Kako je izgledalo novinarstvo prije Interneta? Prema Jon Henleyju, uredniku u Guardianu, sve se može sumirati u par tačaka: Mediji su „raznosili“ istinu i odlučivali šta je vijest. Novinski članak bio je skoro završna riječ a vijesti su putovale samo u jednom pravcu, od medija do publike.

 

Internet je promijenio pravila igre, tvrdi Henley. Mediji više nemaju monopol istine. Ako imaš smartphone, jednostavno se možeš uključiti u bilo koji medij. Zapravo, postaješ medij. Vijesti danas putuju u svim pravcima a novinski članci su samo početak jednog procesa a ne njegov kraj. Čitaoci su uvijek znali više od novinara no danas to mogu i ponosno reći, kaže Henley. Oni provjeravaju činjenice, doprinose sadržaju, distribuiraju ga.

 

 

Ne napuštamo tradicionalne vrijednosti novinarstva, od objektivnosti do balansa, zaključio je Henley, ali u digitalnom dobu otvoreno novinarstvo je efektivnije, korisnije i na kraju suštinskije jer u njemu učestvuju brojni ljudi - nekad poznatiji kao publika.

 

 

Na drugoj strani razgovora o otvorenom novinarstvu u organizaciji kancelarije OSCE predstavnika za slobodu medija protekle sedmice u Beču, bio je Aidan White, takođe nekadašnji urednik u Guardianu, dugogodišnji generalni sekretar Međunarodne federacije novinara i danas Direktor „Ethical Journalism Network“ iz Londona. On generalno smatra da treba podržavati povjerenje u građansko novinarstvo bazirano na društvenim mrežama jer je, na neki način, ograničilo aroganciju i elitizam starih medija ali je ukazao na nekoliko zabrinjavajućih efekata. Činjenica da svako može biti novinar i urednik podriva načela ove profesija  koja su vrlo stroga. Tekst je novinarski upravo zato što poštuje osnovne etičke postulate profesije te vrijednosti na kojima počiva: provjerenost podataka, višestrukost izvora, balans, objektivnost. White smatra da su loše posljedice novih medija vidljive u gotovo nestajanju nezavisnih medija, nedostatku istraživačkih priča i nepostojanju elementarne kontrole sadržaja. Novinarske istraživačke priče sada počivaju samo na dobroj volji. Sve ovo, po njemu, vodi još i prema porastu uticaja različitih spin doktora te korupciji unutar medija i među novinarima.

 

 

Negdje na sredini ovih razmišljanja udjenuo se ruski novinar Al Gurnov, koji je počeo sljedećim pitanjem: ako je ovo danas otvoreno novinarstvo, da li to znači da se on godinama ranije bavio zatvorenim? Gurnov smatra da je Internet novost u novinarstvu na isti način kao štoje to nekad bio telegraf ili telefon: samo sredstvo razmjene podataka - doduše vrlo brzo i sa tendencijom velike anonimnosti izvora. 

 

 

Gdje smo mi u ovim promjenama građanskog novinarstva, rasta uticaja društvenih mreža i uopšte novih i otvorenih medija? Gledano na primjeru uticaja društvenih mreža na tradicionalne medije tokom sarajevskih protesta vidljivo je da, i pored porasta broja korisnika Interneta i profila na društvenim mrežama, informacije iz tradicionalnih medija, kod nas, još uvijek određuju javno mišljenje. Socijalne mreže postaju dobar filter tačnosti sadržaja javnih medija ali ne mogu nositi ulogu glavnog informatora.

 

Prvi ovakav razgovor u organizaciji sve agilnijeg i javno prisutnijeg ureda OSCE predstavnika za slobodu medija otvorio je nekoliko važnih pitanja i najavio nova okupljanja sa istom temom. Novi mediji, građanin – novinar, uticaj društvenih mreža i koliko nam je svijet, sa njima, bliži, razumljiviji i otvoreniji?