Učesnici konferencije pokušali su dati odgovore na pitanja o budućnosti bh. medija u digitalnom okruženju i kapacitetima koje naše medijske kuće imaju da odgovore na zahtjeve kompleksnog medijskog tržišta.

 

O online medijima više ne možemo govoriti kao o medijima budućnosti, jer su oni postali dio naše sadašnjosti, kaže Tatjana Sekulić, izvršna urednica multimedije Televizije N1 Sarajevo.

 

"Malo ko od nas ima vremena da ga provodi ispred televizije ili radija. Danas se vijesti prate u trenutku, putem laptopa ili mobilnih uređaja. Tradicionalni mediji, posebno TV, još uvijek imaju povjerenje publike, ali posljednja istraživanja pokazuju da ljudi sve više vjeruju i online medijima", smatra Sekulić.

 

 

Učesnici konferencije složili su se da je digitalno okruženje značajno promijenilo novinarsku profesiju i opis svakodnevnih novinarskih poslova.

 

"Ono što je mainstream u digitalnim medijima jeste nevjerovatna brzina sa kojom informacija dolazi na platformu i bude distribuirana publici, i naravno da novinari danas moraju imati i više zadataka nego što su imali ranije, a jedan od tih jeste da preko svojih platformi u realnom vremenu, dok rade na tekstu, i čim ga lansiraju mogu vidjeti i šta se dešava", poruka je Senada Zaimovića, direktora marketinške agencije Fabrika, koji je u videu prikazanom tokom konferencije objasnio funkcionisanje Google Analyticsa, platforme za mjerenje aktivnosti i angažmana publike.

 

"Pitanje kako jedan portal napraviti uspješnim u današnjem vremenu kada trivijalne vijesti i sadržaji preuzimaju primat iz dana u dan i kako napraviti taj odnos nečega što je odgovorno i ozbiljno novinarstvo u odnosu na ono što je trivijalno – to je mjera koju svaki urednik mora naći ukoliko želi da bude ozbiljan, korektan i profesionalan kako se to smatralo u žurnalizmu u proteklom periodu", smatra Zaimović.

 

 

Ernad Halilović, teoretičar medija i inžinjer softvera, izjavio je kako sam sadržaj kojeg digitalni mediji danas prezentuju nije toliko bitan koliko privlačenje pažnje publike za određene teme kojima neki medij treba da se bavi. 

 

"Nažalost ili nasreću, danas su u žiži interesovanja vizuelni formati kao što su klipovi, infografike, timeline i razne druge stvari koje nisu tekstocentrične i nemaju veze sa tekstom kao takvim, i u takvom okruženju se zaista postavlja pitanje koliko neko kada konzumira infografiku, ili nešto na Facebooku, Twitteru ili nekom portalu, može zaista biti svjestan stvarnosti svih mogućih stvari koje se dešavaju, a koliko to samo konzumira da bi imao osjećaj da je svjestan, odnosno informisan."

 

Halilović je tokom konferencije predstavio platformu Press Start, koja je osmišljena kao jedinstveno mjesto na kojem će novinari moći prikupljati donacije za svoj rad. Ta platforma nastala je kao odgovor na potrebu novinara iz nerazvijenih i zemalja u razvoju da se bave ozbiljnijim novinarskim pričama i istraživačkim novinarstvom i povežu se sa tržištem koje ne postoji u njihovoj zemlji.

 

 

Pored konferencije, posjetiocima je predstavljena izložba naslovnica nekih od najznačajnijih novina u BiH, od sredine 19. stoljeća do danas.

 

Prije 150 godina, 7. aprila 1886. godine, odštampana je prva novina u Bosni i Hercegovini  - Bosanski Vjestnik. Iako nije riječ o prvoj novini ni prvoj štampariji na ovim prostorima, može se reći da je tog dana počela moderna i redovna štampa u našoj zemlji.

 

 

Direktor Mediacentra Boro Kontić podsjetio je na aktivnosti koje je Mediacentar, uz podršku Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, organizovao u proteklom periodu u cilju obilježavanja ovog značajnog jubileja.

 

"Pored današnje izložbe, na našoj stranici smo u proteklom mjesecu intenzivno objavljivali serijal tekstova posvećenih ovom događaju, a danas, na godišnjicu, dvije novine iz BiH – Oslobođenje i Avaz, objavili su reprint prvog broja Bosanskog vjestnika u svojim izdanjima", rekao je Kontić.

 

"Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo, i ljudsko i profesionalno, da smo imali priliku biti dio ovog projekta. Učinit ćemo sve da ova izložba dođe u što više mjesta", izjavila je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica i vršiteljica dužnosti šefa komunikacija EUSR-a, i pozvala bh. medijsku zajednicu da pomogne entuzijastima u borbi za njegu i očuvanje medijskog naslijeđa od historijske važnosti.