Assange oslobođen nakon što je u zatvoru proveo 1901 dan

foto: WikiLeaks / X

Osnivač medijske organizacije WikiLeaks Julian Assange je slobodan, javio je WikiLeaks na svojoj Facebook stranici.

Kako je saopšteno, zatvor Belmarsh u Londonu je napustio 24. juna nakon što je u njemu proveo 1901 dan. WikiLeaks navodi da je Visoki sud u Londonu odobrio kauciju i da se tokom poslijepodneva na aerodromu Stansted ukrcao u avion i otišao iz Velike Britanije.

„WikiLeaks je objavio revolucionarne priče o vladinoj korupciji i kršenju ljudskih prava, pozivajući moćne na odgovornost za svoje postupke. Kao glavni urednik, Julian je teško platio za ove principe i za pravo ljudi da znaju“, saopšteno je iz WikiLeaksa odakle je zahvaljeno svima koji su se borili za njegovu slobodu.

Agencija Reuters piše da je 52-godišnji Assange pristao da se izjasni krivim po jednoj tački optužnice za udruživanje radi pribavljanja i otkrivanja povjerljivih dokumenata američke nacionalne odbrane.

No, kako je istakao CNN, iako sporazum o priznanju krivice omogućava Assangeu da izbjegne zatvor u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), i vrati se u Australiju kao slobodan čovjek, to se neće desiti dok savezni sudija to ne odobri u srijedu na Saipanu, na Sjevernim Marijanskim ostrvima, teritoriji SAD-a. Ostrva su bliža Australiji, čiji je Assange državljanin.

Reporteri bez granica (RSF) su reagovali na oslobađanje Assangea, navodeći na X-u da to „predstavlja pobjedu novinarstva i slobode medija, za koju se RSF, kako je istaknuto, borio od samog početka. 

Regovala je i Međunarodna federacija novinara (IFJ) također nazivajući oslobađanje značajnom pobjedom za slobodu medija. 

Assange je osnivač WikiLeaksa, medijske organizacije, kojoj je, kako je navedeno na stranici, cilj da javnosti približi važne vijesti i informacije i podatke koji su cenzurisani ili na drugi način ograničeni.

Optužbe protiv njega su se odnosile na objavljivanje na Wikileaksu ratnih dnevnika iz Iraka i Afganistana 2010. Ratni dnevnici su pružili detaljan prikaz američkih vojnih akcija između 2004. i 2009., a uključivali su i epizode poput videa "Kolateralno ubistvo" u kojem američki vojnici u helikopteru pucaju na nenaoružane civile, ubivši 12 njih. SAD optužuje Assangea da je snimak nabavljen sredstvima koja krše Zakon o špijunaži, kao i druge zakone.

Brojne pristalice Assangea optužnicu su nazivale, između ostalog, napadom na novinarstvo i slobodu govora te osvetom za izazivanje sramote. Pozive da se odustane od slučaja upućivale su grupe za ljudska prava i međunarodne medijske organizacije, kao i australski premijer Anthony Albanese i drugi politički čelnici.

Izvor: WikiLeaks, CNN, Reuters

___