Na društvenim mrežama privatne podatke, slike i mišljenja ne razmenjuju
samo studenti, već razni profili ljudi - pa i kriminalci. One postaju odličan istraživački alat za novinare.

Kada je u julu 2008. godine zaposlenica Ministarstva finansija Rumunije uhapšena zbog trgovine drogom, novinari-istraživači su se okrenuli internetu da saznaju više o tom slučaju. Nisu tražili baze podataka kompanija, adrese, brojeve telefona i saopštenja za štampu. Tražili su društvene mreže na kojima je ova žena, zaposlena u Trezoru, postavila obilje podataka o sebi.

Tu su bile i njene slike i osobe s kojima je bila u kontaktu. Policija je čak izjavila da je ona na društvenim mrežama kao što su hi5.com i netlog.com regrutovala mušterije kojima je prodavala heroin.

Ranije iste godine, guverner američke države New York Eliot Spitzer je podnio ostavku zbog umiješanosti u lanac prostitucije. Mediji su se ponovo okrenuli društvenim mrežama, ovaj put je to bio myspace.com, na kome je “kolgerla” čije je usluge guverner navodno koristio postavila svoj profil i brojne slike.

www.spokeo.com istovremeno pretražuje više od 40 popularnih društvenih mreža.

Studente, vladine službenike, prostitutke, mafijaše i, zapravo, sve kategorije ljudi svakodnevno privlače društvene mreže gdje oni međusobno razmjenjuju mišljenja, privatne podatke, slike i obavještavaju sve koje poznaju šta rade u tom času.

Analitičari sigurnosti na Webu su mnogo puta ukazali na izloženost takvih mreža. Sigurnosni rizici su visoki, jer zlonamjerni hakeri ciljaju društvene mreže kao što je Facebook virusima i drugim vrstama softvera koje programiraju.

Međutim, sve veći broj ljudi koristi društvene mreže: više od stotinu miliona ljudi na facebook.com, više od 35 miliona na netlog.com i bezbroj ljudi na hi5.com i myspace.com pokazuju da ih ovakvi sigurnosni rizici nimalo ne zabrinjavaju. Ljudi sve više žive na ovim mrežama i tu se osjećaju sigurni i bezbjedni.

Ovo je prilično nova oblast za novinare-istraživače, koji mogu pronaći korisne podatke istraživanjem online zajednica. Kao što je već pomenuto, društvene mreže su takođe poligon za kriminalce.

Poznati rumunjski mafijaš koji se nalazi u bjekstvu je na svom profilu na sajtu hi5.com postavio puno slika sa prijateljima, među kojima ima podosta poznatih holivudskih ličnosti. Pedofili koriste mreže da pronađu svoju sljedeću žrtvu. Spisak može ići unedogled, a broj krivičnih djela povezanih s društvenim mrežama je u porastu.

Upotreba podataka sa društvenih mreža je veoma kontroverzna i izaziva stalne rasprave.

Početkom septembra 2008. brazilska vlada je, zajedno s Googleom i Interpolom, pokrenula opsežnu operaciju protiv dječje pornografije na Internetu. Jedan od ciljeva operacije je bio orkut.com, društvena mreža koja pripada Googleu, a koristili su je i pedofili u Brazilu.

Istraživanje po društvenim mrežama se može pokazati teškim, ali novinari-istraživači mogu koristiti alat kao što je www.spokeo.com. Spokeo istovremeno pretražuje više od 40 popularnih društvenih mreža.

Da biste ga koristili, morate otvoriti e-mail nalog na AOL-u, Gmail-u, Hotmail-u ili Yahoo-u, a zatim popuniti adresar tog naloga e-mailovima osoba koje želite da Spokeo traži u svijetu društvenih mreža. Spokeo traži ove e-mailove i obavještava vas koji su profili kreirani s tim e-mailom, čak i ako je osoba stvorila sebi novi identitet.

Spokeo, koji je dobio nadimak Veliki brat weba, može vam omogućiti da dođete do podataka koje postavljaju kriminalci i može vam ponuditi mnogo podataka o ljudima protiv kojih su usmjerene istrage.

Naravno, upotreba ovih podataka je veoma kontroverzna i izaziva stalne rasprave. Upotreba slika koje je na myspace.com postavila američka ”kolgerla” iz skandala s Eliotom Spitzerom je izazvala mnoge kontroverze oko toga koliko su privatni podaci koji se objavljuju u društvenim mrežama. Novine u Sjedinjenim Državama su se branile govoreći da su slike bile u javnoj sferi i da su bile od velikog javnog interesa.

Ma kako kontroverzne bile, društvene mreže trenutno prate i pregledaju obavještajne službe, organizovane kriminalne grupe i kriminalci svake sorte. Novinari takođe moraju naučiti da svakodnevno koriste ovakve alate.

Pretrage društvenih mreža, u kombinaciji s drugim vrstama pretraga baza podataka, snažni su alati koji će poboljšati istraživačko novinarstvo širom svijeta. Samo nemojte na takvim mrežama iznositi svoja otkrića :-).