Količina štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća i zahtijeva sveobuhvatan odgovor. Studija „Regulacija štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini: Između slobode izražavanja i štete po demokratiju”, koju je Mediacentar Sarajevo predstavio u četvrtak, naglašava potrebu da se zaštiti sloboda izražavanja i da se pronađu prakse koje su usklađene s međunarodnim pravom o ljudskim pravima i koje ne sprečavaju niti cenzurišu govor na internetu ili obeshrabruju protok različitih izvora informacija i mišljenja.

 

Studija je rađena u sklopu projekta „Social Media 4 Peace“,koji finansira Evropska unija, a provodi UNESCO, čiji je cilj jačanje otpornosti društava na potencijalno štetan sadržaj koji se širi na internetu, istovremeno štiteći slobodu izražavanja i unapređujući promovisanje mira putem digitalnih tehnologija, posebno društvenih mreža.

 

 

Sloboda izražavanja je univerzalno ljudsko pravo svakog pojedinca, istakao je u svome obraćanju šef ureda UNESCO-a Siniša Šešum, napominjući da istovremeno sloboda izražavanja također stvara veliku odgovornost za svakoga od nas.

 

 

„Nažalost, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, u Bosni i Hercegovini se sloboda izražavanja često koristi kao dozvola – odobrenje za promoviranje štetnih sadržaja, govora mržnje i, nažalost, koristi se protiv najviših vrijednosti ove zemlje, a to je kulturnu raznolikost”, kazao je Šešum. Dodao je i da izvještaj koji je pripremio Mediacentar Sarajevo još jednom podsjeća javnost da korištenje društvenih mreža i medija podrazumijeva i društvenu odgovornost, što, kako je naglasio, nije uvijek vidljivo u BiH.  

 

Važno je naglasiti, kako je na predstavljanju studije naveo Jurgis Vilčinskas, vršilac dužnosti zamjenika šefa Delegacije Evropske unije, da svi imaju ulogu u sprečavanju štetnog sadržaja na internetu, a u isto vrijeme se treba garantovati sloboda izražavanja. Javne osobe moraju se suzdržati od izazivanja straha i podjela u političke svrhe na internetskim platformama, a agencije za provođenje zakona i druga relevantna tijela moraju na učinkovitiji način obavljati svoj posao, naglasio je Vilčinskas.  

 

 

„Bosna i Hercegovina mora povećati otpornost društva na štetne online sadržaje ulaganjem u programe medijske i digitalne pismenosti, podržavanjem provjere činjenica, razvojem zakonodavstva u skladu sa međunarodnim standardima, te podržavanjem istraživanja”, rekao je Vilčinskas. Naveo je da BiH nedostaje strategija i akcioni plan borbe protiv dezinformacija koji bi uključio različite aktere kao što su vlade, nevladine organizacije, regulatori, samoregulatori i akademska zajednica.

 

Studija se fokusira na pet vrsta štetnog sadržaja online, na govor mržnje i narative mržnje, negiranje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca, etnonacionalno i/ili politički pristrasno medijsko izvještavanje, dezinformacije, i napade, prijetnje i kampanje diskreditacije protiv pojedinaca.

 

 

„Potrebno je razlikovati nezakonit sadržaj i potencijalno štetan sadržaj. Policija i pravosudni organi moraju rješavati nezakonite sadržaje na izvoru, ali samoregulacija može pomoći u ograničavanju kruženja ilegalnog sadržaja. Potencijalno štetan sadržaj treba rješavati alatima za filtriranje i mehanizmima ocjenjivanja te promicanjem svijesti i podsticanjem samoregulacije”, naglasila je Anida Sokol, istraživačica u Mediacentru Sarajevo, koja je predstavila studiju.

 

Nakon predstavljanje studije, održana je panel diskusija na kojoj su sudjelovali: Azra Maslo, rukovoditeljica Sektora za programske sadržaje i prigovore u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, Maida Bahto Kestendžić, projekta koordinatorica Vijeća za štampu i online medije u BiH, Bojana Kostić, medijska ekspertica, Lejla Gačanica, pravna ekspertica i Mladen Lakić, član fact-checking tima, Udruženje građana Zašto ne.