Predstavljena publikacija Mediacentra “Lokalni mediji i društvene mreže u izbornoj kampanji: Lokalni izbori 2024. u Bosni i Hercegovini”

fotografije: Jasmin Brutus

Mediacentar Sarajevo danas je u Sarajevu predstavio publikaciju “Lokalni mediji i društvene mreže u izbornoj kampanji: Lokalni izbori 2024. u Bosni i Hercegovini” koja sadrži opsežnu analizu načina na koji su lokalni mediji izvještavali tokom Lokalnih izbora 2024. i kako su kandidati i kandidatkinje koristili društvene mreže.

Publikacija, koju su uredili Amer Džihana i Anida Sokol, rezultat je desetomjesečnog istraživačkog rada tima autora, istraživača i urednika, a predstavljena je u okviru konferencije “Uloga lokalnih medija i društvenih mreža tokom izbora”.

Istraživanje je pokazalo da su pojedine izmjene Izbornog zakona donijele određene promjene, naročito u vezi s preuranjenom kampanjom i govorom mržnje, te omogućile sankcionisanje preuranjene kampanje na društvenim mrežama. Ipak, u publikaciji se ističe da je zapaljiv govor političara i dalje prisutan u medijima, dok se indirektna i preuranjena promocija političkih subjekata kroz medijske sadržaje nastavlja i u online i u elektronskim medijima.

Rezultati istraživanja Mediacentra pokazuju da izmjene Izbornog zakona i dijela koji se tiče medija nisu dale očekivane rezultate, kazala je izvršna direktorica Mediacentra Maida Muminović.

“Unatoč dopunama i izmjenama Zakona neka rješenja još nedostaju, a nove odredbe uglavnom nisu ispoštovane ili nisu stvorene pretpostavke za njihovo provođenje. To nam ukazuje na potrebu da se nastavi raditi na unapređenju zakonodavnog i regulatornog okvira za izbore i njegovog provođenja, uz aktivno uključivanje šire medijske zajednice“, izjavila je Muminović.

Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Julian Reilly takođe je mišljenja da rezultati istraživanja pokazuju da je potrebno još mnogo toga uraditi kako bi BiH imala efikasne mehanizme odgovornosti koji će osigurati transparentnost medija i njihovu nezavisnost od političkih pritisaka. “To bi bila podrška pravičnim i transparentnim izborima, te osigurala da građani donose informisane odluke o svojoj i budućnosti BiH. Pozivam sve ključne aktere da omoguće da se to i desi”, podcrtao je Reilly.

Urednica publikacije Anida Sokol kaže da je publikacija poziv da se jačaju lokalni mediji, da se oslobode političkog uticaja i da se jača zakonodavni i regulatorni okvir za medijsko izvještavanje tokom izbora.

Naglasila je da je istraživanje, između ostalog, pokazalo značajno prisustvo različitih oblika promocije u medijima, ali i dominaciju određenih političkih stranaka. SNSD stranke se najviše pojavljivala, sa 28 posto udjela među svim glavnim akterima u analiziranom sadržaju.

“Muškarci su dominantni među glavnim akterima u medijskom izvještavanju i čine 90,03 posto svih glavnih aktera u online i TV sadržajima i oko 80 posto u radijskim prilozima. Iako Zakon nalaže da politički subjekti osiguraju jednak prostor za kandidate i kandidatkinje u medijima, analiza pokazuje da se ta obaveza nije poštovala”, izjavila je Sokol.

Pored detaljne analize rezultata monitoringa, u publikaciji su dublje istražene manipulativne prakse poput funkcionerskih kampanja, indirektne promocije, skrivenog političkog oglašavanja i zloupotrebe djece za političku promociju. Također, analiziran je zakonodavni okvir za rad medija u izbornom periodu u BiH te je zaključeno da je važno uskladiti zakone s međunarodnim standardima te, između ostalog, uključiti standarde Vijeća Evrope i EU direktive.

Istraživanje je pokazalo značajno prisustvo različitih oblika promocije u medijima. Na primjer, 25 posto analiziranih članaka sadrži elemente funkcionerske kampanje, dok je to prisustvo još izraženije u radijskim i televizijskim prilozima – čak 58 njih sadržavalo je neku vrstu funkcionerske promocije. Analiza je takođe ukazala na visok stepen potencijalno skrivenog političkog oglašavanja.

U publikaciji su predstavljene i preporuke za unapređenje zakonodavnog, regulatornog i profesionalnog okvira za medijsko izvještavanje tokom izbora u BiH. Jedna od preporuka ističe da je neophodno preciznije definisati nova pravila uvedena izmjenama Izbornog zakona i osigurati njihovu dosljednu primjenu. Poseban fokus treba biti na transparentnosti medijskog vlasništva, koja je obavezna za online medije, ali se njena primjena pokazala nedovoljno efikasnom. Važno je učiniti obaveznim da svi mediji imaju transparentno medijsko vlasništvo i jasno definisati koje podatke mediji moraju objavljivati.

Neophodno je, kako je navedeno u publikaciji, jačati nezavisnost medija tokom izbora, kao i osigurati zaštitu novinara i omogućiti sankcionisanje političkih subjekata koji ugrožavaju slobodu medija tokom izborne kampanje. Takođe je bitno raditi na političkoj i finansijskoj nezavisnosti Regulatorne agencija za komunikaciju, te jačati kapacitete Vijeća za štampu i online medije. Neophodno je kontinurano raditi na medijskoj i političkoj pismenosti građana te edukaciji i osnaživanju novinara. Publikacija je dostupna na ovom linku.

Događaj je održan kroz projekt Podizanje političke pismenosti i praćenje štetnih narativa koji mogu utjecati na slobodne i poštene izbore u BiH koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

__

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.