Kako bi smanjile uticaj dezinformacija, organizacije civilnog društva širom regije rade na jačanju medijske pismenosti među starima i mladima.

Gdje god živjeli na Zapadnom Balkanu, izloženi ste velikim količinama dezinformacija koje mogu oblikovati vaš stav prema zdravlju, politici ili javnoj sigurnosti.

Kao i drugdje, tokom pandemije COVID-a 19 građani su se svakodnevno suočavali s dezinformacijama. U jednom slučaju, informacije zasnovane na fotografiji leševa za koju se lažno tvrdilo da je snimljena u italijanskoj bolnici izazvale su zabrinutost kod Dijane Tiganj, 27-godišnje nastavnice srednje škole iz Crne Gore. Kasnije je utvrđeno da fotografija nije snimljena u bolnici niti tokom pandemije COVID-a 19. Bez obzira na to, Dijana je isprva povjerovala da je informacija istinita.

„U mom slučaju je ta informacija izazvala paniku koja je bila ograničavajuća tokom pandemije COVID-a 19. Odmah sam smanjila sve društvene kontakte, manično sam sve prskala alkoholom, a posebno sam bila zabrinuta za najstarije ukućane. Nisam izlazila ako nije bilo apsolutno neophodno“, kaže Dijana.

Prije nekoliko godina u susjednoj Srbiji, 27-godišnja omladinska radnica Gordana Adamov posumnjala je u porijeklo fotografije koja povezuje uginuće ptica sa 5G mrežom u Srbiji. Gordana je tada prvi put koristila obrnuto pretraživanje slika da pronađe originalni izvor fotografije.

„Mislim da sam tada prvi put osjetila potrebu da pronađem originalni izvor i upozorim ljude koji su dijelili lažne vijesti u grupama da su to dezinformacije.“

Lažno i netačno izvještavanje je posebno opasno ako dodatno podstiče mržnju i razdor, posebno u etnički podijeljenim zajednicama. Na Kosovu su građani nedavno bili izloženi intenzivnim kampanjama dezinformacija oko rastućih tenzija na sjeveru zemlje.

Kada su u novembru prošle godine pojedini kosovski mediji objavili da je zapaljen automobil srpskih registarskih oznaka, naveli su da je uhapšeni bivši državljanin Kosova. Kasnije se ispostavilo da su te informacije netačne kada je kosovska policija potvrdila da su vlasnik automobila i osumnjičenik susjedi. Obojica su bili državljani Kosova albanske nacionalnosti i najvjerovatniji motiv su bile lične razmirice. Da motiv nema nikakve veze sa nacionalnošću Leonita Morina (24) iz Prištine, asistentkinja na projektu u jednoj konsultantskoj kući, saznala je dobijajući informacije iz različitih izvora.

„Shvatila sam da je riječ o dezinformacijama jer su nas neki drugi mediji i profesionalci upozoravali da se dezinformacije i lažne vijesti u vezi sa situacijom na sjeveru Kosova brzo šire.“

Odgovor OCD - borba protiv dezinformacija putem obrazovanja, istraživanja, umjetnosti i igara

Bez promocije medijske i digitalne pismenosti, borba protiv dezinformacija je nepotpuna, smatraju stručnjaci portala za provjeru činjenica Hibrid.info s Kosova. S ciljem podizanja nivoa kritičkog i analitičkog razmišljanja građana, kreirali su Checkos, online alat za učenje zasnovan na više vrsta digitalnih kvizova.

Ideja je jednostavna – korisnici Checkosa se upućuju da pročitaju članke koji sadrže problematičan sadržaj, a zatim polažu kviz sastavljen od pitanja o relevantnosti činjenica, pouzdanosti izvora i strukturi članaka koje su pročitali. Nakon popunjavanja upitnika, sistem automatski generiše rezultate kviza i ukazuje na nivo medijske pismenosti korisnika.

Aplikacija trenutno nije u funkciji zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali na portalu Hibrid.info se nadaju da će je uskoro vratiti u život u naprednijoj verziji. Dok se to ne dogodi, nastavljaju objavljivati članke o provjeravanju činjenica i medijskoj pismenosti, kao i istraživačke izvještaje o dezinformacijama.

„Ako je publika educirana za pristup informacijama na koje nailazi u digitalnom prostoru, efekat dezinformativnog sadržaja će biti mnogo manji“, ističu stručnjaci portala Hibrid.info.

Druga organizacija s Kosova pronašla je zanimljiv način, koristeći ilustraciju kao oblik umjetničkog izražavanja, da se pozabavi problemom dezinformacija i drugim izazovima s kojima se moderno novinarstvo suočava, kao što je nedostatak nezavisnosti. U okviru regionalnog projekta Snažni (Resilience) koji se implementira u šest zemalja Zapadnog Balkana u Turskoj, organizacija Kosovo 2.0 je kreirala seriju ironičnih crtanih ilustracija koje propituju otpornost građana na mnoge problematične aspekte današnjih medija.

Fotografija: Jedan od pobjedničkih postera na kojem piše: Uzmite si vremena da provjerite činjenice i potražite izvore informacija. NEMOJTE SLIJEPO PRIHVATATI SVE ŠTO VAM NUDE. Vi ste odgovorni za informacije koje konzumirate.

AMI je pokrenuo i Blog za studente i medijsku pismenost na kojem se objavljuju tekstovi o raznim medijskim temama koje su napisali albanski studenti. Neke objave na blogu analiziraju problematično medijsko izvještavanje i važnost medijske pismenosti među mladima, dok drugi odražavaju prilično lične perspektive o iskustvima studenata s različitim medijskim trendovima. Blog pokriva teme o medijskim narativima o COVID-u 19, nepovjerenju u nauku, praktičnim savjetima za prepoznavanje dezinformacija i još mnogo toga.

U Srbiji je Novosadska novinarska škola (NNŠ) odlučila da se bori protiv dezinformacija kreiranjem igre na otvorenom za Novosađane. Na popularnoj lokaciji u gradu su postavili instalaciju dimenzija 10x10 metara u obliku labirinta kako bi privukli građane da uđu u njega i testiraju svoje znanje o dezinformacijama.

Na vanjskim zidovima instalacije, ilustrovanim radovima umjetnice Oli Popins, duhovito su prikazane komunikacijske zamke kao što su apofenija, pseudonauka ili deepfake, dok su posjetitelji testirali svoje znanje unutar labirinta. Igra se bazirala na šest raskrsnica – šest različitih zadataka, gdje tačan odgovor vodi do sljedećeg zadatka, a pogrešan u ćorsokak. Dok je bio postavljen, u labirint je ulazilo otprilike 50 ljudi dnevno, uključujući i djecu koja su ga doživljavala kao izvor zabave.

„Većina posetilaca je imala pozitivne komentare o inovativnom pristupu i dizajnu koji je ciljao različite tehnike medijske manipulacije kroz humoristične stripove. Međutim, neki ljudi su oštećivali instalaciju pa smo često morali da popravljamo njene delove”, kaže Marina Grnja iz Novosadske novinarske škole.

Ideja instalacije je bila da se inovativnim i interaktivnim pristupom različite teme medijske manipulacije i dezinformacija približe različitim publikama i pošalje poruka da „samo istinite i tačne informacije vode do izlaska iz labirinta“, ističe Grnja.

„Građani su bili toliko zainteresovani za ovaj program da je premašio sva naša očekivanja“, kaže Dina Bajramspahić iz IMCG-a. Radionica obrađuje mnoge važne, ali vrlo često zanemarene teme u crnogorskom javnom diskursu: medijski standardi, lažne vijesti i dezinformacije, aplikacije i algoritmi, društvene mreže i njihovi izazovi.

Ukupno 40 trenera je održalo radionice na kojima je učestvovalo više od 600 građana, što je veliki broj za ovu vrstu aktivnosti u Crnoj Gori, objašnjava Bajramspahić. Ona vjeruje da će taj broj biti i veći jer projekat ima potencijal za samoodrživost.

„U ovom trenutku već imamo grupu ljudi koji su u mogućnosti da implementiraju program van okvira projekta. To je nešto što mi ohrabrujemo i oni to rade.“

U Bosni i Hercegovini, Mediacentar Sarajevo je pratio kako se različite vrste štetnih narativa o političarkama, uključujući dezinformacije, šire u medijima i na društvenim mrežama tokom predizborne kampanje 2022. Monitoring je bio fokusiran na način na koji se rod i rodne uloge koriste u predizbornim kampanjama i kako štetni narativi koji ciljaju na kandidatkinje mogu uticati na izborni proces.

Opasnost ovakvih narativa nije samo u pukom dezinformisanju i manipulaciji biračima te skretanju pažnje s ozbiljnih političkih pitanja, već i u normalizaciji verbalnog nasilja nad ženama u javnom prostoru, objašnjavaju stručnjaci Mediacentra.

„To ima nesagledive, dugoročne posljedice po položaj žena u društvu i predstavlja korak unazad u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja“, kaže Maida Muminović iz Mediacentra Sarajevo.

Uskoro će biti objavljen opsežan analitički izvještaj o štetnim narativima zasnovan na višemjesečnom istraživanju. U međuvremenu, Mediacentar Sarajevo na svojim društvenim mrežama kroz infografike predstavlja glavne rezultate istraživanja. 

U Sjevernoj Makedoniji, Makedonski institut za medije (MIM) pridružio se brojnim organizacijama širom Evrope koje su postavile izložbu The Glass Room: Misinformation Edition (Staklena soba: izdanje o netačnim informacijama). Zajedno s Delegacijom Evropske unije, MIM je organizovao izložbu koju je prvobitno razvila i pokrenula međunarodna nevladina organizacija Tactical Tech sa sjedištem u Berlinu. Unutar ove postavke nalazi se i Data Detox Kit, koji opisuje konkretne korake kako koristiti tehnologiju na pametan i odgovoran način.

„Pored izložbe, organizujemo i nekoliko interaktivnih radionica za odrasle i mlade koje obuhvataju teme vezane uz Data Detox Kit“, kaže Ivona Vasilova iz MIM-a.

Izložba The Glass Room istražuje različite vrste netačnih informacija i uči posjetioce kako prepoznati problematičan sadržaj. Dizajnirana je kao instalacija koja samostalno uči, koja se sastoji od niza postera, interaktivnih aplikacija i animacija, a može se smjestiti u javne ili privatne prostore ili posjećivati putem interneta. Izdanje o netačnim informacijama je prevedeno na 27 različitih jezika, navedeno je na zvaničnoj web stranici The Glass Room.

Od otvaranja 2020. godine, izložbu The Glass Room: Misinformation Edition je posjetilo više od 30.000 gostiju širom Evrope i još stotine hiljada više na internetu. U Sjevernoj Makedoniji, izložbu u Evropskoj kući u Skoplju su posjetile stotine ljudi. Sljedeće lokacije za izložbu su sjevernomakedonski gradovi Kriva Palanka i Strumica.

Finansirala Evropska unija

Regionalni program „SNAŽNI: Aktivnost civilnog društva u osnaživanju slobode medija i borbi protiv dezinformacija i mrzilačke propagande na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ uz finansijsku podršku Evropske unije implementiraju partnerske organizacije: SEENPM, Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Kosovo 2.0, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni inštitut Ljubljana i Bianet.

Ovaj članak je produciran uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključivo odgovornost SEENPM-a i ne odražava nužno stavove Evropske unije.