CNN je o hapšenju Karadžića izvještavao gotovo sat vremena prije nego što su reagirali bh. mediji. Nakon B92 i TV Fox, prvo reagovanje u regionu na teletekstu HRT-a. U BiH, TV Hayat prva objavila...

Istraživanje pokazuje da neuspjeh političara, medijskih menadžera, državnih i međunarodnih agencija da osiguraju primjenu postojećih zakona proizvodi zastoj koji je korozivan i neodrživo skup.

Rezultati istraživanja “Radni odnosi i mediji”, koje je sproveo Mediacentar u saradnji sa Centrom za nezavisno novinarstvo iz Moldavije, pokazuju da postoji kontinuirana praksa kršenja radnih prava novinara u BiH.

Pored kompleksne ustavne strukture države nametnute Dejtonskim sporazumom 1995. godine, napora na polju izgradnje mira i sporog ekonomskog oporavka, i drugi faktori, transnacionalni po svom opsegu, kao što su uvođenje novih tehnologija i multikanalno i multiplatformsko okruženje, počinju utjecati na ponašanje publike i vjerovatno će indirektno izmijeniti izgled bosanskohercegovačke (bh.) medijske scene. Iako se ove transnacionalne promjene u javnom diskursu u BiH uglavnom ignorišu, te tretiraju kao trivijalne u poređenju s krupnim etnonacionalnim pitanjima, to ne znači da su one daleko od naše stvarnosti i da njihovi efekti neće pogoditi i javne RTV emitere u Bosni i Hercegovini (BiH).

“Medijski diskurs kao muški domen: predstavljanje roda u dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji” rad je u kojem Adla Isanović analizira sličnosti i razlike, rodnu (ne)osjetljivost, stare i nove načine predstavljanja roda u dnevnim novinama u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Ovo je jedan od naučno-istraživačkih radova iz zbornika „Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u jugoistočnoj Evropi“ (Mediacentar Sarajevo, 2007) koje ćemo sedmično objavljivati na Media.ba.