Politička blokada TV mjerenja: Bez podataka o gledanosti, TV kuće gube prihode i oglašivače

foto: Pixabay/AlexAntropov86

Otkako je Institut za mjeriteljstvo BiH 2023. godine izmjenama pravila o mjeriteljstvu onemogućio mjerenje gledanosti TV kanala, apeli predstavnika medijske industrije nisu prestali. Spornu odluku Sud BiH je poništio, ali se vakuum u mjerenju nastavio i nakon toga. Čekaju se izmjene Zakona o mjeriteljstvu BiH, kojima će se isključiti politika iz procesa odlučivanja i omogućiti pravedna zarada TV kuća od marketinga.

Mjerenje gledanosti TV kanala vrši se uređajem nazvanim peoplemetar. Pojednostavljeno rečeno, uređaji se priključe na TV prijemnike određenog uzorka domaćinstava i svake sekunde mjere šta se gleda na tim prijemnicima. Pristup ovim podacima otkupljuju zainteresovane TV kuće i marketinške agencije, a na osnovu njih dalje se dogovaraju finansijski uslovi oglašavanja. Portal Analiziraj.ba je 2019. godine pisao da je takvih 450 uređaja raspoređeno u kućanstva BiH.

Politička kontrola nad oglašivačkim budžetima

U posljednjih 11 godina mjerenje u Bosni i Hercegovini vršila je kompanija Audience Measurement, registrovana na Kipru, a koja u BiH ima “firmu-kćerku”. Brojni prigovori iz medijskog esnafa na mjerenja gledanosti dolazili su u periodu kada je direktor Instituta za mjeriteljstvo bio Zijad Džemić – od nepravilnosti u donošenju pravilnika o mjerenju do toga da u tom periodu nije bio formiran Savjet za mjeriteljstvo, koji je trebao kontrolisati rad Instituta. Prigovori su upućivani i zbog nepovjerenja u telemetrijske podatke te izostanka transparentnosti u čitavom procesu.

Tektonske poremećaje izazvale su odluke direktorice Milice Ristović-Krstić tokom 2023. godine o izmjenama pravila koja regulišu mjerenje gledanosti TV stanica. Osservatorio Balcani e Caucaso piše da je kompanija Audience Measurement u februaru 2023. godine dobila poziv da dostavi potrebnu dokumentaciju jer joj je istekla akreditacija laboratorije, koja se inače obnavlja svake dvije godine, ali je u junu iste godine Institut odbacio podneseni zahtjev ove kompanije. Stavljanjem van snage Pravilnika o imenovanim mjeriteljskim laboratorijima u postupku imenovanja laboratorija, koji se primjenjivao od 2017. godine, Institut je sredinom 2023. onemogućio (re)imenovanje mjeriteljskih laboratorija bez prethodne akreditacije Instituta za akreditovanje BiH, iako ovaj institut nema raspoložive resurse da vrši takvu akreditaciju. Donesena je nova Naredba o mjerilima u zakonskom mjeriteljstvu i rokovima verifikacije Instituta za mjeriteljstvo BiH.

Milica Ristović-Krstić, kao kadar SNSD-a, imenovana je na ovu funkciju sredinom 2023. godine. Prije toga, kao članica ove stranke, izabrana je za odbornicu Skupštine Opštine Istočna Ilidža, a zatim i za ambasadoricu BiH u Grčkoj. Novim propisima, upozoravali su mediji, otvoren je prostor da posao mjerenja preuzme kompanija “SEE Media Research”, osnovana u Banjoj Luci u martu 2024. godine. Vlasnik novoosnovane kompanije povezan je s porodicom Dodik, a u posljednjim sankcijama Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (SAD) upravo je sankcionisana ova kompanija.

“Igor i državljanin Srbije Marko Gujaničić (Gujaničić) javno su identifikovani u šemi povezanoj s istraživanjem medija i ispitivanjem javnog mnijenja u BiH, u kojoj su nastojali iskoristiti nedavnu promjenu pravila. Ta promjena je naknadno poništena od strane suda BiH jer je bila nezakonito restriktivna i suprotna javnom interesu. I Igor i Gujaničić bili su uključeni u osnivanje kompanije SEE Media Research LTD, sa sjedištem na Kipru, kao i u lokalne operacije u BiH. Igor je radio sa saradnicima najmanje od septembra 2023. do jula 2024. kako bi osigurao da njegova preferirana kompanija dobije monopol na mjerenje TV gledanosti”, obrazloženo je u dokumentu Ministarstva vanjskih poslova SAD-a.

Izostanak mjerenja utiče na prihode medija

Nermina Kelić iz Udruženja medijske industrije kaže da se od izmjena pravila cijela industrija bori da održi tržište TV oglašavanja.

“Bilo je neophodno angažovati dodatne ljudske i finansijske resurse, kako na strani televizija tako i na strani agencija. Ozbiljni oglašivači zahtijevaju ovu vrstu podataka i investicije na tom polju su dovedene u pitanje. Neki od oglašivača su već najavili obustavu TV oglašavanja. U konačnici, doveden je u pitanje opstanak i neovisnost medija. Industrija je usvojila metodologiju koja je dijelom ublažila moguće posljedice, ali smo očekivali da ćemo pravo rješenje imati mnogo ranije, obzirom da je vrlo brzo postalo jasno o čemu se ovdje radi”, kaže Kelić.

I sa Nove BiH kažu da su se kratkoročno uspjeli adaptirati nastalim okolnostima.

“Kada ne postoji službeno mjerenje na tržištu, u kratkom roku se ne vidi drastična promjena, pa smo prošlu godinu završili uz ispunjavanje plana prihoda. Međutim, dugoročno to znači gubitak povjerenja klijenata i brendova u takvo tržište, a posljedično i smanjenje budžeta za TV oglašavanje, koji su primarni izvor prihoda komercijalnih televizija”, stoji u odgovoru ove TV kuće.

Nakon promjene pravilnika TV kuće OBN, BN TV i Nova BiH su uložile žalbu Sudu BiH na takvu odluku. Koncem prošle godine Sud BiH je poništio sporni pravilnik jer nisu ispoštovane zakonske procedure prilikom usvajanja ovog akta, ali to u konačnici nije značilo ponovno uspostavljanje mjerenja.

“To nije dovoljno za ponovno uspostavljanje mjerenja gledanosti, zbog drugih zakonskih ograničenja i nametnutih procedura od strane Instituta za mjeriteljstvo BiH”, kažu iz Nova BiH.

A drugo ograničenje je Odluka Instituta za mjeriteljstvo iz juna 2023. godine, kaže nam Damir Avdić, direktor Audience Measurement.

“Nakon presude Suda BiH, pravilnik iz 2014. godine ostaje na snazi. Kao rezultat toga, ponovo smo dobili odobrenje tipa za naše uređaje, ali i dalje nismo u mogućnosti izvršiti njihovu verifikaciju. Naime, odlukom od 12.06.2023. godine to je onemogućeno”, kaže Avdić.

Iz Instituta za mjeriteljstvo nisu odgovorili na naše upite.

Neophodno izmijeniti Zakon o mjeriteljstvu BiH

Rješenje ove zavrzlame naši sagovornici vide u što hitnijem donošenju izmjena Zakona o mjeriteljstvu BiH. Još krajem augusta 2024. godine Parlament BiH usvojio je zaključke Komisije za borbu protiv korupcije, kojima se zadužuje Vijeće ministara BiH da u roku od 90 dana predloži izmjene i dopune pomenutog zakona. Te zaključke ova komisija donijela je nakon javnog saslušanja direktorice Instituta za mjeriteljstvo.

“Tri mjeseca je prošlo, nikakav prijedlog nije došao, ali je došlo obavještenje od Vijeća ministara koje je skandalozno. Obavještavaju Predstavnički dom da su odlučili da ne usvoje predložene zaključke Parlamenta BiH. To se još nigdje u svijetu nije desilo u demokratskim društvima”, upozorio je krajem novembra prošle godine predsjedavajući komisije Branislav Borenović iz Partije demokratskog progresa.

Njegova kolegica iz komisije, parlamentarka Socijaldemokratske partije Ermina Salkičević-Dizdarević, kaže da je jedan od zaključaka bio da “Institut za mjeriteljstvo, odnosno rukovodilac institucije, u ovom slučaju direktorica, jednostavno ima jednu ogromnu dozu samostalnosti i samovolje u odlučivanju, bez korištenja i konsultacija zakonom definisanih drugih tijela koje je morala konsultovati prilikom donošenja određenih akata unutar institucije.”

Pošto je Vijeće ministara odbacilo zaključke, komisija je preuzela obavezu da predloži promjene zakona koje će onemogućiti političku kontrolu nad procesom. Promjene podrazumijevaju da Udruženje medijske industrije preuzima kontrolu nad izborom partnerskih kompanija, a ne da to radi državna institucija, kako je do sada bio slučaj. Zaključci komisije također predviđaju jačanje Savjeta za mjeriteljstvo i povećanje kontrole nad Institutom za mjeriteljstvo radi transparentnijeg procesa odlučivanja.

Savjet za mjeriteljstvo je organ Instituta koji imenuje Vijeće ministara BiH. Dosadašnja praksa bila je da Institut predlaže šest članova, Zavod za mjeriteljstvo FBiH pet, a Republički zavod za standardizaciju i metrologiju četiri.

“Jedna ogromna samostalnost bez kontrole, vrlo moguće podložna i ličnom i političkom djelovanju, posredovanju za ispunjavanje nečijih određenih interesa, mora biti bolje kontrolisana od strane institucija ove države”, smatra Salkičević-Dizdarević koja radi na nacrtu izmjena zakona.

Ona objašnjava da ni pravilnik i druge odluke iz prethodnog mandata, iako dijelom prate dobre evropske prakse, nisu zakonski validni jer ih nije potvrdio Savjet za mjeriteljstvo, koji nije formiran sve do 2023. godine. Pored toga, stari pravilnik iz 2012. godine je “oblast mjerenja gledanosti stavio u oblast zakonskog mjeriteljstva, što nije praksa ni u jednoj državi Europske Unije.”

“Potrebno je izuzeti mjerenje gledanosti iz zakonskog mjeriteljstva. Nadamo se da će ove izmjene biti upućene, prihvaćene i usvojene kako bi se tržište u potpunosti moglo liberalizirati”, saglasan je Avdić.

Parlamentarka iz SDP-a kaže da su pri kraju pisanja prijedloga izmjena zakona.

“Dokument je čisto tehnički, stručni, jača ulogu Savjeta za mjeriteljstvo, jača nadzor nad institutom i pri tome posebno ističe usklađivanje sa propisima u zemljama članicama Europske unije”, kaže ona i dodaje: “Mjerenje gledanosti ni u jednoj državi nije pod državnim sektorom. Iz razloga što treba da osigura da se na TV kuće, koje vrše produkciju nekog programa, ne vrši pritisak sa političkog nivoa, da se ne guši sloboda medijskog prostora. Pazite, vi kad nekome kažete neću mjeriti tvoju radio stanicu, tvoj portal ili tvoju televiziju, ti njemu uzimaš njegov argument kojim on ide privatno u sektoru i nudi svoj program za oglašavanje”.

Ističe da će novi zakon pratiti standarde Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML), koji jasno ukazuju na mjerila i mjerne instrumente koji mogu biti dio zakonskog mjeriteljstva, kao i Evropske organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (WELMEC). Peoplemetri nisu dio zakonskog mjeriteljstva nigdje u EU, što znači da je odlučivanje o mjerenju gledanosti prepušteno asocijacijama medijske industrije, koje same biraju ko i na koji način će vršiti mjerenje.

Ona najavljuje da bi se izmjene pred parlamentom mogle naći tokom februara u hitnoj proceduri. S obzirom na aktuelne trzavice u vladajućoj koaliciji na državnom nivou između “trojke” i SNSD-a, ostaje pitanje “prohodnosti” u parlamentu.

“Ovo je jedan stručni, tehnički prijedlog izmjene i dopuna zakona za koji bi se trebale podići obje ruke. Ono što je jako bitno, ne oduzima se ničija nadležnost i jača se institucija nečega što je već do sad postojalo, u smislu da se sprečava mogućnost koruptivnog djelovanja i da odgovornost donošenja odluka ne stoji samo na jednoj osobi, nego na timu stručnih ljudi. Tamo gdje je struka politika nema mjesta. Znači, ja evo s toga aspekta želim da vjerujem da će svi u parlamentu ovo podržati. Za sve one koji ne podrže, imam pravo opravdano sumnjati da imaju skrivene namjere. I ovo vrlo odgovorno i jasno želim da kažem”, poručuje Salkičević-Dizdarević.

___