čak i na pravo na privatnosti u određenim slučajevima kada se radi o privatnosti određenih lica koja su u pitanju”, smatra Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava i dodaje kako je Estonija donijela uredbu prema kojoj je pristup internetu osnovno ljudsko pravo i a slično su potvrdile i francuske institucije.

Prema njegovim riječima, na isti način bi se moglo tumačiti i kod nas, prije svega tumačenjem različitih odredbi međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Evropske konvencije o ljudskim pravima i članova o slobodi izražavanja koje su povezane sa njom. Lučka se svrnuo i na činjenicu da je bez obzira na brojne nepravilnosti, kažnjen samo jedan operater.

“Tu se može raditi čak i o diskriminaciji, jer ako se pokaže tačnom tvrdnja da ni ostali provajderi nemaju dozvolu, a da je samo jedan provajder kažnjen, to je drugačije postupanje prema drugom subjektu prava, a to je slučaj direktne diskriminacije”, kaže Lučka.

Komunikolog Mladen Bubonjić za Media.ba kaže da je internet postao neotuđivi dio ljudskih prava, ako ne formalno u svim ustavima svijeta, onda bar praktično u većini demokratskih zemalja, tako da bi uskraćivanjem pristupa internetu građani definitivno bili oštećeni za pristup informacijama od značaja, ali i slobodu izražavanja.

“Pristup internetu je ključ pluralizma u 21. vijeku. Današnji slobodan, demokratski svijet se ne bi mogao zamisliti bez interneta, odnosno slobodne razmjene ideja, stavova, mišljenja, informacija putem interneta. Ustav garantuje slobodu misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izražavanja mišljenja. Uzevši u obzir da građani svoje misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javno izražavanje mišljenja danas najčešće ostvaruju putem interneta, njegovim ukidanjem direktno bi se ograničilo pravo građana na slobodno izražavanje misli i uvjerenja”.

Dodaje i da bez obzira na pravni aspekt, odnosno zakonsku osnovu eventualnog ograničavanja interneta, takav potez definitivno ne bi bio legitiman iz aspekta ljudskih prava.

“Pristup informacijama je jedno od temeljnih ljudskih prava modernog društva. Bez slobodnog pristupa informacijama ne bi bilo ni slobode. Kako je internet postao neizostavni dio u procesu pružanja i primanja informacija, odnosno esencija slobodnog pristupa informacijama, njegovim ukidanjem ukinula bi se i sloboda”, rekao je Bubonjić.

Oni koji se bave zaštitom ljudskih prava u BiH, kažu da nisu upoznati sa postojećim problemom. Iz institucije Ombudsmena BiH dobili smo kratak odgovor u kojem je navedeno da nemaju registrovana obraćanja građana s pritužbama po pitanju blokiranja distribucije interneta građanima u Bosni i Hercegovini.

“Podsjećamo, Institucija djeluje po prijemu žalbe ili ex officio, a Ombudsmeni svoje odluke donose nakon provedenog postupka utvrđenja svih činjenica i okolnosti vezanih za konkretno pitanje povrede ljudskih prava, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima”, stoji u odgovoru, uz preporuku i da se obratimo Instituciji Ombudsmena za zaštitu potrošača.

Na pitanja da li njihova odluka može da naruši ljudska prava građana u BiH, iz RAK odgovaraju da “Povelje Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija ne štite nezakonitost”.

“Osim što je operator telekomunikacija, Internet servis provajder (ISP) je ujedno i trgovac i dužan je da prodaje ispravnu uslugu, kako u pogledu kvaliteta, tako i u pogledu pravne ispravnosti, na način propisan zakonskom regulativom o trgovini i zaštiti potrošača”, naveli su u RAK-u.

Građani nisu upoznati s problemom, a mediji nisu istraživali

Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da je u cijelom slučaju jedan od ključnih problema što javnost nije bila adekvatno informisana.

“Mediji su, ili površno obrađivali ovaj problem, ili su, što je možda i gore, zastupali jednu od strana u sukobu emitera. Na taj način, građani nisu stekli adekvatan i pravovremen uvid u ono što bi ih moglo zadesiti - ukidanje interneta. Ali, to je samo dio sveopšte informacijske, demokratske i političke nezrelosti i nepismenosti. Ljudi obično reaguju kada im uskrate prava, a tada je već kasno”, navodi Bubonjić.

O ovom pitanju pisao je mali broj medija, iako je nekoliko dana trajao rat saopštenjima i optužbama, a još manje je bilo istraživanja o neregularnostima i nezakonitim instalacijama. 

Regulatorna agencija za komunikacije je 21. juna izdala saopštenje u kojem navodi da je izrekla kaznu kompaniji TRION TEL. RAK je saopštenje objavio na svojoj internet stranici,  a koje je preuzelo nekolicina domaćih web portala. Ono što je zanimljivo, pomenuta informacija je na većini tih portala objavljena istog dana, u integralnom obliku u vidu saopštenja, to jeste bez daljeg istraživanja ili traženja stava druge strane. Tradicionalni mediji nisu se bavili ovom temom, iako su tu inicijalnu informaciju prenijeli neki od najčitanijih portala u BiH (Klix, Avaz, Nezavisne, Slobodna Bosna, Mondo).

Dan kasnije, dakle, 22.juna izašlo je saopštenje kompanije TRION TEL, pod naslovom “RAK pokušava da izbaci TRION TEL sa tržišta na inicijativu MTEL-a”. Ta informacija isti dan je objavljena samo na sajtu Televizije N1, a u narednim danima je objavljena na još nekoliko web portala, takođe u integralnom obliku, u vidu saopštenja, kao i tekst opremljen fotografijama dopisa iz Gradske uprave u Banjaluci koje je TRION TEL poslao medijima.

S druge strane, odgovor RAK-a na saopšenje TRION TEL-a, ko je objavljen 23. jula objavio je još manji broj medija. Kompletniju informaciju o pozadini sukoba možemo pronaći tek 24. juna i to u programu televizije N1, što je objavljeno i na njihovom sajtu, a ovom temom se bavio i sajt banjaluka.com.

U prilogu novinarke N1 Anđelke Marković “Kakve posljedice može izazvati zabrana rada Trion Telu”, tražen je stav i zastupljene su sve strane koje su se pojavile u ovom problemu. Novinarka je napravila anketu među građanima u Banjaluci u kojoj se problematizuje pitanje konkurencije. Uz već pomenutu anketu, kao sagovornik se pojavljuje i Marko Šarić, pravnik u TRION TEL-u, dok su stavovi kompanije MTEL, Regulatorne agencije i Gradske uprave u Banjaluci prikazani u vidu grafika i skeniranih odgovora, koji su stigli na adresu te medijske kuće. Od eskalacije problema, ovo je jedini medijski sadržaj koji se na relavantan način posvetio pomenutoj temi.

S druge strane, portal banjaluka.com, u tekstu Hoće li Banjaluka ostati bez interneta i kablovske televizije na tri mjeseca? (nepoznat autor) objavio je samo dijelove saopštenja/odgovora Regulatorne agencije kao i TRION TEL-a.

Bez obzira na dalje medijske aktivnosti, kao i nekoliko saopštenja koja su u narednih dva mjeseca izlazila, mediji nisu dalje pratili ovaj događaj. Informaciju o odgodi izvršenja kazne objavljena je samo na sajtu kompanije TRION TEL, kao i na web portalu BUKA.

Iako je tu odluku donijelo Vijeće RAK-a, na stranici pomenute institucije ne postoji pomenuto saopštenje. Isto tako, na stranici RAK-a nije objavljena informacija ni da je Vijeće RAK-a poništilo rješenje o kazni ovoj kompaniji.

Za ovu informaciju, javnost je saznala opet putem korporativnog saopštenja objavljenog na web stranici TRION TEL-a, a kada je riječ o medijima, informaciju je prenio samo portal Televizije N1.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.