Autor predlaže dio mogućih tema u okviru fenomena trgovine ljudima, čak i ako ne postoji povod za priču o konkretnom slučaju.

Mnogi novinari u jugoistočnoj Europi koje trgovina ljudima zanima kao potencijalna tema žale se kako nemaju mogućnosti baviti se pričama o trgovini ljudima iz najmanje jednog od slijedećih razloga, a ponekad iz svih tih razloga istovremeno:

1.  žive u malome mjestu

2.  rade u redakcijama s malim brojem novinara ili su jedini dopisnici za neki medij iz mjesta u kojemu žive

3.  ne znaju što bi mogla biti tema njihove priče o trgovini ljudima ako to nije priča o sumnjivom lokalu u njihovom mjestu u kojem se neke djevojke navodno prostituiraju

Točno je da su novinari koji žive u malim mjestima umnogome zakinuti u odnosu na one iz velikih gradova.

Imaju mnogo manji broj potencijalnih tema i lokalnih izvora za svoje priče.

Gotovo im je nemoguće istraživati neku lokalnu temu a da to odmah ne saznaju i svi koji ih u tom istraživanju žele onemogućiti.

Politički i svaki drugi pritisak na novinare i medije u malom mjestu uglavnom je izravniji, grublji i opasniji nego u velikom gradu, u medijima koji se temama bave općenitije a ne obavezno posve konkretno.

U pravilu lokalni mediji su siromašni.

No čak i mediji koji imaju relativno mnogo novca i dovoljan broj novinara (pa time i novinari imaju više vremena istraživati, te se mogu specijalizirati za pojedina područja) nerijetko imaju problem sa pronalaskom kvalitetnih tema.

To samo pokazuje kako nedostaci manjeg mjesta nisu nepremostiva prepreka za novinara, a prednosti većeg mjesta nisu presudne za dobru priču same po sebi.

Ovo posebno vrijedi od pojave weba/interneta koji se neprekidno razvija i postaje sve značajniji u svim fazama novinarske priče – od pripreme do objave.

Međutim mnogi novinari u jugoistočnoj Europi prečesto propuštaju iskoristiti prednosti koje im pružaju nove tehnologije, ne usavršavaju dovoljno opća znanja i novinarske vještine, te su skloni prihvaćati stereotipe o svom zanimanju opravdavajući se sami pred sobom kako nemaju uvjete za rad – prvenstveno neophodno vrijeme i novac.

U takvoj situaciji poseban su problem teme koje su zanimljive novinarima (i njihovim urednicima – što je često još važnije) a novinari (i, opet, njihovi urednici) o njima zapravo malo znaju.

Tako ili ima malo priča o određenim temama ili ih ima mnogo ali su velikom većinom tragikomično loše, pogrešne, bezvrijedne. Jednom rječju – kontraproduktivne.

Trgovina ljudima jedan je od primjera takvih tema a radionica za novinare lokalnih medija iz Bosne i Hercegovine koju sam vodio u rujnu 2005. godine bila je sjajan je pokazatelj kako i novinari iz malih mjesta, iz redakcija u kojima uglavnom nema više od dva ili tri novinara, mogu pronaći mnoge ideje za priče čak i o tako specifičnoj temi kao što je trgovina ljudima.

Prvi, presudan, korak jest: naučiti novinarski razmišljati.

Drugi, jednako značajan, jest: naučiti koristiti blagodati interneta i svih ostalih vrsta mreža (novinara, stručnjaka, nevladinih organizacija, državnih institucija, laika zainteresiranih za temu i drugih potencijalnh izvora - ideja ili informacija).

Treći, bez kojega također nije moguće ozbiljno krenuti u priču, jest: naučiti što je uopće (a što nije) ono o čemu želimo istraživati.

U ovom konkretnom slučaju to je trgovina ljudima ali pravilo je primjenjivo na bilo koju temu.

Dvadesetak novinara, uglavnom iz malih lokalnih redakcija iz BiH, na početku radionice pitao sam o kojim su temama u okviru trgovine ljudima pravili priče ili bi ih željeli istraživati.

Gotovo svi spomenuli su priče o vlasnicima lokala u kojima strankinje (uglavnom Ukrajinke, Moldavke, Rumunjke) rade kao konobarice a ilegalno se prostituiraju.

Pri tome mnogi su pokazali nepoznavanje bilo kakvih razlika između prostitucije i trgovine ljudima, te ilegalnih migranata i žrtava trgovine ljudima.

Prva stvar koju su ti novinari naučili jest da se tema za priču ne mora neminovno dobiti tako što se krene od  informacije ili čak glasine o konkretnom slučaju trgovine ljudima, a svakako ne čekajući moguću ispovjest nekoga tko tvrdi da je žrtva trgovine.

Treba naučiti razmišljati od općeg ka pojedinačnom.

Slijedom te elementarne logike pokušao sam, zajedno s tom grupom lokalnih novinara, nabrojati samo dio mogućih tema u okviru fenomena trgovine ljudima, čak i ako ne postoji povod za priču o konkretnom slučaju.

Učinio sam to u obliku pitanja, zasebno za svaku potencijalnu temu.

Trgovina ljudima je neupitno jedna od oblasti organiziranog kriminala koja donosi ogromnu zaradu.

Dakle, trgovina ljudima je POSAO, kao što je to svaka vrsta organiziranog kriminala.

POSAO

1    Što trgovci ljudima rade sa svojim profitom?

2    Plaćaju li trgovci ljudima porez?

3    Koliko država izgubi zbog njihovog neplaćanja poreza?

4    Da li je koji investitor odustao od ulaganja u neko područje ili mjesto zbog problema sa trgovinom ljudima?

5    Kako trgovina ljudima utječe na turizam?

6    Koji poslovi/poduzeća su povezani sa trgovinom ljudima?

Žrtvama trgovine ljudima često se narušava ZDRAVLJE, a kako je velik postotak žrtava prisiljen na prostituciju to je prijetnja i zdravlju onih koji s tim ženama, djevojkama, a nerijetko, i djevojčicama spolno opće te posljedično prijetnja zdravlju drugih osoba na koje mogu biti prenešene spolne bolesti.

To je, znači, ne samo tema važna za zdravlje pojedinaca već i za ZDRAVSTVO kao dio društveno organizirane brige zajednice za svoje pripadnike.

ZDRAVSTVO

1    Koliko štete nanosi trgovina ljudi zdravstvenom sistemu?

2    Kako se zdravstvo bori s tim problemom?

3    Kako se zdravstveni sistem koordinira sa ostalim institucijama sistema u borbi protiv (rezultata) trgovine ljudima?

4    Da li je trgovina ljudima uzrokovala povećanje seksualno prenosivih ili bilo kakvih drugih bolesti u lokalnoj zajednici?

5    Što se događa sa trudnim ženama, žrtvama trgovine ljudima, i njihovom djecom?

6    Koje se psihološke metode koriste da bi se privukle i zadržale žrtve trgovine ljudima?

7    Koji se psihološki tretmani koriste da bi se pomoglo žrtvama trgovine ljudima?

8    Koje vrste psiholoških poremećaja uzrokuju ponašanje trgovaca ljudima?

U svakom slučaju, kako bi se spriječile ili bar uspješno liječile posljedice trgovine ljudima (ne samo na seksualno i svako drugo zdravlje već i na ostale elemente funkcioniranja društva) potrebna je EDUKACIJA.

EDUKACIJA

1    Kako škole educiraju djecu o trgovini ljudima?

2    Postoji li još neka institucija koja se bavi edukacijom o trgovini ljudima?

3    Da li se muškarci uključuju u edukaciju žena – žrtava trgovine?

Trgovina ljudima je fenomen koji ima nesumnjiv utjecaj na DRUŠTVO i izvan kruga onih koji su izravno upleteni u konkretne slučajeve – bilo kao članovi lanca trgovaca ljudima bilo kao njihove žrtve.

To je također fenomen koji nema samo zakonske već i moralne implikacije pa niti RELIGIJA nikako nije nevažan element mogućih priča o trgovini ljudima.

RELIGIJA I DRUŠTVO

1    Što kaže Crkva o problemu trgovine ljudima?

2    Što Crkva čini protiv trgovine ljudima?

3    Postoji li trgovac ljudima kojeg je religija promjenila pa se pokajao zbog onoga što je činio?

4    Kako trgovina ljudima utječe na običnog čovjeka koji nije izravno umiješan?

Kako trgovci ljudima tako i oni koji se protiv njih bore sve se više koriste metodama koje nudi moderna ZNANOST, te alatima koje im omogućava sve naprednija TEHNOLOGIJA.

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

1    Koje se nove znanstvene tehnike i tehnološke inovacije koriste u borbi protiv trgovaca ljudima?

2    Koje nove znanstvene tehnike i tehnološke inovacije koriste trgovci ljudima?

Ne smijemo zaboraviti niti ulogu koju u svakom društvenim procesu ima POLITIKA.

POLITIKA

2    Kakav je odnos pojedinih političkih stranaka prema trgovini ljudima?

3    Predlažu li se za zakoni koji se tiču trgovine ljudima, te raspravlja li se o tome kakvi su zakoni i kako se provode?

Želimo li ozbiljno istraživati trgovinu ljudima neophodno je znati kakvi su MEĐUNARODNI ODNOSI na tom području jer je trgovina ljudima nužno međunarodni fenomen.

MEĐUNARODNI ODNOSI

1    Koji međunardni zakoni sankcioniraju trgovinu ljudima?

2    Koji nedostaci u međunarodnim zakonima pogoduju trgovini ljudima?

3    Koje međunarodne organizacije pomažu borbu protiv trgovine ljudima i na koji način?

4    Zašto su SAD, Europska unija i Vlade mnogih država zainteresirane za borbu protiv trgovine ljudima?

5    Koliko je raširen problem trgovine ljudima?

6    Koliko i kako međunarodne organizacije i Vlade koordiniraju borbu protiv trgovine ljudima?

7    Utječe li trgovina ljudima na odnose između pojedinih zemalja?

RAD je još jedno područje koje je važno za novinare koji pišu o trgovini ljudima jer ta pojava na razne načine utječe na tržište rada.

RAD

1    Koje vrste poslova rade žrtve trgovine ljudima?

2    Što se događa s poslovma koje su žrtve ranije radile (dok nisu bile žrtve)?

3    Što se događa sa ljudima koji su ranije radili poslove koje sada rade žrtve trgovine (ili koji bi te poslove radili da ih ne rade žrtve)?

4    Na koje poslove posredno utječe trgovina ljudima?

Nezaobilazna tema je i TRANSPORT zbog toga što se velik broj žrtava trgovine ljudima prevozi unutar pojedinih zemalja i preko državnih granica.

 

TRANSPORT

1    Kako trgovci ljudima transportiraju svoje žrtve?

2    Kako su organizirani prelasci preko granica?

3    Koji se putevi koriste za transport žrtava?

Iako je na početku ovog teksta utvrđeno da je trgovina ljudima vrlo razgranat posao koji donosi ogromnu zaradu svakako ne treba zaboraviti da je taj posao protuzakonit, dakle da je ZLOČIN.

ZLOČIN

1    Koje su još aktivnosti povezane sa zaradom na trgovini ljudima?

2    Pojavljuju li se neki novi oblici trgovine ljudima i načini rada trgovaca?

3    Tko su trgovci ljudima i kako to postaju?

Svaki zločin trebao bi biti kažnjen pa je PRAVO također važna tema unutar područja trgovine ljudima.

PRAVO

1    Koje konkretne probleme ima pravosuđe u slučajevima trgovine ljudima?

2    Koliki je za pravosudni sustav teret proces za trgovinu ljudima?

3    Koliko košta istraživati trgovinu ljudima, hvatati, optuživati, suditi i zatvarati uključene u lanac trgovine ljudima?

4    Koje su metode (ne)uspješne u pravnoj borbi protiv trgovaca ljudima?

I na kraju, ali nikako najmanje važno, tema novinarske priče o trgovini ljudima može biti USPJEH u borbi protiv tog oblika organiziranog kriminala.

USPJEH

1    Koji pristup borbi protiv trgovine ljudima pokazuje najbolje rezultate?

2    Koliko su uspješne radikalne mjere u borbi protiv trgovine ljudima?

3    Koji su se zakoni (i u kojim državama) pokazali najefikasnijima u borbi protiv trgovine ljudima?

4    Kako se žrtve spašavaju iz vlasti trgovaca?

5    Gdje je (i kada) trgovina ljudima najmanje uspješna i zbog čega?

Novinari spomenuti na početku teksta pokušali su odgovoriti na sva ova pitanja i na kraju dvodnevne radionice zajednički su načinili popis sa više od četrdeset mogućih tema na području trgovine ljudima koje mogu istraživati sami ili zajednički.

Za mnoge od tih mogućih tema nikakvu prepreku ne predstavlja malobrojnost redakcije, udaljenost od velikih gradova niti nedostatak novca a mogu biti obrađene tako da su priče iznimno zanimljive lokalnoj publici.

Možda će i vama ovo biti korisno.