Vlasti Srbije traže bankovne podatke istraživačkih medija

Vlasti Srbije traže bankovne podatke istraživačkih medija i organizacija za zaštitu ljudskih prava

Vlasti Srbije traže bankovne podatke istraživačkih medija

Mediji i organizacije civilnog društva od vlasti traže objašnjenje za ovaj postupak.

foto: unsplash

Uprava za sprečavanje pranja novca koja djeluje u okviru Ministarstva finansija Republike Srbije napravila je spisak medijskih radnika, nevladinih organizacija i udruženja građana za koje je od banaka u ovoj zemlji zatražila da dostave podatke o njihovim transakcijama kako bi se utvrdila njihova eventualna umiješanost sa finansiranjem terorizma ili pranjem novca, pišu srbijanski mediji.

Kako se navodi, riječ je pristupu bankovnim podacima za period od 1. januara prošle godine i to za 20 pojedinaca i 37 nevladinih organizacija, uključujući i veliki broj istraživačkih medijskih kuća i organizacija za zaštitu ljudskih prava.

N1 Srbija piše da se na tom spisku nalaze imena pojedinaca i organizacija koje otvoreno kritikuju vlast, na kojem se, između ostalih, nalaze i udruženja novinara (UNS i NUNS), Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Balkanska istraživačka mreža (BIRN), Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), Novosadska novinarska škola, i veliki broj organizacija za zaštitu ljudskih prava poput Građanske inicijative, Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, Helsinškog komiteta za ljudska prava, Fonda za humanitarno pravo (FHP) i drugih. Kada je riječ o pojedinačnim podacima, oni su prema tom spisku, zatraženi za novinare Slobodana Georgieva, Biljanu Stepanović, Branka Čečena, Vukašina Obradovića i druge.

Direktor medijske grupacije Newsmax Adria Srbija Slobadan Georgiev, čije ime se nalazi na navedenom spisku, je tokom gostovanja na N1 televiziji rekao da se na ovakav način istražuju kriminalci, te da su ljudi sa spiska stavljeni “u isti koš” sa njima.

“Spiskom se kriminalizuju ljudi, a ja se trudim da svojim radom otkrivam kriminal. Da ukažem gde kriminal postoji. Ta Uprava za sprečavanje pranje novca ima istog donatora kao BIRN, Evropsku komisiju. Zato postavljam javno pitanje: 'Da li će Uprava za pranje novca da ispituje sebe'? To je užasno", dodao je Georgiev.

Urednik KRIK-a Stevan Dojčinović je za FoNet rekao da mu nije jasna logika spiska, kao i da, prema njegovom iskustvu, smatra da je riječ o nekoj ozbiljnijoj istrazi iza koje možda stoji i tužilaštvo.

Mediji i organizacije civilnog društva su od Ministarstva finansija i Uprave za sprečavanje pranja novca zatražili da bez odlaganja predstave osnove sumnje zbog kojih su naložili vanredno prikupljanje informacija o organizacijama, medijima i pojedincima od strane banaka. Objašnjenje za ovakav postupak zatražilo je i Udruženje novinara Srbije, dok je Zaštitnik građana Zoran Pašalić najavio kontrolisanje ovog postupka Uprave za sprečavanje pranja novca. Povodom odluke Uprave za sprečavanje pranja novca da napravi spisak medijskih radnika, nevladinih organizacija i udruženja građana i od banaka traži uvid u njihove transakcije protestvovala je i Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM). Iz ove asocijacije su, kako piše Cenzolovka, naveli da kriminalizovanje kritičkih novinara, medija i organizacija civilnog društva, a posebno onih koji se se bave istraživanjem slučajeva korupcije, organizovanog kriminala i pranja novca, predstavlja neprihvatljivu zloupotrebu i institucija i pravnog okvira suprotno ciljevima radi čijeg ostvarivanja su same te institucije i pravni okvir ustanovljeni.

O navedenom postupku obaviještena je i Delegacija Evropske unije u Srbiji za koju se navodi da trenutno razmatra dodatne informacije i činjenice kako bi u potpunosti razumjela ove događaje, a koja je poručila da „neopravdane istrage ne bi trebalo da se sprovode“, a detaljnije informacije očekuje i Evropska komisija.

Izvor: N1 Srbija, Danas.rs, Detektor.ba

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje