Rezultati monitoringa pokazali su da je mržnja po etničkoj pripadnosti, u odnosu na rezultate istraživanja BIRN-a o mržnji u online i javnom prostoru godinu dana prije izbora 2022. godine, ove godine znatno manje prisutna u kampanjama kandidata i čelnika njihovih stranaka, kazala je danas Azra Husarić Omerović, novinarka BIRN-a BiH. Ipak, kako je dodala, povećan je narativ mržnje prema LGBTIQ+ zajednici.

 

“Diskriminatorne, mrzilačke ili segregacijske izjave prema LGBTIQ+ zajednici bile su izrečene u javnom prostoru tokom predizbornih skupova ili u obraćanju medijima, a samo neke su postavljene na društvenim mrežama. To pokazuje da kandidati opreznije koriste online prostor za promicanje takvih narativa i da su izmjene Izbornog zakona u ovom dijelu donijele promjene”, rekla je Husarić Omerović.

Od najmanje četiri izjave kojima se direktno diskriminiše ili širi mržnja prema LGBTIQ+ zajednici, dodala je Husarić Omerović, Centralna izborna komisija BiH kaznila je dvije – i to Milorada Dodika i Ljubu Ninkovića iz SNSD-a, dok druge dvije nisu. Organizacije koje bi, kako je pojasnila Omerović Husarić, inače prijavile ove izjave nisu uočile takav sadržaj u periodu od 72 sata, što je rok predviđen zakonom za podnošenje prijave.

 

Mirjana Jovović iz Vijeća za štampu i online medije u BiH je rekla da se uvođenjem odredbi o neophodnosti transparentnosti online medija koji izvještavaju o izbornoj kampanji u Izborni zakon povećao broj žalbi, kao i da je ove godine Vijeće primilo 33 žalbe što je, kako je naglasila, najviše od osnivanja Vijeća.

 

“Veoma je važno naglasiti da žalbe nisu upućivali samo politički subjekti, već i sami građani i predstavnici organizacija civilnog društva, što naglašava društvenu važnost Vijeća kao samoregulacijskog tijela koje štiti pravo na tačno, fer i profesionalno medijsko izvještavanje”, rekla je Jovović.

 

Posljednjim izmjenama Izbornog zakona BiH i pratećim podzakonskim aktima u oblasti medijskog predstavljanja političkih subjekata osnaženi su uloga i značaj Vijeća za štampu i online medije u BiH za osiguravanje integriteta izbornog procesa, dodala je Jovović. 

 

Monitoring Mediacentra je rađen u osam općina i gradova i obuhvatio je 24 online medija, deset radijskih i šest televizijskih stanica i 22 naloga kandidata i kandidatkinja i stranaka na Facebooku. BIRN BiH je pratio korištenje govora mržnje na društvenim mrežama tokom izborne kampanje. Praćeni su nalozi kandidata za načelnike i gradonačelnike, trenutnih načelnika i gradonačelnika i predsjednika stranaka, te stranice parlamentarnih stranka u BiH.

 

Monitoring lokalnih medija i društvenih mreža tokom Lokalnih izbora 2024. Mediacentra Sarajevo, kao i događaj o predstavljanju rezultata, realizovani su uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.