Jedan od projekata Centralne banke koji je trebao da poveća transparentnost rada institucije počeo je 2014. godine. Da li su ugovori sa 11 medija sklopljeni na transparentan način?

foto: zurnal.info

Centralna banka BiH, kao i druge državne institucije, izvještaje o poslovanju, ali i o stanju u privredi i ekonomiji, morala bi podnositi Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu BiH. Međutim, državni revizori nemaju mogućnost revizije u toj državnoj instituciji. Zakon o Centralnoj banci poglavlje 9, član 63 kaže: "Reviziju računa i evidencije Centralne banke vrše vanjski revizori koje imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a po preporuci Upravnog vijeća".

Tako uz formalni blagoslov Predsjedništva BiH Upravno vijeće Centralne banke samostalno odabire privatnu revizorsku kuću koja će obaviti reviziju. 

"Bilo bi dobro da kada se provodi ta eksterna revizija od strane privatnih revizorskih kuća da onda i taj izbor revizorske kuće bude transparentan i da svi ti nalazi budu objavljeni i dostupni", za Žurnal kaže Ivana Korajlić iz Transparency International BiH.

Jedan od projekata Centralne banke koji je trebao da poveća transparentnost rada institucije je onaj koji je počeo 2014. godine. Cilj je bila medijska prezentacija različitih informacija o CBBiH i njenim aktivnostima. Sklopljeni su ugovori sa 11 medija i izdvojeno je 166.834,95 maraka. Financijske izvještaje za 2014. i 2015. godinu za Centralnu banku radila je privatna revizorska kuća Deloitte d.o.o Sarajevo, koja je zapravo dio kompanije Deloitte Central Europe Holdings Limited, a čiji je vlasnik off-shore kompanija na Kipru. Tako je Centralna banka BiH surađivala sa kompanijom koja svoje korijene vuče iz "off-shora". U izvještajima koje je ova kompanija radila za Centralnu banku BiH projekat promocije se ne spominje.

"Od početka 2014. godine građani su pokazali neupućenost u poslovanje, osnovne zadatke i ciljeve Centralne banke Bosne i Hercegovine za što je postojala opasnost da se stvori kriva slika u javnosti, a što može imati ozbiljan negativan uticaj na reputaciju ove institucije. Kao što je poznato, reputacioni rizik je jedan od najvećih oblika rizika po centralne banke i može ozbiljno uzdrmati ključne aktivnosti institucije", navode iz Centralne Banke BiH.

Na koji način eventualna neupućenost građana u poslovanje Banke može ugroziti njenu reputaciju, i na koji način to može uzdrmati njene aktivnosti, iz Centralne Banke nisu odgovorili za Žurnal.

Inače, zadatak i pristup sredstvima za promociju Centralne Banke potpisom na ugovor dobili su: magazin BH Dani, Dnevni avaz, Euroblic, Glas Srpske, portal Klix, Nezavisne novine, Oslobođenje, Novinska agencija Patria, Press RS, Slobodna Bosna i magazin Start. Objavljeno je 155 tekstova i devet specijalnih priloga u kojima su obrađene osnovne funkcije i zadaci CBBiH. 

"Plaćanje promotivnih tekstova u medijima je praksa karakteristična za privatne firme usmjerene ka profitu, ali ona nije primjerena državnim i javnim institucijama kakva je naprimjer Centralna banka", za Žurnal kaže doktor žurnalističkih nauka Enes Osmančević.  

Na osnovu kojih kriterija su odabrani mediji? Iz Centralne Banke navode da su odabiru medija prethodile aktivnosti na istraživanju tržišta te provedeni odgovarajući postupci. Ne navode ko je i kakva istraživanja radio niti kakvi su konkretni postupci provedeni.

"CBBiH je dobila specifične ponude od svakog od ovih medija koji svaki za sebe imaju isprofilisano čitateljstvo, specifičnu regionalnu pokrivenost, dizajn, tiraž, način objavljivanja, specijalno kreirane objave za CBBiH", navode iz Centralne Banke BiH.

"Bilo bi svakako zanimljivo vidjeti tačno kojim postupcima su odabrani mediji, to je prva stvar. To mogu biti i pregovarački i konkurentski, što je opet manje transparentno nego neka vrsta otvorenog postupka. Svrha može biti upitna. Ako hoćete da povećate transparentnost i komunikaciju, to se može raditi i na druge načine i približiti građanima rad institucije tako što će sve informacije o aktivnostima, o financijskom poslovanju, biti dostupne svima koje to zanima, a ne da se to radi na osnovu nekakve plaćene kampanje", kaže Ivana Korajlić iz Transparency International BiH.

Sadržaje koji su objavljivani odobravao je Uređivački kolegij CBBiH a pripremali su ih službenici CBBiH dok su novinari u navedenim medijima samo prilagođavali formu i način objave.   

"Problematična je visina i način korištenja javnog novca, sama selekcija medija, kao i to da li su tekstovi u medijima označeni kao reklamni ili ne. Razdvajanje reklamnih od informativnih sadržaja jedno je od ključnih profesionalnih pravila novinarstva", za Žurnal kaže doktor žurnalističkih nauka Enes Osmančević.

Kao jedini pokazatelj uspješnosti ovog projekta promocije iz Centralne Banke BiH navode povećane posjete instituciji.

"Efekti projekta vidljivi su u povećanom broju zahtjeva za posjetom Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, posebno djece – osnovaca i srednjoškolaca iz svih dijelova BiH, te studenata različitih fakulteta, ne samo ekonomskih, već i pravnih i drugih fakulteta, također iz svih dijelova BiH. Mladi posebno iskazuju želju za predavanjima o CBBiH koja se najčešće organizuju u okviru tih posjeta. Osim kampanjama, ovo je jedan od načina na koji CBBiH provodi finansijsku edukaciju, što je jedna od njenih obaveza, ali i pruža podršku obrazovanju mladih", navode iz Centralne Banke BiH.

Osim projekata za promociju, Centralna banka BiH provodi i postupke za nabavku usluga pretplate za službena glasila i publikacije.

Tekst prenosimo uz dozvolu i u saradnji sa Online magazinom Žurnal.