U toku dvije godine projekta kojeg su  provodili BH novinari, Vijeće za Štampu u BiH i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), održano je niz treninga i predavanja za novinare, studente novinarstva, tužioce i sudije, održana je Novinarska akademija posvećena govoru mržnje, producirani su medijski sadržaji protiv govora mržnje, te dobijena široka društvena podrška u borbi protiv govora mržnje u BiH, kaže se u saopštenju Udruge BH novinari.

 

Na konferenciji su prezentirani rezultati projekta i istaknuto je da je neophodno redefinirati govor mržnje u zakonu i prekinuti šutnju o ovom problemu. Izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH Ljiljana Zurovac naglasila je da se mediji trebaju truditi svim silama da uklone svaku pojavu govora mržnje koji predstavlja krivično djelo i nikako nije sloboda govora. 

 

“U okviru ovog projekta Vijeća Evrope promovirali smo ne samo profesionalne kodekse već smo bili fokusrani na ono što je pošast trenutno u medijima, posebno u online medijima i komentarima anonimnih posjetilaca, a to je govor mržnje. Govor mržnje truje eter, zagađuje prostor, umove ljudi i čini nešto što nam ne treba, a to je uzmnemirenje i poljuljanost osjećaja mira i sigurnosti u BiH. Međutim, po pristiglim žalbama vidi se budjenje svijesti kod građana o ovom problemu”, kaže Zurovac.

 

Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara, smatra da je bitno promovirati profesionalizam zbog različitih okolnosti, prije svega pritisaka, ekonomske situacije, uplitanja vlasnika medija u uredničke politike. 

 

“Mediji nisu u prilici da primjenjuju etičke standarde kako bi možda htjeli. Zbog toga je nužno stalno u javnosti podsjećati koliko je profesionalan pristup bitan element dekonstrukcije govora mržnje u javnom prostoru, pogotovo u postratnim društvima kakvo je bosanskohercegovčko”, rekla je Borka  Rudić.

 

Mehmed Agović, savjetnik u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH, rekao je da  se mediji nekritički odnose prema govoru mržnje i da u tome ne zaostaje ni javni servis. “To puko prenošenje izjava pojedinih političara i drugih koji ne govore jezikom tolerancije postaje s veremenom normalno. Mediji ne smiju da budu puka transmisija nego promjena u društvu”, kazao je Agović. 

 

Profesor Enes Osmančević ocijenio je da je šutnja o govoru mržnje sveprisutna u bh. društvu.“I na ovom skupu u tome smo složni. Govor mržnje je opasna bolest o kojoj treba govoriti i protiv koje se treba boriti”, kazao je Osmančević.

 

Psiholog i kolumnista Srđan Puhalo kazao je da jezik mržnje treba redefinisati i ozbiljno mu pristupiti. “U nekim slučajevim ispada da svaka etnička grupa ima svoju definiciju govora mržnje. Takođe, veoma je opasna generalizacija koju mediji rade nakon slučajeva govora mržnje. Ako je jedan fudbaler izgovorio ustaške pokliče to ne znači da su svi Hrvati fašisti”, kazao je Puhalo. Profesorica Zlatiborka Popov-Momčinović govorila je o govoru mržnje s rodnog aspekta te je naglasila da je govor mržnje prema ženama primjetan kako kroz nacionalnu propagandu i kolektivne primjere, tako i kroz primjere upućene pojedinim ženama.

 

Lejla Dervišagić iz Vijeća Evrope, kazala je da je osnovni cilj ovog projekta bio sprečavanje govora mržnje i povećavanje svijesti o toleranciji u bh. medijima,. Naglasila je da je fenomen govora mržnje nažalost veoma prisutan na ovim područjima, ali i u Evropi i svijetu.

 

“To je fenomen protiv koga se treba boriti, o kojem treba razgovarati kako bi se našlo rješenje za njegovo sprječavanje”. Dervišagić je dodala da će u narednoj godini biti pokrenut regionalnog projekt Jugoistočene Evrope u okviru kojeg će se nastaviti aktivnosti jačanja profesionalizma u medijima i nezavisnosti u medijima i u BiH.

 

Izvor: BH novinari