Zbog kalkulacija oko osposobljavanja Ledene dvorane SKC Skenderija, ledeni sportovi u Sarajevu su na čekanju, uprkos brojnim talentima.

Ledena dvorana Sportsko kulturnog centra Skenderija nekada je Sarajevu davala dozu svjetskog ugleda, dovodeći pred publiku brojne domaće i međunarodne sportiste i sportistkinje. Najznačajniji događaj je svakako organizacija olimpijskog takmičenja u umjetničkom klizanju i hokeja na ledu, slavne 1984. godine.

Rat je dvoranu opustošio, a danas je pregrađena u tri dijela. Umjesto leda, ima parket i služi za treninge klubova i takmičenja u nekim drugim sportovima.

Umjetničko i brzo klizanje, te hokej na ledu, u Sarajevu su se ipak održali zahvaljujući entuzijastima, tako da ove sportove treniraju djeca. Sudeći po rezultatima koje postižu, Bosni i Hercegovini bi u skorijoj budućnosti mogli donijeti međunarodnu afirmaciju na ovim poljima. Kada bi imali pristojne uslove za treniranje.

“Prije nego je izgrađena Zetra, treniralo se u Skenderiji i sve do održavanja Olimpijade, problem hokejaša predstavljala je oprema, za koju smo se sami snalazili. Dresove smo pravili od krpa i peškira, ali smo imali gdje igrati. Trenutna situacija je takva da rad hokejaških klubova (danas postoje tri kluba unutar naše lige), kao i ostalih „ledenih sportova“, otežava nepostojanje prostora u kojem bi se moglo trenirati, a to je dvorana kakva je bila ona prijeratna u Skenderiji, jer je period dok imamo leda u dvorani Huan Antonio Samaran (Zetra) prekratak za intenzivno treniranje'', objasnio je problem prijeratni hokejaš Saša Skoko.

45 dana leda godišnje

Jedina postojeća ledena površina u gradu je dvorana „Juan Antonio Samaranch“ (Zetra), koja je otvorena mjesec i po dana u godini. Problem bi mogao biti riješen ukoliko bi se postojeća dvorana u Skenderiji osposobila za rad što bi omogućilo da grad ima led 7-8 mjeseci na godinu.

Direktor SKC Skenderija Suad Džindo izjavio je nedavno u medijima kako bi radovi na rekonstrukciji trebali početi prvog juna ove godine, no to se nije dogodilo. Problem za realizaciju rekonstrukcije, kaže Džindo, predstavljaju finansije.

Očekujemo odgovor Vlade Federacije koja bi novac trebala kreditirati od banaka, a dok se to ne desi ne mogu reći tačan datum kada će radovi na rekonstrukciji započeti. Također, pored toga, moramo obezbijediti i novac za godišnje troškove održavanja leda i korištenja energije, što bi iznosilo oko 800.000 KM,“ kaže Džindo.

Također, drugi problem predstavlja rješavanje pitanja korištenja dvorane devet klubova i škola sporta koji trenutno obavljaju treninge u ovoj dvorani. Kanton je, kako kaže Džindo, obećao iznalaženje alternativnog rješenja za ove sportiste.

“Mi smo javna ustanova i ne možemo raditi kompletno tržišno. Tu Kanton mora da kaže šta je javni interes, te da se obezbijede neki termini za klubove, škole, za početnike. To je politika korištenja dvorane, a shodno toj politici dolaze i troškovi, koje snosi u cjelosti ili djelimično Vlada kantona ili klubovi."

Računica ili sapunica

U predračunu za revitalizaciju postrojenja za pravljenje leda u Ledenoj Dvorani Centra „Skenderija“ te održavanje leda,  stoji kako bi ukupan iznos troškova bio 2.800.000 KM. Ali, ono što je u ovom slučaju sporno jesu neke od stavki koje su unutar predračuna pobrojane, a za šta već postoje sredstva. Radi se o ispitivanju konstruktivnih dijelova Ledene dvorane, cijevi za zaleđivanje, nabavke (i ugradnje) „Chillera“ sa postrojenjem pogona rashladnog medija (pumpe) za pravljenje leda, nabavke mašine za održavanje površine leda, čiji iznos je procijenjen na cca pola miliona KM.

Od direktora Hokejaškog zaveza BiH Harisa Muhića, doznajemo da je IIHF (Internacionalna hokejaška federacija) poslala tim iz Finske da utvrdi stanje i potrebe za stavljanje dvorane u funkciju klizališta.

"Nakon sačinjenog izvještaja zaključeno je da je potrebno kupiti novu rashladnu tehniku, sanirati krov koji prokišnjava i rekonstruisati svlačionice. Cijevi za rashlađivanje su ispitane i u upotrebljivom su stanju. Savez se nakon te posjete u maju prošle godine potrudio da ispuni i obezbijedi i ove potrebne uslove kako bi se klizalište stavilo u funkciju, pa je sa sarajevskom Općinom Centar nabavio rashladnu tehniku. Vlada KS i premijer Mehmedić su uvrstili u svoj budžet 300.000 KM za rekonstrukciju krova i svlačionica," kaže Muhić.

Prema Muhiću, sumnja u sposobnost menadžmenta Skenderije da procjene troškove renoviranja dvorane, je nagnala Hokejaški savez da dovede eksperte, ''kako ne bi bilo nedoumica oko investicije. Savez je obezbijedio opremu za klizalište: najmoderniju fleksi ogradu, mašinu za obradu leda i Chiller / rashladnu tehniku, u  visini od najmanje milon maraka, za koju Skenderija nije imala sredstva.''

Direktor Džindo je rekao kako bi navedena cifra od 2 miliona za rekonstrukciju mogla biti umanjena, ukoliko bi se ispitivanjem postojeće opreme, odnosno Chillera, došlo do zaključka da je ispravan. Međutim, podaci do kojih smo došli ukazuju na to da SKC Skenderija namjerava pod svaku cijenu kupiti novu opremu, iako ona već postoji.

Tako se u predračunu, koji je u februaru 2010. godine napravio KJP Centar Skenderija, a koji se odnosi na program revitalizacije postrojenja za pravljenje leda u Ledenoj Dvorani,  navodi i sljedeće -

“Važna napomena: Izbor refrigeration jedinice (čiler) odgovarajuće snage mora biti obavljen na bazi dobro definisanih zahtjeva iz projektnog zadatka i kasnije razrađenog glavnog projekta. Izbor proizvođača takve mašine – srca postrojenja - takođe mora korespondirati iskustvu korisnika takvih postrojenja u bližoj regiji i dobro razvijenoj mreži servisera za iste.

Veliki bi promašaj bio uzeti nekakvu mašinu čiji proizvođač nije referentan ili neadekvatno zastupljen na ovim područjima i posebno, kako se nekad moglo čuti, nekakvu polovnu mašinu koja bi onda donijela ogromne probleme za održavanje pogonske pouzdanosti.”

Džindo navodi kako je Hokejaški savez BiH „odnekud“ obezbijedio donaciju za pomenutu opremu, navodeći da su današnje donacije takve da niko neće donirati ništa novo. S konstatacijom o polovnim donacijama bi se mogli složiti, ali ne i ukoliko znamo da je Chiller o kojem govorimo kupljen, a ne dobijen od strane Hokejaškog saveza BiH, djelimično i novcem iz budžeta Opštine Centar, sa garancijom od dvije godine.

Šest mjeseci ranije za osposobljavanje dvorane trebalo je 1.000.000 KM

U januaru mjesecu ove godine Ramiz Kadić, pomoćnik gradonačelnika za kulturu, sport i obrazovanje, izjavio je da - "Za realizaciju projekta osposobljavanja Ledene dvorane SKC Skenderija nisu ispunjeni tehnički uslovi. Problem predstavljaju finansijska sredstva za osposobljavanje dvorane u ovu svrhu, a za takvo nešto neophodan je milion maraka, koje Gradsko vijeće, s obzirom na budžet, ne može izdvojiti."

Dakle – za renoviranje Ledene dvorane je početkom ove godine bilo potrebno 1.000.000 KM, da bi se u roku od šest mjeseci – udvostručila?!

''Bilo bi neozbiljno samo privremeno za taj novac početi sa rekonstrukcijom, jer je pitanje da li će biti curenja i poplava kad dođe do otapanja leda, a tako bi imali gubitke ne u visini od  800.000 (održavanje) nego 1.200.000 KM. Milion je minimum minimuma koji bi pokrio troškove popravke krova i elektroinstalacija, koja mora biti nova. Popravka krova koji se svakako mora popraviti, jer i sada prokišnjava, košta najmanje 200.000 – 220.000 KM,“ tvrdi Džindo.

Ali, za popravku krova su sredstva već nađena, što bi značilo da samo za popravku elektroinstalacija treba izdvojiti 1.000.000 KM?! Direktor Džindo, inače dipl.ing. građevine dodaje - “U procjeni nikad neću pogriješiti više od  10 %, jer imam dovoljno iskustva“.

Za kraj treba dodati da potreba za ledom tokom dužeg perioda u Sarajevu, proizilazi i iz potrebe njegovih građana za novim, popularnim sadržajima. Istovremeno, renoviranjem nekadašnje sjajne Ledene dvorane, opravdava se slava Sarajeva kao olimpijskog grada.