Štrajk glađu je održan zbog pogubljenja političkog zatvorenika Mohammada Ghobadloua

foto: Reihane Tarvati / The Nobel Prize

Kao znak solidarnosti i otpora, 61 iranska novinarka i aktivistica, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi, koje se nalaze u zatvoru Evin u Teheranu, održale su štrajk glađu 25. januara 2024., javila je Koalicija za žene u novinarstvu i slobodu medija (CFWIJ).

Štrajk glađu je održan zbog pogubljenja političkog zatvorenika Mohammada Ghobadloua, koji je uhapšen tokom protesta koji su uslijedili širom Irana 2022. nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini.

Mohammad Ghobadlou pogubljen je u ponedjeljak nakon što je osuđen za ubistvo policajca tokom protesta u Iranu. Grupe za ljudska prava su kritikovale suđenje te isticale nedostatak pravnog zastupanja za Ghobadloua i teška kršenja njegovih prava tokom pritvora.

“Divimo se Narges Mohammadi i drugima zbog njihove nemilosrdne težnje za pravdom i zalaganja za druge zatvorenike”, rečeno je između ostalog iz CFWIJ.

Koalicija je prenijela poruku koju je porodica od Mohammadi prenijela na X-u, u kojoj je naglasila da štrajk glađu ima za cilj da “održi imena pogubljenih u životu” i da se odupre sudbini koja čeka stotine u iranskim zatvorima.

Karim Mohammadi, 90-godišnji otac od Narges, takođe se pridružio svojoj kćerki u ovoj borbi za ljudska prava. Pozvao je “svaku osobu u Iranu” da podrži njegovu kćerku i druge novinarke i aktivistice koje se bore protiv kršenja ljudskih prava u Evinu, pozivajući ih da se “snažno protive pogubljenjima”.

Kako je dokumentovao CFWIJ, najmanje 44 novinarke su uhapšene nakon protesta zbog smrti Amini, dok je 21 puštena na slobodu zbog, kako se navodi, međunarodnog pritiska. Međutim, mnoge druge, uključujući i Mohammadi, ostaju u zatvoru, gdje su suočene s dodatnim optužbama. Dvije novinarke, Niloofar Hamedi i Elaheh Mohammadi, nedavno su dobile dodatne optužbe i to dan nakon što su puštene uz kauciju iz zatvora Evin.

Narges Mohammadi je 16. januara, kako podsjeća CFWIJ, osuđena na dodatnih 15 mjeseci zatvora. Nakon puštanja na slobodu, suočit će se i s dvije godine izgnanstva, dvogodišnjom zabranom putovanja, dvogodišnjom zabranom pridruživanja društveno-političkim grupama i dvije godine zabrane korištenja pametnog telefona. Optužbe protiv nje, naglašava CFWIJ, podignute su zbog zagovaranja ljudskih i ženskih prava iz zatvora, uključujući podršku pokretu "Žena, život, sloboda".

“Snažno osuđujemo ova nepravedna zatvaranja i pozivamo na hitno oslobađanje svih novinara i političkih zatvorenika u Iranu. Ponavljamo poziv međunarodnoj zajednici da pomno prati ovu situaciju i izvrši diplomatski pritisak kako bi se osiguralo oslobađanje svih pritvorenih novinara i političkih zatvorenika”, navedeno je iz CFWIJ.

CFWIJ piše da se Iran nalazi na drugom mjestu u svijetu po broju smrtnih kazni. Najmanje 834 osobe su pogubljene 2023., uključujući osam osoba povezanih s protestima širom zemlje. 

CFWIJ je ponovila pozive upućene Ujedinjenim narodima, Evropskoj uniji i Međunarodnom krivičnom sudu da pojačaju pritisak na iransku vladu da oslobodi novinare, ali i međunarodnu zajednicu da primijeni sankcije protiv iranskih zvaničnika odgovornih za kršenje ljudskih prava.

Izvor: CFWIJ

​___