Svaki treći novinar iz Evrope doživio burnout zbog posla

Svaki treći novinar iz Evrope doživio burnout zbog posla
Potrebno omogućiti bolje radne uslove freelancerima u Evropi.
foto: Pixabay
Više od 60 posto anketiranih novinara doživjelo je burnout (pregorijevanje), a 62 posto ih je prisiljeno dodatno raditi kako bi mogli pokriti osnovne troškove života. Ovo su podaci ankete provedene među novinarima širom Evrope, pokrenute kroz projekt Taktak u saradnji s platformom Display Europe. Anketa je provedena u julu i novembru 2024. godine, a obuhvatila je 436 odgovora iz 33 evropske zemlje. Najveći broj anketiranih novinara radi kao freelanceri.
Pokazatelj da je svaki treći novinar iz Evrope doživio burnout, kako se navodi u analizi, mogao bi se objasniti činjenicom da su novinari pod stalnim pritiskom, posebno freelance novinari, te da se suočavaju s brojnim izazovima, uključujući niska primanja, nedostatak socijalne sigurnosti i narušenu ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Uprkos tim izazovima, strast novinara prema profesiji i dalje ostaje snažna – 65 posto ispitanih izjavilo je da će za pet godina vjerovatno i dalje raditi kao novinari. Samo 9,72 posto njih smatra da se za pet godina neće baviti novinarstvom, stoji u analizi.
Osim toga, analiza je pokazala da skoro polovina ispitanika (47,50%) prima platu od jedne ili više medijskih organizacija. To se, kako se objašnjava, može povezati s činjenicom da 9,44 posto novinara istovremeno ima stalno zaposlenje i obavlja dodatne poslove kao freelanceri. Ti dodatni poslovi uključuju rad u odnosima s javnošću (37%), nevladinom sektoru (20%) i marketingu (19%). Neki novinari, uz to, rade i druge poslove poput konobarisanja, prodaje nekretnina ili dostave paketa. Ovakva situacija, kako se navodi, otvara ozbiljna pitanja o mogućim sukobima interesa i uredničkoj nezavisnosti, što bi moglo ugroziti integritet novinarstva.
S druge strane, svaki peti ispitanik (46,36%) prima honorare za freelance poslove. Zanimljivo je da je 29,72 posto anketiranih novinara izjavilo kako se finansira putem grantova i stipendija, što ukazuje na značaj alternativnih mehanizama finansiranja. Analiza je također pokazala da skoro polovina ispitanika (45,56%) nije zadovoljna primanjima za svoj rad.
U saopštenju Taktaka navodi se da je riječ o prvom evropskom ispitivanju stanja novinarske profesije od 2015. godine, koje dolazi u trenutku kada se medijska industrija suočava s finansijskim poteškoćama i smanjenjem broja stalno zaposlenih novinara. Odgovori anketiranih novinara ukazuju na sve veću nesigurnost u pogledu finansijske stabilnosti i mentalnog zdravlja, kao i na moguće posljedice po slobodu medija.
“Ako se medijska industrija nastavi prebacivati na model u kojem dominiraju freelanceri, morat ćemo mnogo bolje brinuti o njima”, poručio je Jeff Israely, suosnivač pariškog medija Worldcrunch i voditelj projekta Taktak.
Lars Boering, direktor Evropskog centra za novinarstvo, istakao je da je potrebno dublje razumijevanje podrške koja je potrebna freelance novinarima.
“Istraživanja o trenutnoj situaciji freelancera ključna su kako bismo pronašli načine za poboljšanje radnih uslova i zadovoljstva u novinarskom poslu”, rekao je Boering.
Iako alati i mogućnosti za freelance novinare postaju sve dostupniji, omogućavajući im da samostalno objavljuju svoj rad, Boering naglašava da mnogi i dalje rade “prvenstveno za medije koji mogu i moraju bolje”.
Kompletni rezultati analize na engleskom jeziku, dostupni su ovdje.
Izvor: Taktak
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.