Uprkos izmjenama Izbornog zakona portali bez impressuma su ''izvještavali'' o kampanji

foto: Pixabay / Ilustracija

I tokom ovih lokalnih izbora, uprkos izmjenama Izbornog zakona, aktivni su bili anonimni portali. Izmjene Izbornog zakona koje je ove godine nametnuo Christian Schmidt nalažu da online mediji koji namjeravaju izvještavati o izbornoj kampanji moraju osigurati javne i transparentne informacije o svom vlasništvu, te se moraju pridržavati principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.

Pod anonimnim portalima podrazumijevaju se svi portali koji nemaju impressum, tako da ne znamo ništa o vlasniku/vlasnicima, uredništvu i članovima redakcije. Ili imamo nepotpune podatke.

Registracija i održavanje portala u BiH sa nacionalnom domenom (.ba) je prilično jednostavna. Za registraciju i administraciju zadužen je Univerzitetski tele-informatički centar UTIC. Korištenje domena je regulisano Pravilnikom o općim uvjetima za registraciju i korištenje naziva domena ispod bosanskohercegovačkog internetskog domena.ba. Pravilnik sadrži 35 članova. Član 3. koji se naziva Poddomeni objašnjava šta svaka od poddomena znači. Npr. edu.ba je predviđen za registraciju institucija koje se bave obrazovanjem, gov.ba za registraciju organa svih nivoa vlasti Bosne i Hercegovine i državnih agencija, d.org.ba – za registraciju organizacija i udruženja građana, kulturnih ustanova, muzeja, pozorišta i drugih neprofitnih pravnih lica.

Članom 4. je regulisan naziv domene pri čemu se navodi da u sebi ne smije sadržavati bilo kakvu vrstu netrpeljivosti ili govor mržnje. Prema članu 6. mogu se registrovati  pravna lica, punoljetna fizička lica i međunarodne organizacije koje djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Prema podacima iz cjenovnika, kreiranje i aktivacija domene koštaju svega 50 konvertibilnih maraka (KM), a godišnje održavanje je 30 KM.

Ukoliko neko želi drugačiju domenu, na primjer .org, .net ili .com, postoji više firmi koje se bave internet uslugama. Prema podacima sa web stranice Leftora, koji se predstavlja kao lider koji je na usluzi od 1998. godine, domena .ba košta 70,20 KM, dok su domene org, net i com po 23,40 KM.

Sve ovo pokazuje da su i registracija i održavanje portala vrlo jednostavni i jeftini, pa stoga ne čudi ogroman broj portala i stalno pojavljivanje novih.

Prema rezultatima istraživanja iz 2021., čiji su autori Enes Osmančević, Mirza Mehmedović, Adis Šušnjar i Lejla Ilić Osmančević, a izdavač Centar za promociju civilnog društva (CPCD), u BiH postoji najmanje 615 informativnih portala, uz napomenu da taj broj nije konačan. Ovdje svakako treba imati u vidu i da su od istraživanja prošle tri godine i da je vrlo moguće da je ta brojka dodatno narasla. Istraživanje je pokazalo da najveći broj portala u BiH nema impressum, odnosno 270 portala ili 44 posto. Djelimični impressum ima 178 portala ili 29 posto, a potpuni impressum je registrovan kod 167 portala (27 posto).

Iako anonimni portali ozbiljno ugrožavaju medijsku scenu u BiH i štetno utiču i na javnost i na javno mnijenje, oni nažalost nisu jedini problem. Postoje brojni nalozi na društvenim mrežama, naročito na X-u preko kojih se tokom izbora otvoreno agituje za određene stranke ili kandidate, a većina sadržaja je usmjerena na difamaciju kandidata koji se smatraju vodećim protukandidatima onih koje na ovim nalozima podržavaju.

Također, dio medija kod kojih je impressum potpun itekako zagovaraju pojedine političke opcije ili preferiraju određene kandidate, što je vrlo jednostavno utvrditi pregledom sadržaja, stilom pisanja, selektivnim predstavljanjem događaja.

To svakako govori o različitim vrstama sprega između političara, vlasnika medija kao i finansiranja medija, jer za ogroman dio medija ne znamo kako se finansiraju, iz kojih izvora dobivaju novac ili znamo samo neke osnovne podatke.

U BiH također još ne postoji Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva, kao ni Zakon o finansiranju medija.

Transparentnost medijskog vlasništva u BiH je samo djelimično regulisana kroz proces registracije poslovnih subjekata i organizacija koje su u vlasništvu medija i kroz registar korisnika koji imaju dozvolu za audio-vizuelno emitovanje Regulatorne agencije za komunikacije u BiH. Međutim, RAK-ov registar ne sadrži podatke o direktnim i povezanim vlasnicima medija, tako da ovo ostavlja prostor za brojne manipulacije i nagađanja.

Kako djeluju anonimni portali?

Anonimni portali se uglavnom bave temama za koje se zna da će izazvati veću pažnju javnosti, poput vijesti koje se tiču vakcina, događaja iz rata, vijesti iz crne hronike koje se danima razvlače po online prostoru dok publika ne dobije na uvid svaki detalj, kao i vijesti o određenim stranačkim odlukama, izjavama političara oko koje je javnost podijeljena.

U vrijeme predizborne kampanje aktiviraju se brojni postojeći anonimni portali, a pojavljuju se i novi. Sadržaje vješto plasiraju na društvene mreže, gdje imaju najbrojniju publiku, a naslovi su često svjesno tendenciozni, sadrže govor mržnje ili nešto za šta znaju da će izazvati brzu reakciju kod publike, od kojih većina neće otići dalje od naslova.

Često se u raspravama na društvenim mrežama ko stoji iza kojeg portala plasiraju i teze o umiješanosti različitih službi koje djeluju uz pomoć različitih portala svjesno huškajući i šireći govor mržnje. Pritom se pretvarajući da rade u korist partije koju portal navodno propagira, a zapravo rade protiv njih, a govorom mržnje koji plasiraju sa takvih stranica zapravo uništavaju tu partiju a ne njene protivnike.

Od ogromnog broja anonimnih portala, čiji broj očito nikada nećemo saznati, izdvojiću nekoliko njih kao primjer kako su izgledale predizborne aktivnosti.

Portal Prijedor 24 sata, koji u svom logu sadrži i da je nezavisan, nema nikakav impressum. Ukoliko ste kliknuli na ovaj portal tokom izborne kampanje ukazali su vam se predizborni plakati SNSD-ovih kandidata, kao i brojne vijesti o aktivnostima ove partije u vrijeme kampanje. Također, tu su sva obraćanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, s kim se sastao, koje aktivnosti je imao, sve manifestacije koje podržava SNSD.

Portal Press također ne sadrži nikakve podatke u impressumu. Iz sadržaja koji se tiču bosanskohercegovačke političke scene vrlo jasno se vidi da favorizuju stranke Trojke, čije izjave puno više prenose i čije postupke često (otvoreno) odobravaju bez neke dodatne analize.

Tu je i ABC portal koji otvoreno podržava politiku HDZ BiH i poteze visokog predstavnika Christiana Schmidta, a kao najveće političke protivnike vide Demokratsku frontu na čelu sa Željkom Komšićem kojeg nazivaju nelegitimnim članom Predsjedništva BiH. Nedavno je ovaj portal nazvao Komšića političkom huljom, manipulatorom i razbijačem BiH, a Slavena Kovačevića političkim monstrumom.

Na ovom portalu se svako malo provlače teze o bošnjačkom unitarizmu, kojeg se nekada naziva i sarajevskim unitarizmom, a političare iz stranaka koje su u opoziciji i čiji su glasači većinom Bošnjaci nazivaju unitaristima.

Tokom ovih izbora se pojavio i novi anoimni portal Pijemont, koji otvoreno podržava kandidatkinju Jelenu Trivić i čiji su sadržaji isključivo bili posvećeni predizbornoj kampanji u RS.

Ukratko, stanje sa anonimnim portalima tokom ovih lokalnih izbora se može sažeti na sljedeći način: Portali koji djeluju na području Federacije BiH u kojima su Bošnjaci većina su bili usmjereni na podršku aktuelnoj Trojki (SDP, NiP, Naša stranka) ili podržavaju stranke koje su u opoziciji (SDA, DF i SBiH). Cilj i jednih i drugih je prikazati članove stranaka jedne od ove dvije skupine (u ovisnosti koga podržavaju) kao izrazito pozitivne i progresivne. Protivnički tabor se časti različitim pogrdnim nazivima, a izgleda da je najpopularnija riječ ovogodišnje kampanje na svim stranama bila izdajnici.

Anonimni portali u RS-u su bili posvećeni podršci ili Dodikovom SNSD-u ili PDP-u, pri čemu se koriste sve moguće informacije, poluinformacije i insinuacije da se protivnička strana obezvrijedi, dok su portali koji djeluju na područjima Federacije BiH u kojima su Hrvati većina, uglavnom usmjereni na difamaciju opozicionih stranaka, naročito Demokratske fronte koje optužuju za svašta, nazivaju ih pogrdnim imenima što često prelazi u otvoreni govor mržnje.

Predizborna kampanja svakako podrazumijeva sučeljavanje kandidata iz različitih političkih stranaka, ali ne na način da se to vodi preko anonimnih portala. Dio političara koji su se kandidovali na izborima odbilo je da izađe na debate sa protukandidatima na koje ih pozivaju mainstream mediji, što je svakako tema za poseban tekst.

___