Rezultati prošlogodišnjih izbora u Bjelorusiji izazvali su proteste širom zemlje što je, između ostalog, izazvalo brojna mučenja i hapšenja demonstranata, aktivista za ljudska prava i predstavnika medija.

foto: wikimedia commons

Mreža organizacija koje promovišu slobodu izražavanja i informisanja-IFEX objavila je mjesečnu hronologiju represije i otpora u Bjelorusiji gdje su predstavljeni neki od događaja koji su se u toj zemlji dešavali od prošlogodišnjih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Aleksandar Lukašenko.

Kako piše IFEX, namješteni predsjednički izbori iz avgusta 2020. pokrenuli su val protesta građana u Bjelorusiji, okupljajući osobe iz svih dijelova društva u pozivu za smjenu predsjednika Lukašenka i održavanje novih izbora. Bjeloruske vlasti su na brutalan način odogovorile na takvo stanje, a IFEX piše da je od tada privedeno na hiljade mirnih demonstranata, kao i na stotine novinara i predstavnika organizacija civilnog društva.

Posljednjih mjeseci su zabilježena brojna hapšenja novinara, nekoliko sumnjivih presuda, kao i kampanja uznemiravanja usmjerenih na organizacije civilnog društva, uključujući i Udruženje novinara Bjelorusija, piše IFEX.

Odgovor međunarodne zajednice, kako se navodi, poziva na nezavisne istrage kršenja ljudskih prava, a članovi IFEX-a su vodili kampanje u ime progonjenih aktivista i novinara, te pokretali zagovaračke inicijative s ciljem održavanja međunarodne usredotečenosti na događaje u Bjelorusiji.

Mjesečna hronologija predstavljena u nastavku, govori o dešavanjima u Bjelorusiji i temeljena je na radu članova IFEX-a i drugih međunarodnih aktera.

Juli 2020.

U Bjelorusiji će se predsjednički izbori održati 9. avgusta. Aktuelni predsjednik te zemlje Aleksandar Lukašenko, na vlasti je 26 godina i ima dugu historiju bezobzirnog obračunavanja s bilo kojom opozicijom - često zatvarajući te kandidate ili im zabranjujući izlazak na glasanje (kao što se dogodilo ovog mjeseca).

U posljednja dva mjeseca stotine ljudi uhapšeno je na mirnim protestima koji pozivaju na demokratske promjene. Na meti su i nezavisni novinari i blogeri, a policija je na protestima pretukla brojne novinare. Bjelorusko udruženje novinara koje redovno objavljuje ažurirane informacije o medijskim slobodama na svojoj web stranici i ovog je mjeseca pozvalo na okončanje progona novinara.

Avgust 2020.

Predsjednički izbori u Bjelorusiji 9. avgusta provedeni su onako kako su provedeni mnogi prethodni izbori: opozicioni kandidati bili su uznemiravani i protjeravani iz zemlje, privedeni su mirni demonstranti, aktivisti, novinari i nezavisni posmatrači izbora, a konačno prebrojavanje glasova koje je predsjedniku Lukašenku donijelo pobjedu (još jednom) bilo je vrlo sumnjivo.

Novost su bili protesti koji su uslijedili nakon glasanja kada je na hiljade stanovnika izašlo na ulice širom Bjelorusije pozivajući na slobodne izbore i na odlazak predsjednika Lukašenka.

Nasilje koje je uslijedilo nakon ovog političkog neslaganja, zaprepastilo je međunarodnu zajednicu. U Bjelorusiji je i ranije bilo masovnih protesta koji su također bili praćeni nasiljem kao odgovorom vlasti te zemlje, ali najnoviji protesti koji još uvijek traju su ogromni i proširili su se na dijelove društva koji se obično ne vide na političkim protestima, a pojedinci nagađaju da li se Lukašenko može zadržati na vlasti.

Članovi IFEX-a rade na tome da informišu o dešavanjima sa protesta, a Udruženje novinara Bjelorusije, Evropska federacija novinara, Article 19, Human Rights Watch, Reporteri bez granica, Međunarodni institut za štampu, Komitet za zaštitu novinara i Free Press Unlimited bili su neprocjenjivi izvori informacija o najnovijim vijestima o napadima na medije, slobodu izražavanja i slobodu okupljanja.

Policija je privela i pretukla mnoge novinare, a samo 27. avgusta je privedeno oko 50 novinara koji su izvještavali s protesta. Press akreditacije povučene su za najmanje 17 novinara koji rade za strane medije, a neki od njih će biti deportovani. Osim toga, privedeno je i nekoliko hiljada demonstranata, a neki dokazi ukazuju na to da su pritvorenici bili mučeni. Uz ovu brutalnu taktiku, bjeloruske vlasti su privremeno isključivale pristup internetu kako bi kontrolisale informacije i spriječile demonstrante da se organizuju.

Novinari javnih emitera pokazali su solidarnost sa svojim kolegama u nezavisnim medijima, nekoliko njih je stupilo u štrajk zahtijevajući da im se omogući izvještavanje s protesta, mnogi od njih su podnijeli ostavke, a neki su dobili otkaz.

Uglavnom je riječ o novinarima javne televizije iz Rusije, dok se na bjeloruskoj javnoj televiziji demonstranti prikazuju kao agenti sa Zapada.

Nepravedni izbori i represija protiv demonstranata i novinara osuđeni su na međunarodnom nivou, uključujući osude komesara za ljudska prava UN-a i posebne izvještaje UN-a.

Sredinom avgusta, Evropska federacija novinara pozvala je Evropsku uniju da uvede sankcije pojedincima koji su saučesnici provođenja represije, a krajem mjeseca Evropska unija je najavila uvođenje sankcija za 20 visokih bjeloruskih službenika.

Septembar 2020.

U Bjelorusiji su u septembru nastavljeni veliki protesti kojim se predsjednik Lukašenko poziva na odstupanje, a nastavila se i brutalna taktika vlasti koja se primjenjuje u suzbijanju tih mirnih protesta. U septembru je zabilježen nastavak progona novinara i stotina privedenih demonstranata, a procjenjuje se da je od izbora održanih u avgustu 2020. uhapšeno 12 hiljada osoba.

Human Rights Watch objavio je izvještaj koji pokazuje da su stotine tih zatvorenika bili izloženi sistemskom premlaćivanju i mučenju dok su bili u pritvoru. Prema izvještaju Human Rights Watcha, žrtve su opisale premlaćivanja, količinu prouzrokovanog stresa, elektro šokove i silovanja, a mnogi su imali ozbiljne povrede, "uključujući slomljene kosti, ispucale zube, rane na koži, električne opekotine i blage traumatične povrede mozga".

Vlasti su nastavile targetirati istaknute nezavisne i opozicione glasove, uključujući članove Bjeloruskog udruženja novinara i bjeloruskog PEN-a. Navodi se da su među uhapšenim bili opoziciona liderka Mary Kalesnikava i advokati Maksima Znaka i Illye Saley koji su članovi Koordinacijskog vijeća - opozicione organizacije koja je osnovana nakon predsjedničkih izbora. Svi su optuženi za pokušaj nanošenja štete nacionalnoj sigurnosti Bjelorusije.

Međunarodno poznata spisateljica i predsjednica bjeloruskog PEN-a, Svetlana Aleksievič je dok nije napustila zemlju radi liječenja krajem septembra, bila jedina članica Koordinacijskog vijeća koja nije uhapšena. Početkom septembra je rekla da su je maltretirali maskirani muškarci, a diplomate iz najmanje sedam zemalja došli su u njen dom da je zaštite.

Sredinom septembra, OSCE je najavila nezavisnu stručnu istragu represije u Bjelorusiji, a Vijeće za ljudska prava UN-a usvojilo je rezoluciju kojom se pokreće praćenje situacije prema ljudskim pravima UN-a.

Krajem mjeseca pojavili su se izvještaji da su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Kanada blizu uvođenja sankcija bjeloruskim službenicima.

Oktobar 2020.

U Bjelorusiji se nastavljaju ogromni mirni protesti protiv režima predsjednika Lukašenka - kao i brutalni odgovor državnih vlasti.

U oktobru 2020. godine dodijeljena je nagrada Sakharov za slobodu misli bjeloruskoj demokratskoj opoziciji (koja uključuje Koordinacijsko vijeće - formirano nakon predsjedničkih izbora u avgustu - i druge istaknute članice civilnog društva). U ovom mjesecu je ponovno uhapšeno na stotine demonstranata, uključujući radnike koji planiraju učestvovati u nacionalnom štrajku. Telegramski kanal Nexta su vlasti proglasile "ekstremističkim". Nexta je nezavisni medij koji objavljuje videozapise i fotografije povezane s protestima.

Udruženje novinara Bjelorusije je u suradnji s drugim udruženjima za zaštitu ljudskih prava, ovog mjeseca izradilo detaljan izvještaj o stanju ljudskih prava u Bjelorusiji nakon izbora.

Novembar 2020.

Novembar je bio još jedan mjesec represije, otpora i tragedije u Bjelorusiji, što je izazvalo globalnu solidarnost i pojačavanje međunarodnog pritiska na režim predsjednika Lukašenka.

Sredinom tog mjeseca, Udruženje novinara Bjelorusije osvojilo je Prvu nagradu za slobodu medija u Kanadi i Velikoj Britaniji kao priznanje za svoj rad tokom kojeg se suočava s trajnim, brutalnim napadima koji se vode protiv opozicije i nezavisnih medija.

Otprilike u isto vrijeme, Bjeloruskom slobodnom pozorištu koje se dugi niz godina bori protiv režima u toj zemlji, dodijeljena je nagrada Magnitsky za ljudska prava i hrabrost “pod vatrom”. To je ono pozitivno što je uslijedilo od prošlog mjeseca kada je dodijeljena nagrada Sakharov za slobodu misli 2020. godine bjeloruskoj demokratskoj opoziciji.

Još jedan vrlo važan postupak solidarnosti dogodio se krajem novembra kada je novoizabrani američki predsjednik Joe Biden pozvao prognanu opozicionu liderku Sviatlanu Tsikhanouskaju na svoju inauguraciju zakazanu za januar 2021.

U novembru su se i ministri vanjskih poslova Evropske unije dogovorili da će pokrenuti novi krug sankcija usmjeren na više službenike u Lukašenkovom režimu i subjekte koji finansiraju njegovu vladu. Stručnjaci za prava također su dali važne izjave i izvještaje: Posebnim izvještajima UN-a zatraženo je nezavisno provođenje istraga zbog nasilja nad demonstrantima, osuđeno je targetiranja žena aktivistica za ljudska prava, dok je rezolucija Evropske unije osudila ubistvo demonstranta Ramana Bandarenke i zahtijevala istragu mnogih kršenja prava koja je izvršio Lukašenkov režim.

Objavljen je i izvještaj OSCE-a pod Moskovskim mehanizmom u kojem se poziva na nove izbore u skladu s međunarodnim standardima, puštanje svih zatvorenika koji su zatvoreni iz političkih razloga i uspostavljanje nezavisne međunarodne istrage o svim navodima o mučenju i zlostavljanju.

Broj hapšenja i kršenja ljudskih prava koji su se dogodili u posljednjih nekoliko mjeseci bio je zapanjujući. Dokument koji je objavljen u novembru pokazao je da je skoro 26 hiljada osoba privedeno od predsjedničkih izbora održanih 9. avgusta. Prema statistikama koje je prikupilo Udruženje novinara Bjelorusije, vlasti su od dana izbora privele, pretukle ili maltretirale 393 novinara.

Decembar 2020.

Iako vlasti i dalje targetiraju nezavisne medije i opozicione glasove u Bjelorusiji, međunarodni pritisak na režim eskalira.

U decembru 2020. su zabilježeni događaji poput:

- upućivanja zajedničke izjave članova IFEX-a i PEN-a iz Bjelorusije na Međunarodni dan ljudskih prava, pozivajući na hitne istrage kršenja ljudskih prava u Lukašenkovom režimu;

- krug sankcija Evropske unije nametnutih „dužnosnicima visoke razine odgovornim za trajnu nasilnu represiju“;

- sankcije koje je izdao Međunarodni olimpijski komitet, uključujući zabranu prisustva predsjednika Lukašenka na Olimpijskim igrama jer Bjeloruski nacionalni olimpijski komitet nije „prikladno zaštitio ... bjeloruske sportaše od političke diskriminacije”;

- kriminalistička istraga koju je Litvanija pokrenula protiv bjeloruskih režimskih službenika zbog navodnog mučenja zatočenih opozicionih aktivista;

- 42 države su na sjednici Vijeća za ljudska prava o Bjelorusiji osudile represiju vlasti nad nezavisnim medijima i pozvale na provedbu preporuka izvješća OSCE-ovog moskovskog mehanizma o slobodi izražavanja i medija;

- pokretanje online platforme - inicijativa opozicione liderke Sviatlane Tsikhanouskaya - za prikupljanje dokaza koji će se koristiti u budućim kaznenim progonima onih koji su umiješani u režimska kršenja ljudskih prava.

Članovi IFEX-a nastavili su provoditi pritisak za pravdu u Bjelorusiji. PEN America i PEN International sarađivali su sa PEN Bjelorusije, gdje je predsjednica tog centra, spisateljica Svetlana Alexievič, putem videa dostavila izvještaj na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a. PEN America također je pokrenuo seriju video izjava istaknutih američkih političara izražavajući solidarnost s onima na koje cilja bjeloruski režim.

Promovišući svijest o događajima u Bjelorusiji, Reporteri bez granica objavili su videozapise intervjua s tri bjeloruske novinarke: Natalyjom Lubneuskaya, Iharom Karneiem i Marinom Zolotovom urednicom portala TUT.by.

Article 19 je u decembru nastavio je objavljivati seriju videozapisa intervjua s aktivistima za ljudska prava i članovima nezavisnih medija.

Krajem decembra, Poljsko udruženje novinara je u suradnji s Nacionalnom unijom novinara Ukrajine, Bjeloruskim udruženjem novinara i Evropskom federacijom novinara, pokrenulo je online knjigu pod nazivom “Ja sam novinar. Zašto me tučete?”, u kojoj se kroz intervjue s bjeloruskim novinarima dokumentuje režimski progon nezavisnih medija.

Krajem decembra uhapšena je osnivačica Press kluba Bjelorusija i članica uprave Udruženja novinara Bjelorusije, Julia Slutskaja koja je optužena za utaju poreza a kojoj, ukoliko bude osuđena, prijeti zatvorska kazna do sedam godina. Međunarodna medijska podrška zatražila je povlačenje optužbi protiv nje, kao i njeno oslobađanje i oslobađanje zatvorenih njenih kolega iz Press kluba Bjelorusije.

Januar 2021.

U Bjelorusiji se nastavljaju protesti protiv režima predsjednika Lukašenka, kao i hapšenja i uznemiravanje nezavisnih medija i aktivista. Članovi IFEX-a su u januaru istakli tri slučaja hapšenja pisaca ili novinara: prevoditeljica Volha Kalackaja uhapšena je zbog davanja podrške mirnim protestima; novinar Andrej Aliaksandrau uhapšen je zbog navodnog organizovanja masovnih protesta; novinar Ihar Losik optužen je za organizaciju "masovnih nereda" i štrajkuje glađu.

Lukašenkova propagandna mašina pretrpjela je udarac u januaru kada je Međunarodna federacija hokeja na ledu (IIHF) Bjelorusiju napustila kao jednog od dva domaćina svjetskog prvenstva koje bi se trebalo održati u maju i junu 2021. Otkazivanje događaja u Minsku bio je jedan od zahtjeva Međunarodne medijske podrške (IMS) i Evropske federacije novinara kada su početkom mjeseca pisali predsjedniku IIHF-a Reneu Faselu. Činilo se da Fasel nerado kažnjava Bjelorusiju, ali kompanije koje sponozorišu turnir počele su se povlačiti bojeći se lošeg publiciteta.

Protjerana opoziciona liderka Sviatlana Tsikhanouskaya proglasila je Dan solidarnosti s Bjelorusijom 7. februara, pružajući organizacijama za zaštitu koristan datum oko kojeg će koordinirati zagovaranje.

Prema izvještaju PEN Bjelorusije o progonu kulturnog sektora, bjeloruske vlasti su 2020. godine povrijedile najmanje 500 osoba koje rade u ovom sektoru.

Februar 2021.

Nastavljanjem represije nad nezavisnim medijima i opozicionim aktivistima u februaru, Article 19, Bjelorusko udruženje novinara, Evropska federacija novinara i Index on Censorship pridružili su se ostalim grupama za zaštitu ljudskih prava u zajedničkom pozivu za hitno puštanje svih novinara zatvorenih u Bjelorusiji. Među tim novinarima bile su i novinarke Belsata Katsiarina Andreeva i Daria Chultsova koje su sredinom februara osuđene na dvije godine zatvora - isključivo zbog izvještavanja o protestima u novembru 2020. godine.

Sredinom februara zabilježene su policijske racije na urede organizacija za zaštitu ljudskih prava i, u nekim slučajevima, domove njihovih članova. Među ciljanim grupama bilo je Udruženje novinara Bjelorusije. Predsjedavajući tog udruženja Andrej Bastunets bio je priveden, a policajci su pretraživali njegov ured. Prostorije udruženja su bile zatvorene što je ozbiljno ometalo rad Udruženja novinara Bjelorusije.

Krajem februara, na 46. zasjedanju Vijeća UN-a za ljudska prava, Visoki komesar UN-a za ljudska prava predstavio je izvještaj o situaciji u Bjelorusiji u kojem su detaljno opisana kršenja ljudskih prava i u kojem su izdate preporuke u pogledu pravnog lijeka za žrtve i općenito poboljšanje sredine za ostvarivanje tih prava. Na zasjedanju pojačanog interaktivnog dijaloga, Article 19 i Udruženje novinara Bjelorusije pozvali su Vijeće UN-a da uspostavi „veće mehanizme odgovornosti za prikupljanje i očuvanje dokaza o zločinima prema međunarodnom pravu i na kraju da osigura da počinitelji odgovaraju“.

Mart 2021.

Represija nad kritičkim glasovima u Bjelorusiji je u toku, a vlastima te zemlje su i dalje na meti novinari, aktivisti za ljudska prava i organizacije civilnog društva. Bjelorusko udruženje novinara mjesecima je pod pritiskom. U članku objavljenom u aprilu, Udruženje novinara Bjelorusije pod ovim progonom bilježi zatvaranje ureda, pretrese, policijsko ispitivanje i druga uznemiravanja.

U martu su zabilježeni brojni činovi solidarnosti i događaji u kampanji za pozivanje režima predsjednika Lukašenka za njegova užasna kršenja ljudskih prava:

- Na „Dan slobode“, 25. maja, - aktivisti, političari i novinari širom svijeta učestvovali su u javnim akcijama solidarnosti s građanima Bjelorusije. Mirna proslava tog dana rezultirala je s 245 hapšenja u toj zemlji.

- Preko 50 novinskih organizacija pisalo je šefovima evropskih država, tražeći od Bjelorusije da oslobodi sve zatvorene novinare, te da apeluju na UN, OSCE, Vijeće Europe i Evropsku uniju da poduzmu više mjera protiv bjeloruskih vlasti.

- Evropska federacija novinara, Article 19, i Human Rights Watch pridružili su se drugim grupama za ljudska prava pozivajući Vijeće UN-a za ljudska prava da "stvore novi mehanizam koji pomaže procesu odgovornosti za kršenje ljudskih prava u Bjelorusiji".

- Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo je rezoluciju kojom se od komesara UN-a za ljudska prava traži da prikuplja i analizira informacije o stanju ljudskih prava u Bjelorusiji s obzirom na predsjedničke izbore 2020. i naknadno suzbijanje glasova opozicije.

- Grupe za ljudska prava predvođene danskom organizacijom za borbu protiv mučenja-DIGNITY pokrenule su Međunarodnu platformu za odgovornost za Bjelorusiju. Taj projekt će okupiti lokalne i regionalne grupe za zaštitu ljudskih prava kako bi dokumentovali i provjerili dokaze o kršenju ljudskih prava, a ovu inicijativu je podržalo 19 država.

- IFEX je pokrenuo stranicu „Represija i otpor u Bjelorusiji: Mjesečna hronologija“ koja okuplja sva ažuriranja mjesečnih izvještaja s detaljima o radu članova IFEX-a i drugih aktera gdje se ističu ključna dešavanja u Bjelorusiji.

- Bjelorusija je diskvalifikovana za učešće na Evroviziji 2021. nakon što je predala dvije pjesme, za koje se smatralo da su prekršile pravila jer su pjesme politizirane.

Neki od pojedinačnih slučajeva progona aktivista ili novinara koje su članovi IFEX-a istakli ovog mjeseca uključuju: novinarku Katsiarinu Barisevič koja je bila zatvorena šest mjeseci zbog izvještavanja o protestima; poznatu prevoditeljicu Volhu Kalackaju koja je osuđena na dvije godine kućnog pritvora pod optužbom za "zlonamjerni huliganizam" (dva mjeseca je bila u istražnom zatvoru); novinara Dzianisa Ivašina koji je uhapšen nakon što je objavio priču o bivšem ukrajinskom policijskom sastavu koji se pridružio bjeloruskim policijskim snagama; kao i muzičara Ihara Bantsara, koji je ovog mjeseca osuđen na 1,5 godinu ograničenja slobode zbog "huliganskih" optužbi i pušten uz zabranu putovanja. Bantsar koji je bio u zatvoru od oktobra 2020., štrajkovao je glađu skoro dvije sedmice.

Za najnovija ažuriranja o tome kako represija utiče na bjeloruski kulturni sektor, pogledajte najnovije izdanje PEN Bjelorusije Kulturni otpor u Bjelorusiji. Za pravnu analizu zakonodavstva o zloupotrebi "ekstremizma" i "govora mržnje" bjeloruskih vlasti radi ušutkivanja glasova opozicije, pogledajte izvještaj Article 19 i Human Constanta.

Više informacija o uticaju Lukašenkovog suzbijanja nezavisnih novinara i njihovih porodica, dostupno je u izvještaju Human Rights Watcha. Više o progonu bjeloruskih medija 2020. godine, dostupno je u izvještaju Udruženja novinara Bjelorusije koji prati situaciju prije i nakon predsjedničkih izbora.

April 2021.

Bjeloruski zakonodavci odobrili su zakon koji bi drastično ograničio novinarske aktivnosti već nezadovoljnih nezavisnih medija u toj zemlji. Bjelorusko udruženje novinara i Human Rights Watch detaljno su opisali neke od promjena sadržanih u tom zakonu, uključujući zabranu novinarima da „diskreditiraju“ državu, čime se učinkovito zabranjuju bilo kakve kritike vlade, vlastima omogućuje da oduzmu akreditaciju novinarima zbog navodnog počinjenja kaznenog djela tokom obavljanja profesionalnih dužnosti, a novinarima se zabranjuje da uživo prenose masovne proteste.

Vlasti i dalje progone nezavisne, kritičke glasove. Blogeri Sergej Petruhin i Aleksandar Kabanov osuđeni su u aprilu na tri godine zatvora zbog "organizovanja" protesta uoči spornih predsjedničkih izbora u avgustu prošle godine. Pokušaj glavnog tužioca da se poveća kazna koja je izrečena novinarki Katsiarini Barisevič nije uspio, i ona će biti oslobođena u maju.

Izuzetno je zabrinjavajući slučaj pisca i bjeloruskog člana PEN-a Aliaksandra Fiadute, kojeg je sredinom mjeseca Savezna služba sigurnosti Rusije u saradnji s sigurnosnom službom KGB u Moskvi uhapsio i prebacio u Bjelorusiju. Nije poznato s kojim se optužbama suočava, iako mediji izvještavaju o optužbama predsjednika Lukašenka da su Fiaduta i još jedan privedeni čovjek bili dio američke zavjere za izvršenje atentata nad Lukašenkom.

Nakon vijesti o "zavjeri o atentatu", Lukašenko je najavio da će izmijeniti zakon o nasljeđivanju predsjednika tako da će se vlast, u slučaju njegove smrti, predati Vijeću za nacionalnu sigurnost Bjelorusije čiji je Lukašenkov najstariji sin istaknuti član.

Fiaduta nije jedina meta sumnjivih optužbi. Krajem marta, otvoren je slučaj "terorizma" protiv protjerane čelnice opozicije Sviatlane Tikhanovskaiya.

U aprilu su objavljeni i brojni izvještaji o ljudskim pravima, od kojih svaki naglašava pogoršanje bjeloruske situacije s pravima od avgusta prošle godine.

Godišnji izvještaj organizacije Platforma za sigurnost novinara Vijeća Europe za 2021. godinu ističe situaciju u Bjelorusiji, iako je van sistema Platforme, zbog represije prema medijima u toj zemlji. U izvještaju se navodi da "države članice Vijeća Evrope ostave po strani geopolitička razmatranja i zauzmu nedvosmislen stav u vezi s ovim valom napada bez presedana na nezavisno novinarstvo u zemlji usred Evrope".

Freedom to Write Index 2020. američkog PEN-a koji proučava situaciju slobodnog izražavanja pisaca i javnih intelektualaca na globalnoj razini, otkrio je da je Bjelorusija sada peta najgora zemlja na svijetu koja je intelektualce, književnike i umjetnike stavila iza rešetaka. Lošije stanje po tom pitanju je samo u Kini, Saudijskoj Arabiji, Turskoj i Iranu.

Svjetski indeks o stanju slobode medija Reportera bez granica 2021. je Bjelorusiju smjestio na 158. mjesto od 180 ocijenjenih zemalja, što je čini najniže plasiranom državom u Evropi.

Izvještaj Amnesty Internationala 2020/21 detaljno opisuje masovna kršenja ljudskih prava bjeloruskih vlasti, njihovo sistemsko korištenje mučenja nad osobama uhapšenim tokom protesta protiv Lukašenka i njihovo odbijanje da žrtvama pruže priliku da traže pravdu. Prema Amnesty International, „bjeloruske vlasti priznale su da su primile oko 900 pritužbi policije na zlostavljanje u vezi s protestima, ali do kraja godine nije otvorena niti jedna kriminalistička istraga, niti je bilo koji policijski službenik optužen za odgovarajuće kršenje".

Kao odgovor na kontinuirano kršenje prava, Sjedinjene Američke Države su 19. aprila najavile da će ponovno uvesti sankcije za devet državnih preduzeća, a 21. aprila je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila rezoluciju kojom se države članice Vijeća Europe pozivaju na izvršavanje univerzalne nadležnosti, te primjene sankcija prema Magnitsky zakonu kako bi se bjeloruski službenici smatrali odgovornim i zahtijeva da Bjelorusija oslobodi sve političke zatvorenike.

Ažurirane informacije o tome kako napreduje sektor kulture u zemlji pod pritiskom potražite u najnovijem izdanju PEN Bjelorusije, Kulturni otpor u Bjelorusiji, a ovdje je dostupan intervju s bjeloruskom novinarkom Hannom Liubakovom, koja izvještava o pozitivnom aspektu trenutne situacije u Bjelorusiji i sve većeg povjerenja građana za nezavisnim novinarstvom.

Maj 2021.

Osnivač i urednik nezavisnog kanala Telegram-Nexta, Roman Protasevič i njegova djevojka Sofia Sapega uhapšeni su 23. maja ove godine nakon što su bjeloruske vlasti prisilno preusmjerile avion kompanije Ryanaira kojim su putovali iz Atine (Grčka) u Vilnius (Litvaniju), naredivši hitno slijetanje tog aviona u Minsku.

Bjeloruska vlada je u obrazloženju za prisilno preusmjeravanje aviona kao razlog navela dojavu bombe koja je stigla putem e-maila, a mediji su kasnije objavili da je navedena prijetnja poslana nakon što je avion preusmjeren.

Protasevič je već neko vrijeme bio meta, a bjeloruske vlasti su prethodno tražile njegovo izručenje iz Poljske zbog njegovog rada u Nexta-i koju je 2020. sud u Minsku označio kao “ekstremistički” medij.

Nexta je izuzetno popularna i od spornih predsjedničkih izbora iz avgusta 2020. dijeli vijesti i informacije o anti-Lukašenkovim protestima.

Dan poslije hapšenja Prataseviča, pojavio se u video u kojem je izjavio da se s njim dobro postupa, da sarađuje s vlastima i da je odgovoran za "organizovanje masovnih nereda" zbog čega bi mogao dobiti do 15 godina zatvora. Video je imao sva obilježja prisilnog priznanja: na licu Prataseviča vidjele su se modrice.

U videu se također pojavila uhapšena Sapega koja u svojoj “ispovijesti” otkriva podatke o bjeloruskim sigurnosnim službenicima putem telegramskog kanala “Crna knjiga Bjelorusije”.

Prema Udruženju novinara Bjelorusije-BAJ, Sapaga je optužena za "poticanje rasne, etničke, vjerske ili druge socijalne mržnje ili nesloge" i prijeti joj do 12 godina zatvora.

Prisilno preusmjeravanje leta koje je predsjednik Evropske komisije opisao kao "otmicu" i hapšenje Prataseviča i Sapege izazvali su međunarodni bijes, a navodi se da su predsjednici država, ministri vanjskih poslova, evropski parlamentarci i nevladine organizacije zatražili oslobađanje Prataseviča i pozvali na provođenje mjera protiv Lukašenkovog režima.

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je na provođenje istrage u tom slučaju i obavezao se na izricanje dodatnih sankcija za Lukašenkov režim, dok je predsjednik Komiteta za vanjske odnose američkog Senata Robert Menendez sa svojim kolegama iz Češke, Latvije, Njemačke, Litvanije, Irske, Poljske i Velike Britanije, izdao zajedničko saopštenje u kojem poziva na sankcije i zabranu letova iznad Bjelorusije.

Vijeće Evrope se složilo sa produženjem ekonomskih sankcija i zabranom ulaska bjeloruskim avio prevoznicima u zračni prostor Evropske unije, a zastupnici u Velikoj Britaniji su pozvali vladu te zemlje da blokira pristup Lukašenkovom režimu finansiranja putem Londonske berze.

Nakon žalbe Reportera bez granica, tužilaštvo iz Litvanije pristalo je istražiti Lukašenka zbog “otmice” aviona, a članovi Koalicije za slobodu medija zatražili su puštanje Prataseviča i svih zatvorenih novinara u Bjelorusiji.

Članovi IFEX-a također su digli svoj glas u znak protesta, a organizacije Article 19, Udruženje novinara Bjelorusije (BAJ), Komitet za zaštitu novinara, Evropska federacija novinara, Free Press Unlimited, Human Rights Watch, Index on Censorship, PEN America, PEN International i Reporteri bez granica pozvali su na oslobađanje Prataseviča, Sapege i svih političkih zatvorenika i novinara u Bjelorusiji.

Nekoliko dana nakon prisilnog preusmjeravanja leta kojim je putovao Pratasevič, avio kompanije su počele izbjegavati bjeloruski zračni prostor. Međunarodne kulturne organizacije djelovale su i na zabrinutosti zbog Lukašenkovih kršenja ljudskih prava: Evropska radiodifuzna unija suspendovala je bjelorusku članicu-BRTC, pozivajući se na emitiranje "intervjua koji su očito urađeni pod prisilom"; Evropska biciklistička unija otkazala je Evropsko prvenstvo Elite Track 2021. koje se trebalo održati u Minsku u junu ove godine.

Iako je hapšenje Prataseviča i Sapege dominiralo u naslovima medija, taj događaj bio je samo jedan od mnogih uznemirujućih događaja i djela represije koji su se dogodili u maju ove godine. Među ostalim su bili:

- iznenadna smrt u zatvoru aktiviste Vitolda Ašuraka koji je služio petogodišnju kaznu zbog učešća u protestima protiv Lukašenka. Iz zatvora je saopšteno da je Ašurak umro od posljedica srčanog udara međutim, njegova porodica je rekla da on nije imao srčanih problema, dok je na smrtnom listu navedeno da uzrok smrti tek treba biti utvrđen. Istaknuti aktivista za ljudska prava i bivši politički zatvorenik Aleš Bialiatski u ovom članku ističe mnoga neodgovorena pitanja o Ašurakovoj smrti;

- racija u studiju nezavisne televizije Belsat 21. maja u Minsku kada su sigurnosni agenti uhapsili šest uposlenika od kojih je svaki kasnije osuđen na 15 dana pritvora;

- racija na urede i domove novinara nezavisnog novinskog portala TUT.BY 18. maja, u sklopu porezne istrage. Tada je privedeno najmanje 12 uposlenika i blokirana web stranica tog portala. Julija Čarnjauskaja, udovica osnivača TUT.BY-a, nalazi se u kućnom pritvoru i njenom advokatu je zabranjeno otkrivanje optužbi s kojima se ona suočava.

- vrlo upitno ‘priznanje’ uhapšenog člana PEN-a Bjelorusije, Alexandra Fiadute. Sigurnosna agencija Sovjetskog saveza-KGB je uhapsila Fiadutu zbog optužbi da je učestvovao u namjeri za izvršenje atentata na Lukašenka. Navodno je priznao da je bio dio "zavjere" u izjavi koju je tokom maja, poslao novinama Narodnaya Volya i rekao da nije mučen.

- osuđivanje sedam aktivista civilnog društva na 4-7 godina zatvora zbog svog protivničkiog aktivizma. Među njima su i članovi kampanje Evropska Bjelorusija.

- blokiranje pristupa web mjestu pravne podrške o ljudskim pravima Probono.by.

U maju je Lukašenko potpisao izmjene zakona čiji je cilj suzbijanje protesta i slobode medija, a Udruženje novinara Bjelorusije objašnjava da će time svi protesti trebati biti službeno odobreni, a medijsko izvještavanje o protestima, protivničkim aktivnostima i društveno-političkim temama biće uveliko ograničene.

Osim toga, Lukašenko je potpisao dekret kojim se dopušta prenos predsjedničkih ovlasti na bjelorusko Vijeće sigurnosti (koje se sastoji od predsjednikovih pristalica, uključujući njegovog sina) u slučaju da on bude ubijen ili na drugi način spriječen u obavljanju svoje dužnosti.

Međunarodna zabrinutost zbog situacije s pravima u Bjelorusiji traje od predsjedničkih izbora prošlog ljeta, kada je Lukašenko pokrenuo akciju nezavisnih glasova. Dana 21. maja 37 država članica OSCE-a ponovilo je poziv Bjelorusiji da provede preporuke iz izvještaja Moskovskog mehanizma, istraži izvještaje o kršenju i zloupotrebi ljudskih prava i uključi i provede dijalog radi rješavanja trenutne krize. Ranije u maju, američka komisija Kongresa za ljudska prava održala je saslušanje o situaciji s ljudskim pravima u Bjelorusiji. Među svjedocima su bili bjeloruska liderka opozicije Sviatlana Tsikhanouskaya i Gulnoza Said iz Komiteta za zaštitu novinara, a izjavu je podnio i Freedom House.

Prema bjeloruskoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava-Viasna, u Bjelorusiji je trenutno 451 političkih zatvorenika, a krajem maja, Udruženje novinara Bjelorusije je izvijestilo da se iza rešetaka nalazi 34 novinara i medijskih radnika.

Izvor: IFEX

___