Etičke i zakonske dileme sa kojima se novinar i novinarka susreću tokom svog rada na istraživanju kriminala, korupcije i sličnih tema zloupotreba, uz poštivanje profesionalnih standarda, objašnjene su u Priručniku za novinare i novinarke i studente i studentice novinarstva “Istraživačko novinarstvo i izvještavanje o korupciji” koji je Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavilo danas.

 

Istraživačko novinarstvo je specifično po tome što pokušava da otkrije stvari koje drugi ljudi pokušavaju sakriti od javnosti. To je, kako je izjavio Aladin Abdagić, urednik Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), često mukotrpan posao i tokom tog rada istraživački novinari stiču brojna znanja i vještine koje ne mogu steći formalnim obrazovanjem, u čemu leži vrijednost priručnika predstavljenog danas.

 

Novinari danas, bez obzira da li se bave istraživačkim pričama ili dnevnim novinarstvom, ne poštuju, dodaje Abdagić, potpuno profesionalne standarde, čemu je posvećen veliki dio priručnika.

 

„Novinari moraju značajno poštivati Kodeks jer imaju ozbiljnu odgovornost prema javnosti kada objave određenu informaciju“, istakao je. 

 

Priručnik je nastavak škole istraživačkog novinarstva i izvještavanja o korupciji koji realizuje Vijeće za štampu i online medije u BiH, a mladi novinari su, prema riječima Dženane Burek, izvršne direktorice Vijeća, bili jako zainteresovani.

 

Nedostatak istraživačkih priča u bosanskohercegovačkom društvu jedan je od motiva priručnika, a korupcija, kako govori autorica priručnika Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, važna je tema za bh. društvo koju je javnost imala priliku vidjeti u vremenu pandemije Covida.

 

„U periodu Covida smo vidjeli da korupcija doslovno uzima živote ljudi i to je bio motiv da se na tu temu razgovara prije svega sa mladim novinarima i novinarkama, studentima i studenticama novinarstva kroz diskusiju o, ne samo etičkim standardima nego i dilemama vezanim za izvještavanje o korupciji, onda na osnovu tih razgovora napravimo jedan materijal koji bi mogao da bude koristan prije svega za mlade novinare i novinarke, studente i studentice novinarstva, kako bi na određeni način bolje razumjeli kako napraviti korektnu etički odgovornu i profesionalnu istraživačku priču o korupciji“, izjavila je Turčilo. 

 

Primijetno je, dodala je, da se vrlo često novinarstvo svodi na dnevno pokrivanje događaja, te da su autori priručnika uvidjeli da se posebno mladi novinari relativno slabo snalaze u samom procesu istraživanja za potrebe kvalitetne priče, pogotovo, dodaje, kada su na agendi teme vezane za korupciju.

 

„Ovaj priručnik je zamišljen kao jedan kratak vodič ili kao mjesto na kojem su sažete neke ključne teme vezane za sam proces nastajanja novinarske priče o temi korupcije. Dakle, kako uopšte odabrati, propitati temu, na koji način odabrati pristup, kako pristupiti i izvorima i sadržaju koji je na raspolaganju, materijalima koji su dostupni, kako provjeriti činjenice“, dodala je Turčilo, naglašavajući da je fact-checking vrlo važan pogotovo iz vizure svih onih koji se bave medijima i novinarstvom, i to, navodi, sa vrlo jasnim stavom da se fact-checking i provjera činjenica rade prije objave priče a ne post festum. 

 

Fokus je, govori Turčilo, bio na etičkom kontekstu te su se autori vodili odredbama Kodeksa za štampu i online medije u BiH, nastojeći pokazati kako Kodeks treba da živi u praksi. U tom kontekstu su, dodaje, bile važne teme koje su vezane za clickbait i senzacionalizam. 

 

Turčilo kaže da priručnik sadrži i check listu koju su autori zamislili kao bullet points, gdje novinari mogu na par stranica pročitati ono što je najvažnije i što se ne smije zanemariti u procesu nastajanja objavljivanja i života određene istraživačke priče.

 

Jedna od autorica priručnika je i Suzana Mijatović koja se više od 20 godina bavila istraživačkim novinarstvom. Kaže da su autori nastojali da mladim kolegama prenesu iskustva koja su oni stekli, znanja u svom radu, kako bi im pomogli da se riješe dilema sa kojima će se susretati kroz taj posao.

 

„U dijelu koji sam pisala sam pokušala da greške koje sam ja pravila, nenamjerno, da pomognu kolegama da izbjegnu da se nađu u takvoj situaciji i da na taj način pokušaju izbjeći sudske tužbe sa kojima se novinari svakodnevno susreću“, rekla je Mijatović. 

 

Prema njenim riječima, najvažnija uloga istraživačkih novinara jeste ta hoće li novinar uspjeti da zaustavi koruptivno djelo i hoće li pridonijeti tome da se krivci procesuiraju.

 

Priručnik “Istraživačko novinarstvo i izvještavanje o korupciji”, koji je nastao u okviru projekta “Medijska etika i izvještavanje o korupciji”, koji Vijeće za štampu i online medije u BiH realizuje uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (SAD), bit će dostupan na stranici Vijeća za štampu i online medije u BiH.